Pratite nas

Razgovor

Dr. sc. Dubravko Ljubić: Interpretativna izjava nema nikakvu pravnu snagu

Objavljeno

na

Konvencija je međunarodni ugovor. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekta međunarodnog prava koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez obzira na njegov poseban naziv.

dr. sc. Dubravko Ljubić za portal Narod.hr, kao ustavnopravni stručnjak, pojašnjava što je to interpretativna izjava koju premijer Plenković najavljuje uz ratifikaciju Istanbulske konvencije te komentira može li ona spriječiti nametanje rodne ideologije, sadržane u konvenciji, u hrvatsko zakonodavstvo i obrazovni sustav. Odgovore dr. sc. Ljubića donosimo u cijelosti.

Što je interpretativna izjava i koja je njezina uloga u međunarodnom pravu?

Konvencija je međunarodni ugovor. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekta međunarodnog prava koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez obzira na njegov poseban naziv.

U ustavnopravnom sustavu Republike Hrvatske međunarodni ugovori, ratificirani od strane zakonodavnog tijela, po svojoj pravnoj snazi jesu iznad zakona i drugih propisa. Međutim, međunarodni ugovori su ipak samo ugovori, što pak znači da su oni posljedica suglasja izraženih volja određenih subjekata koje su usmjerene ka postizanju dopuštenih pravnih učinaka. Oni su po svojoj pravnoj prirodi nužno ispod Ustava jer iz njega crpe svoj pravni položaj unutar ustavnopravnog sustava Republike Hrvatske. Za razliku od prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske, u nekim drugim pravnim poredcima koje obično smatramo primjernima, konvencije su iako imaju nadzakonsku snagu podložne testu ustavnosti.

S druge strane, u porabi konvencije ne predstavljaju ništa više od sredstva ili podloge za dopuštenu interpretaciju pravnih pravila ukoliko unutar određenog ustavnopravnog sustava nema odgovarajuće empirije ili u temeljnopravnoj sferi nije uspostavljeno potrebno ravnovjesje između pojedinačnih i općih interesa (vidjeti primjerice odluku Njemačkog Saveznog ustavnog suda BVerfGE 111, 307).

Enciklopedistički gledano interpretirati znači razjasniti značenje nekog sadržaja objašnjavanjem ili iznošenjem dodatnih činjenica. Interpretacijom sa sadržaj ugovora ne mijenja, već se on samo pojašnjava. Ugovori se u pravilu izvršavaju prema načelu pacta sunt servanda, odnosno onako kako glase. U međunarodnom pravu u primjeni je i clausula rebus sic stantibus, odnosno klauzula po kojoj svaki ugovor vrijedi samo dotle dok se prilike koje su postojale u vrijeme njegova potpisivanja bitno ne promijene. Sumnje ili sporovi oko sadržaja međunarodnih ugovora mogu proizlaziti iz nejasnoća nekih ugovornih odredaba ili zbog izmijenjenih okolnosti. Tada se odredbe međunarodnih ugovora mogu tumačiti, ali isključivozajednički. Za stvaran sadržaj međunarodnog ugovora jedino je bitno tumačenje kojeg su zajednički dale sve strane ugovora.

Jednostrana tumačenja nisu od utjecaja na sadržaj međunarodnog ugovora. Za potrebe primjene međunarodnog ugovora tumačenje unutar članice ugovora može izvršavati tijelo koje je i inače nadležno za autentično tumačenje prava. Međutim, takvo tumačenje ima domet samo unutar zemlje članice. Tumačenja koje pak daju međunarodni sudovi o sadržaju međunarodnog ugovora vežu samo stranke u sporu. Zaključno, treba naglasiti kako Bečka konvencija (čl. 31) propisuje kako se sadržaj svakog ugovora mora tumačiti dobronamjerno, sukladno svrsi radi koje je zaključen.

Kod međunarodnih ugovora postoje i takozvane rezerve, odnosno izjave pojedinih potpisnica da se određeni dio ugovora ne će provoditi.

Ima li interpretativna izjava koju najavljuje premijer Plenković pravnu snagu i može li spriječiti unošenje sporne definicije “roda” kao društvenog konstrukta odvojenog od spola u hrvatsko zakonodavstvo i obrazovanje?

Ako analiziramo Istanbulsku konvenciju, ona je međunarodni ugovor izrađen prema integralnom načelu uzmi ili ostavi.

Tako je prakticiranje odredaba usmjerenih ka zaštiti žena i obitelji neminovno povezano i s preuzimanjem rodne ideologije. Istanbulska konvencija načelno ne poznaje mogućnost ulaganja rezervi. Njezin članak 78. propisuje kako se nikakve rezerve ne mogu staviti u pogledu bilo koje odredbe ove Konvencije, osim iznimaka predviđenih u stavcima 2. i 3. U naznačenim odredbama daje se mogućnost rezervi, ali u nebitnom provedbenom dijelu. Istanbulska konvencija omogućava svakoj državi ili Europskoj uniji isključivo izjaviti kako zadržava pravo ne primjenjivati ili primjenjivati pravna pravila Konvencije u posebnim slučajevima ili pod posebnim uvjetima, i to u svezi sa sadržajem odredaba navedenih u članku 30. stavku 2. (naknada štete); članku 44. (nadležnost za strance i one sa prebivališten u inozemstvu); članku 55. (nastavak postupka iako žrtva povuče prijavu); članku 58. (zastara); te članku 59. (neka statusna pitanja žrtve.) Konvencije.

Ujedno, Istanbulska konvencija u članku 66. konstituira GREVIO kao skupinu stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja će pratit provedbu ove Konvencije od strane Stranaka. Sukladno članku 69. GREVIO može usvojiti i opće preporuke za provedbu ove Konvencije.

Iz svega navedenoga proizlazi kako je “interpretativna izjava”, koju bi dala Vlada Republike Hrvatske, izjava dana od neovlaštenog tijela, jer za autentično tumačenje prava u našem ustavnopravnom poretku jest nadležan zakonodavac, i tek nakon što je završen postupak ratifikacije.

Nadalje, interpretativna izjava, koja može biti bitna unutar pravnog poretka Republike Hrvatske kao akt provedbenog karaktera, ne može mijenjati sadržaj Konvencije koji je nedvojbeno definiran u njezinom članku 3.

Kako će se tumačenje odredbi koje iznosi RH u interpretativnoj izjavi odraziti na obvezu Hrvatske da provodi sporne odredbe konvencije?

Interpretativna izjava u konkretnom slučaju ne bi imala pravnu snagu ni u unutarnjem pravnom poretku Republike Hrvatske s obzirom na činjenicu da je provedba Konvencije povjerena nadnacionalnom tijelu, koje je ovlašteno izdavati preporuke za provedbu Konvencije shodno općim i svojim partikularnim utvrđenjima njezinog sadržaja.

Slijedom iznesenog čini se opravdanim zaključiti kako interpretativna izjava nema u konkretnom slučaju nikakvu pravnu snagu, poglavito imajući u vidu da Istanbulska konvencija ne predviđa mogućnost ni rezerve na svoj sadržaj, a kamoli bi dopuštala drugačije tumačenje njezinih bitnih odredaba. Uz to ona je u međunarodnom smislu beznačajna, jer je jednostrana. Također, kao akt Vlade interpretativna izjava ne može djelovati na druga tijela državne vlasti, poglavito ne na sudbenu vlast, jer bi u suprotnom narušavala načelo trodiobe vlasti kao jednog od osnovnih načela ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Posjet Srbiji mora se dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović založila se u utorak za jedinstvenu, zajedničku komemoraciju žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu jer bi to onda bila “kolona zajedništva”, koja znači dobru vjeru da se tom pitanju pristupilo zrelo, s pijetetom i odgovornošću za budućnost Hrvatske.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu emisije “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar Kitarović ponovila je kako, nažalost, pitanja iz prošlosti, pogotovo iz Drugog svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju javnim prostorom te dodala kako je bila ljuta na sve političare da se uopće politizira pitanje komemoracije žrtvama logora iz NDH.

“I mislim da s time trebamo stati. Zbog toga sam do sada odavala pijetet upravo u toj tišini. I to nije nimalo usmjereno protiv vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet.

Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom. To nisu temelji moderne hrvatske države. To su četiri nesretne godine u povijesti hrvatskoga naroda, uz ovu tisućljetnu povijest koju imamo, uz gotovo sada tri desetljeća moderne hrvatske države koja je utemeljena na antifašizmu i Domovinskome ratu”, dodala je.

To bi onda, ističe, bila “kolona zajedništva, koja znači i dobru vjeru da tom pitanju pristupimo onako kako treba, s pijetetom, ali i isto tako s odgovornošću za budućnost Hrvatske, ne samo naših međunacionalnih odnosa, već procesa u Hrvatskoj općenito”.

Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašava, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. “Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed”, poručila je.

Jer, objašnjava, u 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, “što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije”.

Na novinarsko pitanje nije htjela spekulirati o tome treba li u određenim prigodama dozvoliti korištenje pozdrava “za dom spremni”, rekavši da to treba prepustiti pravnim stručnjacima. “Kao što znate, postoje različita rješenja u različitim državama, od SAD-a koji apsolutno dopušta slobodu govora, do država koje to sve apsolutno brane. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je puno bitnija edukacija, obrazovanje, osvješćivanje o tome što se doista dogodilo i što to u konačnici znači za ugled Hrvatske”, dodaje.

Pritom je podsjetila i na iscrtavanja nacističke svastike na poljudskom stadionu odnosno na to da još uvijek nisu pronađeni počinitelji, a smatra da je bila riječ o provokaciji. “I dan danas potičem policiju i sve službe da se pronađu počinitelji, uvjerena sam da je to bila čista provokacija”.

Potrebno je Ministarstvo demografije

Ima, kaže, spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema, a on uključuje osnivanje posebnog ministarstva demografije koje bi koordiniralo sve potrebne mjere kako bi se mlade zadržalo u Hrvatskoj i vratio one koji su iz nje otišli.

“Demografija po meni uključuje i gospodarstvo, ali i prometnu povezanost, škole i reformu obrazovanja, dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje. Uključuje povezivanje, primjerice srednjoškolcima u jednom Kistanju dati prigodu da odlaze u Šibenik u srednju školu, što u ovom trenutku ne mogu, jer nema autobusne linije. Uključuje i otvaranje i zatvaranje ispostava državnih poduzeća, pošte i slično, u raznim dijelovima Hrvatske”, objašnjava.

Žao joj je što se kritike koje upućuje u pogledu demografije u javnosti tumače kao kritika sadašnje Vlade jer, kaže, kritizira većinu dosadašnjih Vlada budući da “problemi nisu izašli preko noći”.

“Najmanje što želim su sukobi, jer držim da u međusobnoj suradnji možemo i moramo riješiti ta pitanja i voljela bih da se to i u javnosti interpretira kao takvo. Dakle, briga o društvenim problemima briga je i za mene i za vladu, ali isto tako i za oporbu”, poručuje.

Odnose s Vladom premijera Andreja Plenkovića ocijenila je dobrima. “Zadovoljna sam, posebno posljednje vrijeme, našom komunikacijom, konzultiramo se. (…) Ponekad, naravno, postoje nekakve nijanse u razmišljanjima”, dodala je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Roko Antić – Čovjek koji je rekao ne politici nemorala i interesa

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj čovjek je rekao ne politici nemorala, interesa i izdaje.

Gost emisije Agape bio je Roko Antić koji je dao ostavku na sve dužnosti u HDZ-u vidjevši što i kako rade. On je rekao ovo: “Ne možeš se pozivati na demokršćanstvo kad živiš neurednim bračnim životom, kad pobačaj smatraš “ljudskim pravom” žene, kad živiš s ljubavnicom, a pozdravljaš s “Hvaljen Isus i Marija”, kad se nazivaš kršćaninom – a djeluješ kao ateist. Uvijek sam se protivio lažnom predstavljanju. Ne moraš misliti i živjeti kao ja, ali nemoj se lažno predstavljati.”

Poslušajte emisiju i u sklopu nje vrlo zanimljive izjave: Davora Ive Štira, Efendije Izeta Čamdžića, Branimira Glavaša itd.

fratar.net

Roko Antić: HDZ je puno puta znao zastraniti, ali se od ovoga neće nikada moći oporaviti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati