Pratite nas

Gospodarstvo

Dr. Tihomir Janjiček: “DVOJAC BEZ KORMILARA”

Objavljeno

na

Dužnička kriza korisnika kredita u švicarskim Francima sve više jača u Hrvatskoj, a novi problem se pojavljuju jedan za drugim. Hrvatska vlada je odlučila primjenit zamrznuti tečaj švicarskog Franka i na druge korisnike kredita! Vlada čini OGORMNU grešku takvim potezima, jer samo uvećava opseg iznosa tečajne razlike koja će do konca godine dospjeti na naplatu. Iznos će biti doista užasno visok, a Državi Hrvatskoj će biti u problem riješiti pitanje tog iznosa.

Hrvatska vlada MORA pod HITNO obvezati komercijalne banke u Hrvatskoj da izvrše konverziju SVIH do sada odobrenih kredita u “švicarcima” na Eure! Obračunati sve dosadašnje izvršene kunske uplate, sa onima koje bi bile učinjene da je kredit bio odobren u Eurima i ukoliko je već sada kredit bio preplaćen umanjiti preostali iznos isplata. Time će se spasiti brojni kreditni dužnici od bankrota, a tržište nekretnina neće dožvijeti potpuni slom.

Sadašnjim pristupom vlada PREŠUTNO odobrava kreditne ugovore odobrene u “švicarcima”, te u slučaju sudskog spora sa bankama vlada će SIGURNO izgubiti spor, jer ih priznaje kao valjane. Krediti odobreni u “švicarcima” su ŠKOLSKI primjer ŠPEKULATIVNOG LIHVARSKOG kredita, jer družnici unatoč redovitom izvršenju financijskih obveza doživljavaju svakim danom RAST glavnice kredita mjesečne rate! Na svakom sudu takvi krediti će biti poništeni, osim na udbaškim sudovima, a njih skoro nije bilo u Hrvatskoj.

Poljavljuju se “uvaženi” analitičari na TV postajama sa “naknadnom pameti” i kao riješenje za buduće nagomilane iznose tečajnih razlika nude riješenje sa “balonima”. Međutim, NEMA NIKOGA tko će staviti novac u taj balon, jer tečajne razlike NEĆE moći platiti ni bankrotirani dužnici, a niti bankrotirana država! Ima i onih koji bi tražili povrat novca od banaka za nekad isplaćene sanacijske iznose. Takve “ideje” krajnje su besmislene, jer bi bilo isto kao kada bi bivši vlasnik automobila kojeg je prodao, tražio od kupca nakon 5 godina da plati za nove gume koje je postavio na auto neposredno prije prodaje.

Vujcic-Milanovic_432x237POZIVAMO Premijera Milanovića i Gurvernera Vujičića i MOLIMO ih da OBVEŽU banke u Hrvatskoj na konverziju SVIH kredita sa “švicarca” na Eure u što kraćem vremenskom roku, jer je to JEDINI mogućni izlaz iz sadašnje situacije! Sadašnja odluka o tek pukom zamrzavanju tečaja za jedne, pa druge, pa treće dužnike, je vođenje države poput DVOJCA BEZ KORMILARA!

Paket ozdravljenja koji pripravlja EU namjenjen je SAMO za države koji koriste Euro kao valutu! Sve druge države koje još uvijek koriste NACIONALNU valutu, NEĆE biti uključene u taj paket! Stoga hrvatskoj javnosti mora biti JASNO da NEĆE moći računati na bilo koji Euro iz tog paketa!

Hrvatska mora promjeniti monetarno kreditnu politiku, posebice stoga što će spomenuti paket pomoći gospodarstvu u EU donijeti NOVO UVEĆANJE novčane mase! To znači da će Euro NASTAVITI deprecirati prema SVIM valutama, a ne samo “švicarcu”! Euro je već deprecirao prema USD i britanskoj Funti. Za $1 dobijalo se €0,55, a danas €0,88. Prema britanskoj funti je također deprecirao, pa se £1 dobijalo €0,75, a danas €0,90. Tko god želi uvećati vrijednost svoje štednje u Eurima, nek je promjeni sada u amerčike dolare i biti će uvećana za 30%, jer će sigurno do konca godine $1 vrijedeti €1,2.

Sa primjenom paketa ozdravljenja dogodit će se tečajno apreciranje Kune prema Euru, što bi bilo katastrofa za hrvatski izvoz i donijelo dodatni rast vanjske zaduženosti! Zbog toga bi Hrvatska trebala poduzeti AKTIVIRANJE monetarno kreditne politike o čemu HSP govorio još u veljači PROŠLE godine na konferenciji za medije, a neki ekonomisti se tek sada pojavljuju u javnosti sa tom idejom.
Mjere koje treba poduzeti čim prije su sljedeće.

Prva, država mora donijeti zakon o VLASNIČKOM PREUZIMANJU dužničkih tvrtki od strane vjerovnika. Svi vjerovnici koji su predstečajnoj nagodbi OPROSTILI DUG svojim dužnicima, trebaju VLASNIČKI preuzeti te tvrtke, promjeniti nadzorene ravnateljske odbore u njima. Isto tako i tvrtke vjerovnici koje nisu sklopili ugovor o predstečajnoj nagodbi, ali imaju dužnike koji im duguju, trebaju preuzeti te tvrtke stvoriti nove nadzorne i ravnateljske odbore!

Druga, država MORA formirati fond preko HNB i realizirati preko HBOR-a. Bio bi namjenjen gospodarskom ozdravljenju tvrtki u koje bi spadale gore spomenute. One bi se dokapitalizirale dinonicama iz NOVE naklade tih vlasnički restrukturiranih tvrtki i to po NOMINALNOJ cijeni, jer bi burzovna cijena tih dionica bila sigurno PRENISKA! Država bi postavila osobu za predsjednika nadzornog odbora i predsjednika ravanateljskog odbora koji bi nadgledali kako se tako primljen novac nebi odlio u place ili na private račune.

Treće, država bi formirla fond za kreditiranje poduzeća koja nemaju problema sa dužnicima, ali nemaju financijske snage za jači prodor na inozemna tržišta, ili učvrstiti se na domaćem tržištu pod pritiskom inozemne konkurencije! Njima bi se pružili KREDITI, ali pod uvijetom da IZVOZNA komponenta u budućim poslovima bude VIŠA od UVOZNE komponente.

Četvrto, mali obrt bio bi također podpomognut sličnim kreditima iz tog fonda, oni mogu imati UVOZNU komponentu višu od IZVOZNE, ali bi se morali obvezati da će prije isplate kredita uvozna i izvozna kompomenta biti izjednačene.

Peto, obvezati sve automobilske tvrtke na otvaranje tvornica auto dijelova dilje Hrvatske, posebice nastojati na njihovo otvaranje u Županijama od posebne državne skrbi i imali bi porezni moratorij na proizvodnju dijelova od 3 godine, te 50% niže porezne obveze trajno. Ukoliko NE bi to ispunili uvijet, bili bi opterećeni sa višim porezom od 50% momentalno.

Šesto, ugasiti sve OPĆINE koje NE mogu samostalno opstajati bez pomoći iz središnjeg proračuna. Od ukupnog broja općina u Hrvatskoj 250 ih ne može samostalno postojati. Njih treba rasformirati i uključiti u GRADSKE organe vlasti, točnije u gradske skupštine, ali BEZ uvećanja broja zastupnika! Sve dosadašnje uplate koje su imali za potrebe općine išle bi od tada u gradski proračun grada u koji su uključeni. Tako bi područja tih gradova teritorijalno bila uvećana, a struktura gradskih vijeća bila bi postavljena sukladno udijelu puka iz svake prijašnje općine koje bi se pretvorile u mjesne odbore na volonterskoj osnovi! Ukoliko određeni gradovi ni nakon toga ne mogu funkcionirati prestali bi postojati kao gradovi i bili bi izravno sa tim općinama SAMO uključeni kroz Županiju.

Ovo su mjere koje bi sa jedne strane pružile RAST BDP-a, isto tako RAST ZAPOSLENOSTI, omogućile RAST izvoza BRŽI od uvoza i knačno smanjili bi se TROŠKOVI javne uprave i učinili UČINKOVITIJIM njihovo djelovanje!

Bez spomenutih mjera NEĆE biti napretka!

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zadarsko područje je ‘corona free’, turistička očekivanja su velika

Objavljeno

na

Objavio

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut i župan zadarski Božidar Longin u četvrtak su u Zadru istaknuli velika očekivanja vezana uz dolazak turista u Zadarsku županiju jer je to ‘corona free’ zona te poručili da zdravstveni sustav ima plan funkcioniranja ako ponovno bude oboljelih.

“Nitko nije bio spreman za ono što nas je snašlo, ali reagirali smo izvanredno i pravovremeno. Da se ova epidemije vrati u bilo kojem obliku, mi smo za nju spremni. Na početku smo imali samo dva respiratora, a sad ih imamo dovoljno”, rekao je župan Longin te zahvalio zadarskim pomorcima, sportašima, gospodarstvenicima i svima koji su pomogli.

Longin: Sigurnost je hrvatski brand

Naglasio je kako je sigurnost hrvatski brand i da je Hrvatska pripremna za turističku sezonu.
“Sigurnost je naš, hrvatski brand i Hrvatska je pokazala svijetu kako se s pandemijom treba boriti. Spremni smo za sezonu u kolikom god obimu ona bila, a nadamo se da će biti dobra”, rekao je.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut koji je u radnom posjetu Zadarskoj županiji rekao je da u toj županiji više nema niti jednog oboljelog.
“Nijedna osoba više nije ni u samoizolaciji tako da mogu reći da je Zadarska županija sada ‘corona free’, kako se popularno kaže. Proveli smo reaptrijaciju, povratak naših građana iz drugih zemalja koji su brodom došli u luku Gaženica odakle smo ih transportirali do njihovih krajnjih odredišta”, rekao je.
Istaknuo je kako se s takvim aktivnostima ranije nisu susretala, ali da su se oslonili na sposobnost i znanje.

Trut: Nema opuštanja

Trut je naglasio i kako je u nadolazećoj ljetnoj sezoni glavna smjernica ta da nema opuštanja.
“Glavna smjernica je ta da nema opuštanja. Stožeri civilne zaštite funkcioniraju i dalje, pratit će stanje na terenu, analizirati je i sukladno zahtjevima će reagirati. Vidjet ćemo koliko će turista dolaziti. Očekivanja su velika, a zdravstveni sustav ima plan o načinu funkcioniranja. Ako dođe do slučaja dolaska oboljelih ili proboja, znat ćemo funkcionirati”, poručio je Trut.

Uz krasnu destinaciju i smještaj, dodao je, sigurnost je glavni segment turističke sezone. “Pretpostavljamo da će strani turisti birati Hrvatsku jer se pokazala kao sigurna zemlja”, rekao je Trut.

Na sastanku je uz ostale bio i načelnik stožera Civilne zaštite Zadarske županije Šimo Vicković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari