Pratite nas

Razgovor

Dr. sc. Dubravko Ljubić: Interpretativna izjava nema nikakvu pravnu snagu

Objavljeno

na

Konvencija je međunarodni ugovor. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekta međunarodnog prava koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez obzira na njegov poseban naziv.

dr. sc. Dubravko Ljubić za portal Narod.hr, kao ustavnopravni stručnjak, pojašnjava što je to interpretativna izjava koju premijer Plenković najavljuje uz ratifikaciju Istanbulske konvencije te komentira može li ona spriječiti nametanje rodne ideologije, sadržane u konvenciji, u hrvatsko zakonodavstvo i obrazovni sustav. Odgovore dr. sc. Ljubića donosimo u cijelosti.

Što je interpretativna izjava i koja je njezina uloga u međunarodnom pravu?

Konvencija je međunarodni ugovor. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekta međunarodnog prava koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez obzira na njegov poseban naziv.

U ustavnopravnom sustavu Republike Hrvatske međunarodni ugovori, ratificirani od strane zakonodavnog tijela, po svojoj pravnoj snazi jesu iznad zakona i drugih propisa. Međutim, međunarodni ugovori su ipak samo ugovori, što pak znači da su oni posljedica suglasja izraženih volja određenih subjekata koje su usmjerene ka postizanju dopuštenih pravnih učinaka. Oni su po svojoj pravnoj prirodi nužno ispod Ustava jer iz njega crpe svoj pravni položaj unutar ustavnopravnog sustava Republike Hrvatske. Za razliku od prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske, u nekim drugim pravnim poredcima koje obično smatramo primjernima, konvencije su iako imaju nadzakonsku snagu podložne testu ustavnosti.

S druge strane, u porabi konvencije ne predstavljaju ništa više od sredstva ili podloge za dopuštenu interpretaciju pravnih pravila ukoliko unutar određenog ustavnopravnog sustava nema odgovarajuće empirije ili u temeljnopravnoj sferi nije uspostavljeno potrebno ravnovjesje između pojedinačnih i općih interesa (vidjeti primjerice odluku Njemačkog Saveznog ustavnog suda BVerfGE 111, 307).

Enciklopedistički gledano interpretirati znači razjasniti značenje nekog sadržaja objašnjavanjem ili iznošenjem dodatnih činjenica. Interpretacijom sa sadržaj ugovora ne mijenja, već se on samo pojašnjava. Ugovori se u pravilu izvršavaju prema načelu pacta sunt servanda, odnosno onako kako glase. U međunarodnom pravu u primjeni je i clausula rebus sic stantibus, odnosno klauzula po kojoj svaki ugovor vrijedi samo dotle dok se prilike koje su postojale u vrijeme njegova potpisivanja bitno ne promijene. Sumnje ili sporovi oko sadržaja međunarodnih ugovora mogu proizlaziti iz nejasnoća nekih ugovornih odredaba ili zbog izmijenjenih okolnosti. Tada se odredbe međunarodnih ugovora mogu tumačiti, ali isključivozajednički. Za stvaran sadržaj međunarodnog ugovora jedino je bitno tumačenje kojeg su zajednički dale sve strane ugovora.

Jednostrana tumačenja nisu od utjecaja na sadržaj međunarodnog ugovora. Za potrebe primjene međunarodnog ugovora tumačenje unutar članice ugovora može izvršavati tijelo koje je i inače nadležno za autentično tumačenje prava. Međutim, takvo tumačenje ima domet samo unutar zemlje članice. Tumačenja koje pak daju međunarodni sudovi o sadržaju međunarodnog ugovora vežu samo stranke u sporu. Zaključno, treba naglasiti kako Bečka konvencija (čl. 31) propisuje kako se sadržaj svakog ugovora mora tumačiti dobronamjerno, sukladno svrsi radi koje je zaključen.

Kod međunarodnih ugovora postoje i takozvane rezerve, odnosno izjave pojedinih potpisnica da se određeni dio ugovora ne će provoditi.

Ima li interpretativna izjava koju najavljuje premijer Plenković pravnu snagu i može li spriječiti unošenje sporne definicije “roda” kao društvenog konstrukta odvojenog od spola u hrvatsko zakonodavstvo i obrazovanje?

Ako analiziramo Istanbulsku konvenciju, ona je međunarodni ugovor izrađen prema integralnom načelu uzmi ili ostavi.

Tako je prakticiranje odredaba usmjerenih ka zaštiti žena i obitelji neminovno povezano i s preuzimanjem rodne ideologije. Istanbulska konvencija načelno ne poznaje mogućnost ulaganja rezervi. Njezin članak 78. propisuje kako se nikakve rezerve ne mogu staviti u pogledu bilo koje odredbe ove Konvencije, osim iznimaka predviđenih u stavcima 2. i 3. U naznačenim odredbama daje se mogućnost rezervi, ali u nebitnom provedbenom dijelu. Istanbulska konvencija omogućava svakoj državi ili Europskoj uniji isključivo izjaviti kako zadržava pravo ne primjenjivati ili primjenjivati pravna pravila Konvencije u posebnim slučajevima ili pod posebnim uvjetima, i to u svezi sa sadržajem odredaba navedenih u članku 30. stavku 2. (naknada štete); članku 44. (nadležnost za strance i one sa prebivališten u inozemstvu); članku 55. (nastavak postupka iako žrtva povuče prijavu); članku 58. (zastara); te članku 59. (neka statusna pitanja žrtve.) Konvencije.

Ujedno, Istanbulska konvencija u članku 66. konstituira GREVIO kao skupinu stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja će pratit provedbu ove Konvencije od strane Stranaka. Sukladno članku 69. GREVIO može usvojiti i opće preporuke za provedbu ove Konvencije.

Iz svega navedenoga proizlazi kako je “interpretativna izjava”, koju bi dala Vlada Republike Hrvatske, izjava dana od neovlaštenog tijela, jer za autentično tumačenje prava u našem ustavnopravnom poretku jest nadležan zakonodavac, i tek nakon što je završen postupak ratifikacije.

Nadalje, interpretativna izjava, koja može biti bitna unutar pravnog poretka Republike Hrvatske kao akt provedbenog karaktera, ne može mijenjati sadržaj Konvencije koji je nedvojbeno definiran u njezinom članku 3.

Kako će se tumačenje odredbi koje iznosi RH u interpretativnoj izjavi odraziti na obvezu Hrvatske da provodi sporne odredbe konvencije?

Interpretativna izjava u konkretnom slučaju ne bi imala pravnu snagu ni u unutarnjem pravnom poretku Republike Hrvatske s obzirom na činjenicu da je provedba Konvencije povjerena nadnacionalnom tijelu, koje je ovlašteno izdavati preporuke za provedbu Konvencije shodno općim i svojim partikularnim utvrđenjima njezinog sadržaja.

Slijedom iznesenog čini se opravdanim zaključiti kako interpretativna izjava nema u konkretnom slučaju nikakvu pravnu snagu, poglavito imajući u vidu da Istanbulska konvencija ne predviđa mogućnost ni rezerve na svoj sadržaj, a kamoli bi dopuštala drugačije tumačenje njezinih bitnih odredaba. Uz to ona je u međunarodnom smislu beznačajna, jer je jednostrana. Također, kao akt Vlade interpretativna izjava ne može djelovati na druga tijela državne vlasti, poglavito ne na sudbenu vlast, jer bi u suprotnom narušavala načelo trodiobe vlasti kao jednog od osnovnih načela ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Pupovac je položio lažnu zakletvu

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu

Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović za N1 je komentirao jučerašnje izjave Milorada Pupovca.

Zekanović smatra da nacionalne manjine ne bi trebale imati predstavnike u Saboru. “Ne može neka skupina ili narod imati ekskluzivitet nad drugim narodom. Zašto bi Talijani, Srbi ili Romi imali ekskluzivitet da moraju imati svoje zastupnike, a drugi ne”, kazao je Zekanović na pitanje smatra li da bi nacionalne manjine trebale imati zastupnike u Saboru te dodao kako je na njegovu žalost to sada tako u Hrvatskoj.

Jučer ste oštro reagirali na presicu Milorada Pupovca, imate li u fokusu srpsku manjinu u Hrvatskoj?

U fokusu imam svaku nepravdu koja se događa hrvatskom narodu

Kakvu nepravdu čini SDSS?

Čini nepravdu da Plenkoviću uopće treba SDSS kao koalicijski partner. A da taj isti koalicijski partner, Milorad Pupovac nema hrabrosti preko usta izustiti riječ Domovinski rat. Između redaka se može osjetiti da on negira one temeljne vrijednosti na kojima je sagrađena hrvatska država, a jedna od temeljnih vrijednosti je Domovinski rat.

Branko Bačić kaže da su Pupovac i SDSS glasovali za Zakon o hrvatskim braniteljima?

To je smiješno. Jeste glasovao za Zakon o hrvatskim braniteljima i uvijek će Bačić i društvo iz HDZ-a naći neki slični argument pa će pokušati Pupovca prikazati kao domoljuba, no to je smiješno.

I vi ste bili dio te većine? Je li vam to tada nije smetalo?

Smetalo me i tada sam na Klubu i gdje sam god stigao govorio protiv tih stvari. Isticao sam na probem Pupovca. NO, moram reći da ovo što se sada događa je itekako eskaliralo. Kratko vrijeme kada sam bio tamo sam ukazivao i u konačnici sam zbog toga izašao iz vladajuće većine.

Pupovac kaže da ne može odgovarati za tuđe govore i djela, ali da se i u Hrvatskoj primjerice ne reagira na “Za dom spremni”?

Neka konačno kaže što je rekao, a što nije rekao i neka konačno izusti riječ Domovinski rat. Neka kaže da je izvršena agresija na Hrvatsku, odnosno da se radilo o međunarodnom ratnom sukobu. On to neće reći pa se koristi taktikom da je napad najlakša obrana. Pa govori o pozdravu “Za dom spremni”. Čak nije spomenuo ni to nego govori o dječjim logorima i Jasenovcu, a zaboravlja događaje od prije 27. godina koji su nama ključni kao hrvatskom narodu.

Je li vam normalno da se održava tematska sjednica za jednog zastupnika?

Zašto ne. Ako su neke stvari duboko u suprotnosti s vrijednostima na kojima je sazdana Hrvatska, onda je u redu.

Predsjednik Sabora Gordan Jadroković kaže da bi to bila hajka na jednog čovjeka?

Ne radi se o jednom čovjeku. Ne radi se o Miloradu Pupovcu. Radi se o njegovoj politici. Ja protiv čovjeka Milorada Pupovca nemam apsolutno ništa, ali imam protiv njegove politike. On predstavlja politiku Aleksandra Vučića i njegovu političku agendu i vidi se da mu je u ovom smislu Aleksandar Vučić tutor. Razlikujemo osobu od politike, a ovdje je njegova politika neprihvatljiva. Pupovac negira temeljen vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska.

On kaže da je šest puta položio zakletvu na Ustav?

Nažalost, on je položio lažnu zakletvu. Negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu.

 

Hasanbegović: Problem gospodina Pupovca u hrvatskoj politici je što je on vrsta jednog političkog hermafrodita i homoduplexa

 

Hrvoje Zekanović: Odgovor Pupovcu i njemu sličnima!!! (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Szijjarto: Europskom parlamentu se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u Dubrovniku sudjelovao na skupu “Kina +16”, u intervjuu za HRT govorio je o prošlotjednoj osudi Mađarske u Europskom parlamentu te odnosima s Hrvatskom.

Shvaćamo da je to bila osveta Europskog parlamenta Mađarskoj. Jasno je da u EP-u postoji promigracijska većina. Njima se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska.

Vrlo smo jasno dali do znanja da isključivo mi, a ne Europski parlament ili Europska komisija, isključivo mi Mađari imamo pravo odlučivati komu ćemo dopustiti ulazak na mađarski teritorij, objasnio je Szijjarto.

Također, imamo pravo odlučiti s kim želimo, a s kim ne želimo živjeti. Svoju zemlju nikad nećemo pretvoriti u zemlju migranata. Očuvat ćemo je kao mađarsku zemlju. Vjerujemo u jaku Europsku uniju koja počiva na snažnim državama članicama koje se ponose svojom poviješću, naslijeđem i nacionalnošu, rekao je mađarski ministar.

Poznat je slučaj INA-MOL-a i hrvatski zahtjev za izručenje g. Hernádija. Ima li pomaka?, upitao ga je novinar HRT-a Danko Družijanić.

Žalim što ta pitanja opterećuju suradnju Mađarske i Hrvatske. Ako pogledate isključivo brojeve, vidjet ćete da su sjajni. Trgovina i suradnja na području ulaganja cvatu, više od pola milijuna Mađara dolazi ovamo na ljetni odmor.

Kad govorimo o Hrvatima, govorimo o prijateljima. Uistinu je žalosno što postoje ta pitanja. Vrlo je teško razumjeti zašto su na dnevnom redu, zašto ih ne pokušamo racionalno i pragmatično riješiti. Kad bismo raspleli ta pitanja, i Hrvati i Mađari mogli bi imati itekakve koristi od odlične suradnje. MOL je najveća mađrska tvrtka. Ima jak regionalni utjecaj.

Neobično je važna za mađarske nacionalne interese. Iako vlada ima manjinski udjel, uvijek pomno pratimo MOL-ove operacije diljem zemlje i središnje Europe. Nadamo se da će se hrvatska vlada, INA i MOL dogovoriti. Ne treba se mađarska vlada dogovoriti, nego se hrvatska vlada treba dogovoriti s određenom tvrtkom. Naravno, to itekako pomno pratimo. Ali usrdno se nadamo da će se postići dogovor, nada se Szijjarto.

Vrlo sam konstruktivno razgovarao s vašim ministrom energetike. Kad je riječ o Zsoltu Hernádiju mađarski je sud završio postupak. Iskreno se nadam da će pravosudni sustav u Hrvatskoj to poštovati. No ne želim se upletati u unutarnja pitanja drugih država jer za to doista nisam plaćen, izjavio je Szijjarto.

 

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari