Pratite nas

Gospodarstvo

Dr. Tihomir Janjiček: “DVOJAC BEZ KORMILARA”

Objavljeno

na

Dužnička kriza korisnika kredita u švicarskim Francima sve više jača u Hrvatskoj, a novi problem se pojavljuju jedan za drugim. Hrvatska vlada je odlučila primjenit zamrznuti tečaj švicarskog Franka i na druge korisnike kredita! Vlada čini OGORMNU grešku takvim potezima, jer samo uvećava opseg iznosa tečajne razlike koja će do konca godine dospjeti na naplatu. Iznos će biti doista užasno visok, a Državi Hrvatskoj će biti u problem riješiti pitanje tog iznosa.

Hrvatska vlada MORA pod HITNO obvezati komercijalne banke u Hrvatskoj da izvrše konverziju SVIH do sada odobrenih kredita u “švicarcima” na Eure! Obračunati sve dosadašnje izvršene kunske uplate, sa onima koje bi bile učinjene da je kredit bio odobren u Eurima i ukoliko je već sada kredit bio preplaćen umanjiti preostali iznos isplata. Time će se spasiti brojni kreditni dužnici od bankrota, a tržište nekretnina neće dožvijeti potpuni slom.

Sadašnjim pristupom vlada PREŠUTNO odobrava kreditne ugovore odobrene u “švicarcima”, te u slučaju sudskog spora sa bankama vlada će SIGURNO izgubiti spor, jer ih priznaje kao valjane. Krediti odobreni u “švicarcima” su ŠKOLSKI primjer ŠPEKULATIVNOG LIHVARSKOG kredita, jer družnici unatoč redovitom izvršenju financijskih obveza doživljavaju svakim danom RAST glavnice kredita mjesečne rate! Na svakom sudu takvi krediti će biti poništeni, osim na udbaškim sudovima, a njih skoro nije bilo u Hrvatskoj.

Poljavljuju se “uvaženi” analitičari na TV postajama sa “naknadnom pameti” i kao riješenje za buduće nagomilane iznose tečajnih razlika nude riješenje sa “balonima”. Međutim, NEMA NIKOGA tko će staviti novac u taj balon, jer tečajne razlike NEĆE moći platiti ni bankrotirani dužnici, a niti bankrotirana država! Ima i onih koji bi tražili povrat novca od banaka za nekad isplaćene sanacijske iznose. Takve “ideje” krajnje su besmislene, jer bi bilo isto kao kada bi bivši vlasnik automobila kojeg je prodao, tražio od kupca nakon 5 godina da plati za nove gume koje je postavio na auto neposredno prije prodaje.

Vujcic-Milanovic_432x237POZIVAMO Premijera Milanovića i Gurvernera Vujičića i MOLIMO ih da OBVEŽU banke u Hrvatskoj na konverziju SVIH kredita sa “švicarca” na Eure u što kraćem vremenskom roku, jer je to JEDINI mogućni izlaz iz sadašnje situacije! Sadašnja odluka o tek pukom zamrzavanju tečaja za jedne, pa druge, pa treće dužnike, je vođenje države poput DVOJCA BEZ KORMILARA!

Paket ozdravljenja koji pripravlja EU namjenjen je SAMO za države koji koriste Euro kao valutu! Sve druge države koje još uvijek koriste NACIONALNU valutu, NEĆE biti uključene u taj paket! Stoga hrvatskoj javnosti mora biti JASNO da NEĆE moći računati na bilo koji Euro iz tog paketa!

Hrvatska mora promjeniti monetarno kreditnu politiku, posebice stoga što će spomenuti paket pomoći gospodarstvu u EU donijeti NOVO UVEĆANJE novčane mase! To znači da će Euro NASTAVITI deprecirati prema SVIM valutama, a ne samo “švicarcu”! Euro je već deprecirao prema USD i britanskoj Funti. Za $1 dobijalo se €0,55, a danas €0,88. Prema britanskoj funti je također deprecirao, pa se £1 dobijalo €0,75, a danas €0,90. Tko god želi uvećati vrijednost svoje štednje u Eurima, nek je promjeni sada u amerčike dolare i biti će uvećana za 30%, jer će sigurno do konca godine $1 vrijedeti €1,2.

Sa primjenom paketa ozdravljenja dogodit će se tečajno apreciranje Kune prema Euru, što bi bilo katastrofa za hrvatski izvoz i donijelo dodatni rast vanjske zaduženosti! Zbog toga bi Hrvatska trebala poduzeti AKTIVIRANJE monetarno kreditne politike o čemu HSP govorio još u veljači PROŠLE godine na konferenciji za medije, a neki ekonomisti se tek sada pojavljuju u javnosti sa tom idejom.
Mjere koje treba poduzeti čim prije su sljedeće.

Prva, država mora donijeti zakon o VLASNIČKOM PREUZIMANJU dužničkih tvrtki od strane vjerovnika. Svi vjerovnici koji su predstečajnoj nagodbi OPROSTILI DUG svojim dužnicima, trebaju VLASNIČKI preuzeti te tvrtke, promjeniti nadzorene ravnateljske odbore u njima. Isto tako i tvrtke vjerovnici koje nisu sklopili ugovor o predstečajnoj nagodbi, ali imaju dužnike koji im duguju, trebaju preuzeti te tvrtke stvoriti nove nadzorne i ravnateljske odbore!

Druga, država MORA formirati fond preko HNB i realizirati preko HBOR-a. Bio bi namjenjen gospodarskom ozdravljenju tvrtki u koje bi spadale gore spomenute. One bi se dokapitalizirale dinonicama iz NOVE naklade tih vlasnički restrukturiranih tvrtki i to po NOMINALNOJ cijeni, jer bi burzovna cijena tih dionica bila sigurno PRENISKA! Država bi postavila osobu za predsjednika nadzornog odbora i predsjednika ravanateljskog odbora koji bi nadgledali kako se tako primljen novac nebi odlio u place ili na private račune.

Treće, država bi formirla fond za kreditiranje poduzeća koja nemaju problema sa dužnicima, ali nemaju financijske snage za jači prodor na inozemna tržišta, ili učvrstiti se na domaćem tržištu pod pritiskom inozemne konkurencije! Njima bi se pružili KREDITI, ali pod uvijetom da IZVOZNA komponenta u budućim poslovima bude VIŠA od UVOZNE komponente.

Četvrto, mali obrt bio bi također podpomognut sličnim kreditima iz tog fonda, oni mogu imati UVOZNU komponentu višu od IZVOZNE, ali bi se morali obvezati da će prije isplate kredita uvozna i izvozna kompomenta biti izjednačene.

Peto, obvezati sve automobilske tvrtke na otvaranje tvornica auto dijelova dilje Hrvatske, posebice nastojati na njihovo otvaranje u Županijama od posebne državne skrbi i imali bi porezni moratorij na proizvodnju dijelova od 3 godine, te 50% niže porezne obveze trajno. Ukoliko NE bi to ispunili uvijet, bili bi opterećeni sa višim porezom od 50% momentalno.

Šesto, ugasiti sve OPĆINE koje NE mogu samostalno opstajati bez pomoći iz središnjeg proračuna. Od ukupnog broja općina u Hrvatskoj 250 ih ne može samostalno postojati. Njih treba rasformirati i uključiti u GRADSKE organe vlasti, točnije u gradske skupštine, ali BEZ uvećanja broja zastupnika! Sve dosadašnje uplate koje su imali za potrebe općine išle bi od tada u gradski proračun grada u koji su uključeni. Tako bi područja tih gradova teritorijalno bila uvećana, a struktura gradskih vijeća bila bi postavljena sukladno udijelu puka iz svake prijašnje općine koje bi se pretvorile u mjesne odbore na volonterskoj osnovi! Ukoliko određeni gradovi ni nakon toga ne mogu funkcionirati prestali bi postojati kao gradovi i bili bi izravno sa tim općinama SAMO uključeni kroz Županiju.

Ovo su mjere koje bi sa jedne strane pružile RAST BDP-a, isto tako RAST ZAPOSLENOSTI, omogućile RAST izvoza BRŽI od uvoza i knačno smanjili bi se TROŠKOVI javne uprave i učinili UČINKOVITIJIM njihovo djelovanje!

Bez spomenutih mjera NEĆE biti napretka!

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari