Pratite nas

BiH

Dr. Yanis Varoufakis: EU se raspada: diže se nova željezna zavjesa

Objavljeno

na

Sjeverno od Alpa i istočno od Rajne formirat će se nova Deutschmark-regija – Njemačka s Nizozemskom, Austrijom, možda Poljskom, Češkom, Slovačkom i Finskom, a zapadno od Rajne i južno od Alpa imat ćemo zakrpe za koje bi bilo dobro da se ujedine

Stigao sam u Zagreb, u kojemu sam posljednji put bio 1971., kad je Tito još bio živ, sporazum iz Bretton Woodsa je umro, a Velika Britanija još nije bila članica Europske ekonomske zajednice – napisao je na svom Twitter profilu Yanis Varoufakis (52), grčki profesor, ekonomist, analitičar, svestrani ljevičar kojega Zagreb danas podsjeća na Solun, baš kao i u vrijeme kad je s obitelji putovao iz Grčke prema Austriji pa prošao kroz tada neobičnu Jugoslaviju.

Varoufakis, autor ekonomsko-političkog bestselera “Globalni Minotaur”, ovako govori o sebi: “Posve naivno postao sam savjetnik Georgeu Papandreouu, čovjeku čija je Vlada pomogla Grčkoj na putu u pakao.

Kad sam, osjetivši dašak neminovne kata­strofe, 2006. dao otkaz, nastavio sam profesorsku karijeru na Sveučilištu u Ateni predavajući neobične (i, priznajem, pomalo ‘vulgarno buržujske’) predmete kao što su Teorija igara ili Mikroekonomija.

Iako sam se 2006. trudio upozoriti Grke (i svakoga tko je bio voljan slušati) na ne­izbježnu katastrofu, sramotno sam ostao dio atenskog i grčkog ‘uljuđenog društva’, te se ni u jednom trenutku nisam obratio ulici.

Kad je 2008. eksplodirala globalna kriza koja je ubrzo proždrla eurozonu, počeo sam pisati članke i mahnito se pojavljivati u medijima, te promicati u osnovi buržujsku agendu spašavanja kapitalizma od sebe samog. Kad je sve krenulo nizbrdo i Grčkoj i meni osobno, emigrirao sam u SAD i prihvatio posao na Sveučilištu u Teksasu. Dan-danas trudim se vladajuće natjerati da hitno usvoje odvažne mjere kako bi spriječili da kriza uništi kapitalizam. Ipak, od studentskih dana u Britaniji do sada, jedini način na koji sam mogao shvatiti svijet u kojem živimo bio je kroz metodološke ‘oči’ Karla Marxa. Ova me ‘činjenica’ čini marksistom. Demokratska, slobodarska, socijalistička budućnost jedina je za koju sam se voljan boriti. Nesumnjivo, ja sam veoma čudan marksist, no ipak jesam marksist.”

 Kako ste kao Grk doživjeli napade da su lijenčine iz Grčke uzrok financijskoj krizi u Europi? Jeste li bili uvrijeđeni?

– Ne samo uvrijeđen nego zabrinut. Kad Nijemci mrze Grke, a Grci Nijemce i misle da je to nacionalni problem, onda sam naročito zabirnut. Da budem dokraja jasan: da Savezna Država Nevada upadne u financijsku krizu, to bi bila greška Sjedinjenih Američkih Država, a ne države Nevade. Nevada nema kapacitet da povuče za sobom cijeli SAD u krizu. Slično tome, ako Grčka može slomiti Europu, onda nije problem s Grčkom, nego s Europom. Čak i da je Grčka veća, nije problem u njoj, nego u Europi. Grčka ne bi trebala biti sposobna da slomi europsku ekonomiju. A Europa je u sustavnom poricanju toga, tvrdeći da se radi o krizi koja zahvaća pojedine zemlje, govoreći da se radi o “grčkoj krizi”, “portugalskoj krizi”, “španjolskoj krizi”… I sve to mi govori da se Europa raspada. Bilo kakav osjećaj krivnje da sam Grk koji je, zajedno s drugim Grcima, doveo Europu u krizu nestaje u odnosu na strah koji osjećam za budućnost Europe i za grčke, njemačke, francuske radnike, mlade ljude u Španjolskoj, Irskoj, Hrvatskoj… sve one kojima je život nepotrebno ugrožen financijskim interesima koji su vrlo sebični.

Da se kladite koja će zemlja prva izaći iz eurozone, na koga biste stavili ulog?

– Na Njemačku. Možete izaći jedino ako ste u plusu. Ako ste u deficitu, nikad nećete izabrati izlaz.

Razgovarala: Bisera Fabrio  Snimio: Roberto Orlić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari