Pratite nas

Gospodarstvo

Dr. Tihomir Janjiček: ‘Zamrznuta pamet’

Objavljeno

na

Udruga „Franak“ izišla je prije neki dan sa svojim prijedlozima rješenja problema „dužničkog ropstva“ svih onih dužnika, koji su uzeli kredite vezane za tečaj švicarskog Franka. Poznato „zamrzavanje“ tečaja Franka sve više iskazuje OPRAVDANU bojazan dužnika, spoznajom činjenice o prestanku važenja „zarmznuća“ tečaja Franka, nakon 12 mjeseci. Točnije, tko i kako će platiti tečajnu razliku? Na to pitanje doista NITKO ne nudi odgovor iz jednostavnog razloga, jer nitko ne želi platiti tečajnu razliku, niti dužnici, a niti država!

Posve je TOČNA konstatacija kako je tečajna razlika nastala rastom tečaja Franka prema Kuni doista bila samo ČISTA EXTRA dobit za banke. Nema te banke ili financijske institucije koja će se tek tako odreći svoje extra dobiti, ma koliko ona bila lihvarska i utemeljena na tečajnoj špekulaciji.

Udruga „Franak“ predlaže potpuno dokinuće valutne klauzule, što je ideja dr. Lovrinovića. Međutim, onda se dolazi u stupicu sa problemom utvrđivanja sadašnje vrijednosti glavnice kreditnih dugova!

udruga-franakNaime, kamatna stopa u Hrvatskoj NIJE NIKAD bila ono što je trebala biti, CIJENA novca. Ona kamatna stopa, koja bi imala ulogu cijene novca na tržištu, ona bi u tom slučaju uvažavala stopu inflacije s jedne strane i sa druge strane visinu eskontne stope HNB-a. Naime, radi razjašnjenja treba reći da nominalna kamatna stopa u sebi uvijek sadrži pokriće za stopu inflacije i na nju se dodaje realna kamatna stopa. Drugim riječima, ako je stopa inflacije 2%, kamatna stopa 7%, onda je REALNA kamatna stopa 5%! Dakle, tih bi 5% bilo doista prava dobit za banke. HNB bi pratila stopu inflacije i temeljem toga svoju eskontnu stopu, a to je stopa interesa koju HNB naplaćuje komercijalnim bankama na svaki njihov odobreni kredit. Tu bi recimo vezano za gornji primjer, mogla biti recimo eskontna stopa od 3%, dakle bankama bi ostajalo 4% od onih 7%. Time nitko ne bi gubio. HNB bi sa 3% eskontne stope zarađivala realno 1%, dok bi komercijalne banke realno zarađivale 4%. Tako bi pojednostavljeno rečeno izgledala ZDRAVA monetarno kreditna politika.

U Hrvatskoj se ovakvo vođenje monetarno kreditne politike nije događalo. Zbog toga što je monetarno kreditna politika u Hrvatskoj, vezana klauzulom za tečaj Kune prema Euro! Visinu kamatne stope nije određivala HNB kroz svoju eskontnu stopu, već kamatna stopa po kojoj su se kupovali Euri kod inozemnih banaka i temeljem tih iznosa odobravali kunski krediti u Hrvatskoj. Preciznije rečeno, VLASNICI „hrvatskih“ komercijalnih banaka su utvrđivali kamatnu stopu u Hrvatskoj, temeljem kamatne stope po kojoj su odobravali kredite HNB-u. Ti odobreni kreditni iznosi su u biti današnje valutne pričuve HNB-a.

Valutna klauzula, kako sam već više puta o tomu pisao, zahtjeva pokriće SVAKE Kune kredita sa 0,13€, što proizlazi iz fiksiranog tečaja Kune od €1 = 7,5Kn. To znači POTPUNO JAMSTVO vlasnicima „hrvatskih“ banaka za baš SVAKI odobreni kredit od 100%. Znači vlasnici „hrvatskih“ komercijalnih banaka posluju putem tih „hrvatskih“ banaka bez ikakvog POSLOVNOG rizika, a koji bi snosili u svojim matičnim državama. Špekulacija sa kreditima u Francima samo je bila bankama dodatak dobiti, ili ČISTA EKSTRA DOBIT, a pri tomu je ZAJAMČENA svih 100%!

Posve je TOČNA konstatacija kako je tečajna razlika nastala rastom tečaja Franka prema Kuni doista bila samo ČISTA EXTRA dobit za banke. Nema te banke ili financijske institucije koja će se tek tako odreći svoje extra dobiti, ma koliko ona bila lihvarska i utemeljena na tečajnoj špekulaciji.

Dakle kada se sada sve to ima u vidu, onda je posve jasno kako je utvrđivanje vrijednosti glavnice kredita NE mogućno sa potpunim dokinućem valutne klauzule. Tada bi se svo utvrđivanje glavnice kreditnih dugova svelo na „šacometriju“ i „pijačarenje“! Može SVATKO biti siguran u jedno, banke na to NEĆE pristati! Jednostavno NE postoji način za utvrđivanje sadašnje vrijednosti glavnice duga, ali ni izvršenih isplata! Svako spominjanje iznosa od 8 ili 9 milijardi Kuna preplate kredita, samo su „brojke i slova“!
Upravo stoga sam u VIŠE navrata spominjao doista JEDINO mogućno riješenje za problem kredita u Francima, a to je POTPUNA konverzija SVIH tih kredita u Eure! U tom slučaju jedino je mogućno učiniti izračun sadašnje vrijednosti glavnice kreditnih dugova, putom tečaja Kune prema Euru i SVIH izvršenih isplata po tečaju na dan plaćanja. Time se LAGANO izbjegava problem utvrđivanja sadašnje vrijednosti glavnice duga, ali i vrijednosti svih već isplaćenih kreditnih rata! Istodobno se LAKO tada utvrđuje i vrijednost PREPLAĆENIH iznosa kreditnih rata!

Hajdemo sada na to dokinuće valutne klauzule. Unatoč mom doista ISKRENOM respektu prema mom kolegi i profesoru dr. Lovrinoviću i doista moje SLAGANJE sa dokinućem valutne klauzule, ali NAČIN na koji to predlaže dr. Lovrinović je GREŠKA! Ne može se valutna klauzula dokinuti JEDNOSTRANO i mimo dogovora sa svim ostalim čimbenicima koji su bili uključeni u potpisivanje valutne klauzule Hrvatske (IMF, IBRD, ECB). S druge strane, dokinuće valutne klauzule prema Euru ne može se NIKAKO opravdati! Zbog toga što NIJE NIŠTA KRIVO sa valutnom klauzulom prema Euru, već je krivo što ona NIJE SPROVOĐENA od strane HNB! Problem je LAŽNA klauzula prema švicarskom Franku, jer to NIJE ZAKONITO VAŽEĆA klauzula u Hrvatskoj i krivac za to je isključivo HNB sa guvernerima Rohatinskim i sada Vujčićem! Krivci su također i bivši premijer Sanader i sadašnji Milanović! Hrvatska ne može raskinuti valutnu klauzulu Kune prema Euru, sa izlikom da nam ne valja klauzula prema „švicarcu“, a takva klauzula NIJE NIKAD NI SKLOPLJENA ni sa IMF, ni IBRD ni ECB!

U konačnici problem bankrota kreditnih dužnika nije nastao zbog valutne klauzule prema Euru, već NE postojeće prema Franku, čiju primjenu DANAS dopušta Vujčić i Milanović, a njih dvojca imaju očito ZAMRZNUTU PAMET!

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari