Pratite nas

Komentar

dr.sc. Slaven Letica: ‘Plenkovićeva Prokleta avlija’

Objavljeno

na

Najveći dio političke javnosti, pa i sam predsjednik VRH-a Andrej Plenković, smatraju da je uhićenje desetorice bosanskih Hrvata iz Orašja promišljeni i dugo planirani provokativni politički čin ostvaren neposredno nakon posjeta hrvatskog vladinog izaslanstva formalno Bosni i Hercegovini, a stvarno Federaciji BiH, piše dr.sc. Slaven Letica

Oporbeni političari (posebice general Ante Kotromanović i bivši ministar branitelja Predrag Matić), umirovljeni generali i admirali Hrvatske vojske, neki viđeniji HDZ-ovci (bivši ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač) i brojni stavotvoritelji javno prozivaju Andreja Plenkovića i Davora Ivu Stiera zbog loše – obavještajno, državnički i diplomatski – pripremljenog posjeta koji je rezultirao panikom među pripadnicima HVO-a i HV-a koji su ratovali i Bosni i Hercegovini.

Što osobno mislim o tom prvom vanjskopolitičkom putovanju hrvatskog vladinog izaslanstva i njegovim rezultatima?

Ništa dobroga!

I to ne samo zbog uhićenja bivših ratnika, nego i: (1) zbog krivih pretpostavki na kojima je Andrej Plenković otputovao u Bosnu i Hercegovinu i (2) krivih pretpostavki/zaključaka na kojima je temeljio svoje ključne poruke o budućnosti te zemlje i o odnosima RH i BiH.

Prva je kriva pretpostavka i zaključak da se odnosi među državama i narodima mogu i trebaju temeljiti na PRIJATELJSKU i PARTNERSTVU, a ne na INTERESIMA. Plenković je u svakoj javnoj izjavi u prvi plan isticao to idealističko, u međunarodnim odnosima i diplomaciji uvijek dvojbeno prijateljstvo: „došli smo kao prijatelji“; „došao sam u BiH kao prijatelj“; „BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske“ itd.

leticaDruga je kriva Plenkovićeva pretpostavka i uvjerenju da sva tri ustavna bosansko-hercegovačka (etnička) naroda i većina stanovništva istinski želi priključenje Europskoj uniji i NATO-u. Dosljedno tom uvjerenju, Plenković je više puta ponovio: „Želimo riješiti niz otvorenih pitanja (između Bosne i Hercegovine i Hrvatske – op. S.L.) te pomoći evropski i euroatlantski put BiH.“ Nažalost, tužna je istina da samo Hrvati u Bosni i Hercegovini istinski teže Zapadu, Europskoj uniji i NATO-u. Manjina Srba i Bošnjaka dijeli tu težnju, dok većinu proganjaju podijeljeni identiteti i lojalnosti. Srbi su skloniji Putinovoj Rusiji, a Bošnjaci Turskoj i panislamizmu.

Treća je kriva Plenkovićeva pretpostavka i uvjerenju da u Bosni i Hercegovini postoji većinska politička volja u oba entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) za promjenu Dayton-skog ustrojstva te zemlje. Evo kako je o toj temi govorio Plenković: “Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane zajamčiti učinkovitost rada državnih institucija i svih razina vlasti a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi Dayton-skog ustavnog okvira.”

Plenkovićevo „smatranje“ tipično je „smatranje“ euro-činovnika koje ne može shvatiti da Srbi naprosto ne žele i neće pristati na reformu Dayton-skog ustavnog okvira. Istodobno, Bošnjaci ne žele pristati na takvu promjenu „okvira“ koja bi Hrvatima osigurala ustavno-pravnu ravnopravnost na kojoj je Andrej Planković posebno inzistirao na različitim sijelima, divanima i prelima u Bosni i Hercegovini.

Zaključit ću ovako:

Prvi „prijateljski“ vanjsko-politički predsjednika VRH-a nije doživio fijasko samo zbog uhićenja desetorice Hrvata iz Orašja, pa ni zastrašujućeg pritiska na novi val seobe Hrvata iz Bosne i Hercegovine, već i zbog činjenice što je EU-pristup Bosni i Hercegovini bio i jest salonski, frazerski, bez veze.

Promašenost kratkoga bosansko-hercegovačkog izleta hrvatskog vladinog izleta vidljiva je i u negativnoj promjeni političkog i masovno-psihološkog ozračja u Lijepoj Našoj. Umjesto rasprava o poreznoj reformi, europskim fondovima, olakšanju poslovanja i javnim politikama, rasprava je ponovno vraćena u rane i kasne 1990-te.

Umjesto usmjerenja na sadašnjost i budućnost, „Slučaj Orašje“ ponovno nas vodi u prošlost.
U onu prošlost za koju Joyce kaže „povijest je košmar iz kojega se silom pokušavam probuditi“ i „krmača koja proždire svoju djeca“; za Kunderu je povijest „neprijateljska, nečasna sila koja nepozvana, neželjena osvaja izvana naše živote i uništava ih“.

Bosna i Hercegovina bila je, jest i bit će predmet znatno složenijih geopolitičkih igara triju velikih geopolitičkih igraća onoga i ovoga doba: Amerike, Rusije i Turske.

Iako nije na meni da dajem prijedloge novoj vladi i njenim vanjsko-političkim strategijama, kako mi mira ne daju ni Šejtan, ni Đavao, ipak ću spomenuti da bi Plenkoviću bilo mudro da osnuje Vladin savjet za Bosnu i Hercegovinu u kojem bi bili dobrodošli: dr. Darko Bekić, dr. Janko Bekić, dr. Davorka Matić, dr. Ivo Lučić, dr. Nino Raspudić, gen. Ante Gotovina, dr. Zlatko Hasanbegović, dr. Mirjana Kasapović, dr. Ivan Lovrinović. U takvom bi društvu i sam rado bio. Kad sam već kod savjeta, još ću jedan uputiti novom premijeru: neka ponovno pročita Prokletu avliju Ive Andrića. Fra Petru se u tom romanu dogodilo nešto slično što se sada događa ratnicima iz Orašja. Fra Petar je službeno putovao iz Bosne u Carigrad. Policiji je u vrijeme njegova putovanja palo u ruke pismo u kojem se govori o progonu kršćana u Albaniji. Policija k’o policija: uhitila je fra Petra i proglasila ga glavnim sumnjivcem te ga je strpala u buksu Prokleta avlija na dva mjeseca – do okončanja istrage.

dr.sc.Slaven Letica

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Tomislav Karamarko: Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Došao je 18. studenoga, datum jakog pečata stradalništva, žrtve, ali i otpora i želje za životom jednoga grada i jedne zemlje.

U porušenom Vukovaru, gradu patnje i boli, niknula je taj dan klica života hrvatske domovine.

Još danas bole i razaraju srce prizori ostataka grada, prepunog leševa, i tužne ispaćene kolone naših sunarodnjaka koji napuštaju ognjišta. Bože dragi, zar opet kolone i križni putevi?

Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj. Hoće li vam ikada ovakva Hrvatska bar djelomično vratiti izgubljeno? Bar molitvu, ljubav i poštovanje, ali i brigu za neku novu djecu Vukovara i Škabrnje…

Zbog vas, ali i svih poginulih branitelja, moramo pobijediti sve one koji dovode u pitanje hrvatsku opstojnost i neovisnost, pa i vlastitu letargiju, bezvoljnost i obeshrabrenost.

“Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našemu Isusu Kristu.”
(1 Kor 15, 57)

18. 11. 1991. – Pad Vukovara i Škabrnje (VIDEO)

Predsjednica objasnila zašto je u Kolonu sjećanja došla u žutim ‘zengama’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari