Pratite nas

Intervju

Dr. sc. Tomislav Sunić: ‘Lagano je sa neprijateljem, ali čuvajte se prijatelja!’

Objavljeno

na

Dr. sc. Tomislav Sunić

Dr. sc. Tomislav Sunić publicist, književnik, prevoditelj, diplomat i analitičar politoloških i socioloških fenomena, u razgovoru za Kamenjar.com odgovorio je na neka aktualna pitanja:

G. Sunić, kao poznati hrvatski bivši politički emigrant profesor i pisac, kako to da ste izabrali biti na listi Hrvatskih suverenista, a ne na listi Nezavisnih za Hrvatsku? Koje su suštinske ideološke razlike?

Zvali su me početkom godine Suverenisti, konkretno  njihov čelnik, g. Hrvoje Zekanović kojeg sam također upoznao ove godine,  i pitali mi da li se želim priključiti Suverenistima. Kao nestranački kandidat prihvatio sam ponudu —ne samo kao odgovor na njihovu gestu povjerenja prema meni, nego kao i moju građansku dužnost. Od čelnika Nezavisnih za Hrvatsku, usprkos mojih povremenih dvogodišnjih upita glede moje mogućeg angažmana, i pogotovo  ranije, kada sam u stranim medijima nešto branio bivšeg ministra  Dr. Zlatka Hasanbegovića od inozemnih uvreda i kleveta —  nitko  mi se nije dosad javljao sa povratnim  informacijama. Dakle razlog što sam se priključio Suverenistima je jednostavan: Suverenisti su me prvi zvali. Nadalje, Suverenisti predstavljaju danas u Hrvatskoj najozbiljniju političku platforma za okupljanje svih  Hrvata, svih profila, a kojima je u interesu očuvanje hrvatskog identiteta.  Prednost sadašnje liste Suverenista, za razliku od ostalih lista, je ta što Suverenisti nisu stranka dogmatske stege i jednoumlja, već predstavljaju širi narodni pokret koji odbacuje istrošene floskule desnice i ljevice. Nakon ovih predstojećih izbora za EU, Suverenisti mogu zajedno sa Nezavisnima, te ako se budu dobro organizirali sa ostalim strankama, lagano preuzeti vlast na kasnijim izborima u Hrvatskoj.

Zašto postoje toliki prijepori između Nezavisnih za Hrvatsku i Suverenista umjesto da zajednički vodite kampanju zajedno sa desnim strankama  protiv stvarnih protivnika?

Nije to misterij. To je negativna strana liberalne  parlamentarne demokracije koja tobože kroz neku slobodu političkog višestranačja u biti elegantno mrvi narode i uništava svaki osjećaj zajedništva. Političari bezbroj stranaka u Hrvatskoj vode isključivo dnevnu politiku sa slabim poznavanjem kulturnih i političkih trendova u Europi i SAD-u. Tu je cijela hrvatska desnica zakazala, i to već od 1991.g.  Nepisano je pravilo u stranačkom životu Hrvatske da je nemoguće učiniti bilo kakvu profesionalnu karijeru bez pripadnosti nekoj političkoj sekti ili nekom klanu. Nema danas niti jednog jedinog političara u Hrvatskoj koji  nešto ne duguje osobi na većoj društvenoj i političkoj razini, odnosno koja ga je dovela bilo u saborsku ili ministarsku stolicu. Svi odrede imaju ili jednu ili više tamnih  mrlja u svom životopisu. Jedini čisti izuzetak možda je general i saborski zastupnik Željko Glasnovića, čiji asketski pedigree najbolje i najdulje poznam, političar koji ne ulazi u tračeve i međusobna oblajavanja.  Provincijska nadmetanja među hrvatskim desničarima, svađe je li neko bio jugoslaven ili član Udbe ili nekog klana, odnosno purgersko- hercegovačke – zagorsko-prigorske -vjersko-regionalne svađe, nažalost uvijek su bile odlike desnice ili tzv. desnice u Hrvatskoj.

Vama se i Suverenistima spočitava da ste “HDZ”-ovi igrači i da radite protiv ujedinjenja hrvatskih domoljuba ?

Ovo je najveći  poslijeratni štos kojeg sam čuo!  Izuzevši g. Franju Tuđmana, prvog čelnika HDZ-a, uvijek sam HDZ smatrao strankom opasnih namjera: prvo što su većina njihovih prvih lidera bili većinom bivši stasiti komunisti i skojevci, a kasnije tj. danas,  što je HDZ postala isključivo Stranka Hrvatskog Uhljebništva. Što se tiče gđe Esih i g. Hasanbegovića i njihovih  bivših partijskih gravitacija oko HDZ, nemojmo zaboraviti da su oni političari koji imaju  kvalitete, ali također i dobre argumente. Bez njihovih imena HDZ nikada ne bio dobio velik broj hrvatskih glasača. Ruka ruku mije. Ili kako kažu Amerikanci u jednoj dvosmislenoj mudroj poslovici koja najbolje označuje liberalno-parlamentarnu lakrdiju i političare koji su njene žrtve: „ Every asshole must take a shit.“  Što,  zavisno  od konteksta, može imati dva suprotna značenja koja se mogu primijeniti u zagrebačkom prijevodu kada je riječ o partijanju brojnih hrvatskih domoljuba:  „ Svaka guzica mora doći na šekret“—što je bez dvojbe konstatacija o  prirodnim biološkim potrebama svakog od nas, ali ujedno, zavisno od konteksta i najbolje obilježje za političke prevrtljivce.  Odnosno „svakog seronju mora se poslati na zahod.“

Kako gledate na pitanja bošnjačke unitarističke i politike ‘islamizacije BiH’, kako vi gledate na teški položaj Hrvata u BiH i na ‘islamizaciju’ Europe?

Dobro pitanje, pogotovo imajući u vidu nazočnost utjecajnih krugova iz Zaljeva i Turske  u BiH, uz nadolazeće rijeke afro-azijskih migranata.  Ali budimo oprezni. Treba razlikovati između vjere i nacije. Nisu to uvijek sinonimi.  Jedan musliman Bošnjak ili Hrvat nema ništa zajedničko sa muslimanskim migrantom iz Pakistana ili Bangladeša.  Tu griješe i masa mojih nacionalističkih kolega iz SAD-a i Europe  koji vole prozivke  „islamisti“ i „muslimani“,  jer su u medijskom i pravnom strahu kazati pravu stvar: svi današnji migranti su ne-europskog podrijetla, drugačijega etničkog koda i drugačijeg genetskog fonda.  Riječ je danas o velikoj zamjeni europskog stanovništva u Europi, čije europsko bure baruta leži ponovno u BiH. Ispada danas da je Ante Pavelić u NDH-u bio veći zagovornik multikulturalizma nego povjerenici, tj. komesari EU-a! Imao je u svojoj vladi, pored većine katolika,  brojne muslimane, pravoslavce, Židove, i agnostike.

Mnogi smatraju da je Ivo Banac poznat po sintagmi “detuđmanizacije”, „intelektualni lider i politički mentor nove desnice”? Što mislite o tome?

G. Banac, a donekle i g. Goldstein, kao i masa drugih povodljivih hrvatskih intelektualca, su simptom imitacije, tj. mimikrije današnjeg duha vremena, a nipošto dvije hrvatske iznimke. S obzirom na broj stranaka i na velik broj oprečnih ideja koje je g. Banac, a i desetine drugih hrvatskih intelektualaca zastupao u posljednjih dvadesetak godina, ljudi koji g. Banca poznaju moraju se upitati: Vjeruje li g. Banac stvarno sada u program „ U ime naroda“ kojeg on sada podržava? Analogno, postavlja se i pitanje vjeruje li on u ispravnost svoje vlastite bivše historiografske proze?

Nije za isključiti da bi g. H. Klasić, g. T. Jakovina, D. Pilsel, i desetine ostalih  medijsko eksponiranih hrvatskih intelektualaca, u drugačijim povijesno- pomodarskim i kultur-političkim vremenima, zajedno sa predsjednicom na čelu pjevali Giovenizzu i marširali od Grobnika do Rijeke u pratnji G. D’Annuzija ili M. Salvinija. A. Sunić bi tada, poznajući svoju narav, vjerojatno  bio ispitivan od njihovih „velehrvatskih“ batinaša  UNS-a u Savskoj.  Lagano je sa neprijateljem—ali čuvajte  se prijatelja!

Dr. Tomislav Sunić je kandidat Hrvatskih suverenista na EU izborima. Drugo izdanje njegove knjige  La Croatie ; un pays pardéfaut ?uskoroizlazi u nakladi  Editiondu Lore, Paris).

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Škoro o Mati Radeljiću: Ja se do sada nisam nikada nikoga odrekao; O osnivanju stranke: Dakle, nema više nazad, kad je politika u pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro za N1 televiziju govorio je o dosadašnjoj kampanji, Kolindi Grabar-Kitarović, Miloradu Pupovcu, odnosima sa Srbijom…

Prenosimo dio intervjua:

Zbog odgovornosti prema društvu ste vi spremni svoje milijune, koje ste zaradili, potrošiti?

Pa bih li ja bez toga društva zaraditi te milijune? Pa nisam ih ja zaradio na način da sam posredovao nekome u nekakvim poslovima. Nisam ja to zaradio u državnoj upravi. Dakle, u Njemačkoj je, recimo, normalno da veterinar bude predsjednik udruge za zaštitu životinja u nekakvom selu. Ti moraš u jednom trenutku fokus sa sebe prebaciti na zajednicu, samo je pitanje koliko će zajednica moći to prepoznati to i prepoznaje li to. Mislim da je taj ekskluzivitet, koji oni drže za sebe pa meni poručuju neka se ja bavim svojim poslom, a oni će raditi odgovoran posao. Za Boga miloga, pa to je odgovoran posao. Kakav je odgovoran posao, djeca ne idu u školu 36 dana? Onda se ti pojaviš kao frajer i kažeš sad ćemo mi to riješiti i kao vuk sit, ovce na broju. Da, ali onda pastir u zatvoru. Nemoguće.

Da bi netko duže preživio na političkoj sceni, potrebni su mu dobri savjeti, dobri prijatelji. Jako ste često odgovarali na pitanje o Mati Radeljiću. Možete li jamčiti da, ukoliko dođete na Pantovčak, Mate Radeljić neće biti u vašem timu?

Možete li vi meni dati jedan razlog zašto Mate Radeljić ili bilo tko drugi ne bi trebao biti tamo? Ja razumijem taj interes javnosti i to pitanje. Ja sam odgovorio uvijek i odgovorit ću opet. Dakle, što se tiče gospodina Mate Radeljića, kao i velikog broja drugih ljudi koje poznajem, ne samo u javnom prostoru, s mnogima sam kontaktirao i razgovarao i dali su mi dragocjene savjete. U krajnjoj liniji i on. On je radio tamo ne jedan dan, radio je tri ili četiri godine pa su ga maknuli otamo. Nisam još uvijek uspio saznati koji je to krimen koji je napravio, očito vi znate, ja ne znam, ali bih volio da mi to netko kaže. Definitivno mogu reći da, kada budem došao na Pantovčak, da ću napraviti inventuru svih onih ljudi koji tamo rade. To je normalno, ne zbog toga što je došla nova metla pa bi nešto maknula. Ja sam uvjeren da tamo postoji veliki broj ljudi koji vrlo profesionalno obavlja svoj posao, ali onaj dio, koji se pogotovo odnosi na te savjetnike, definitivno ću provjeriti i definitivno ću tražiti da budu ljudi kojima ja vjerujem. Međutim, ne na način da onda te savjetnike koji su sada ostavljam, što se događa i na HRT-u i na puno mjesta, pa onda dovodiš nove i povećavaš ih i hipertrofiraš tu cijelu birokraciju, državni aparat, nego na način da zahvalim. Mislim da bi to bila elementarna pristojnost. A kad je u pitanju konkretno gospodin Mate Radeljić, ja smatram da je čovjek koji zna taj svoj posao vrlo dobro, nisam do sada uspio saznati koji je krimen napravio, ali vjerujem da ću biti u poziciji pa ćemo onda moći vi i ja kompetentnije moći razgovarati na tu temu.

Ja ću ovaj odgovor shvatiti kao ne. Ne isključujete mogućnost da jednog dana on bude s vama na Pantovčaku, ukoliko dođete tamo.

Ja se do sada nisam nikada nikoga odrekao. Mene su se odrekli mnogi. Neki su bili izbačeni iz stranaka, jer su mi davali podršku, ne zbog toga što kalkuliram, igram ispod stola. Meni je najmanji problem reći ne pa to napraviti drugačije. Dakle, ja sam preodgovorna osoba da bih tako postupao. Tako se ne radi, u biznisu se tako ne radi. U poslu iz kojeg ja dolazim, dakle, iz realnog sektora, se ne može raditi tako da si isključiv ni u čemu. Dopustite mi da vi to tumačite kako vi hoćete, vaši gledatelji kako oni hoće, ali, ponavljam, dok ne napravim ozbiljnu inventuru svega što se događa i što se događalo, i što narod treba znati. Ono što ću napraviti, definitivno, to ću napraviti javno. Dakle, što god se bude događalo, birači će znati što se događa.

Jedno ideološko pitanje, s obzirom na vaš svjetonazor. Hoćete li biti na idućem Hodu za život?

Ni to nije nikakva tajna. Već su me to pitali. Taj ideološki set pitanja kod nas je vrlo osebujan, uvijek se svodi na dva-tri pitanja ovoga tipa, pa se malo ode u razdoblje’41.-’45., jer prije toga nije bilo svijeta, i ja sam na njega odgovorio pa ću odgovoriti opet. Ja stvarno uistinu podržavam život i jesam za život i čovjek sam koji će, ako ga budu pozvali na taj Hod za život, definitivno i doći. Ja ću biti prvi hrvatski predsjednik koji će sudjelovati u tom Hodu za život, naravno ako me organizatori pozovu.

Ako ne uspijete u ovoj utrci, gdje se vraćate?

Za razliku od svih ovih drugih mojih političkih takmaca koje sam stekao u zadnjih nekoliko mjeseci, ja ću se za pet godina, ako se ne budem odlučio ponovno kandidirati za predsjednika države, bez obzira koliko to bahato zvučalo, imati gdje vratiti, jer stvarno imam nekoliko poslova i ti poslovi su meni vrlo dragi. Ja sam sve svoje poslove, hvala Bogu, uspio složiti tako da sam sve svoje hobije pretvorio u posao i uspio sam ih posložiti tako da su samoodrživi. To bih volio napraviti i kad je u pitanju cijela ova naša lijepa zemlja.

Nećete se vratiti u neku političku priču?

Za razliku od ovih koji mi šalju takve poruke, mene više zanima ajte pitajte njih gdje će se oni vratiti. Gdje će se vratiti Andrej Plenković? Ja sam biznismen, imam tih svojih nekih firmi, nikoga od tih tamo ljudi gore ne bih zaposlio u svojoj firmi. Nikada im ne bih dao posao zbog toga što smatram da bi napravili više štete nego koristi.

Kažete da imate svoje poslove, isključujete li onda daljnji politički angažman ako ovaj ne uspije?

Ja sam rekao i danas na skupu i mislim da nije ništa preambiciozno, bilo bi dobro nakon ovih predsjedničkih izbora koji su još jedan test i unutarstranačkih demokracija i svega toga što se događa kod nas u političkom životu, bilo bi dobro, s obzirom da će to biti ozbiljna poruka gospodinu Andreju Plenkoviću, jer on je čovjek koji je kandidirao gospođu Grabar Kitarović za još jedan mandat, bilo bi dobro da Vlada podnese ostavku, da se raspusti Sabor i da se raspišu novi parlamentarni izbori. Definitivno nemam namjeru sve ovo što sam napravio do sada, a bili ste i na skupu, ostaviti ljude na cjedilu i taj narod koji jednostavno vapi za promjenama. Dakle, nema više nazad, kad je politika u pitanju.

Imate li u vidu ime stranke koju ćete formirati?

Nemam. Možemo se sad vi i ja probati dogovoriti. Ja sam mislio nešto da bude kao simpatično svima ljudima, da objedini sve. Imate vi neku ideju? Šalim se. Ja se silno radujem ovim izborima, sve pozivam da izađu na te izbore, neka daju glas kome god hoće. Bilo bi dobro da se dogode promjene. Ovo je za mene jedno sveto, veliko vrijeme, ja sam tako odgojen. Mi smo u Adventu, radujem se izborima, radujem se Božiću, radujem se novoj godini, bit će što Bog bude htio, i što hrvatski narod bude htio. Ja sam uvjeren, hrvatski narod nikada nije pogriješio, Boga nikad nije ostavio, neće ni ovoga puta, 22. prosinca će biti jedno veliko slavlje koje je ovaj narod zaslužio i zavrijedio.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: Mislim da se štrajk učitelja pretvorio u politički igrokaz

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Media servis

Uoči službenog početka kampanje za predsjedničke izbore u Intervjuu tjedna Media servisa aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović progovorila je o kampanji, izborima, štrajku prosvjetara, ali i gafovima zbog kojih je kroz tekući mandat često bila na meti kritika. S predsjednicom je razgovarala urednica Media servisa Andrea Barać.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari