Pratite nas

Intervju

Dragan Čović: BiH treba urediti s 3 ili 4 federalne jedinice

Objavljeno

na

Ono što ima bošnjački narod, a to je većina u jednom dijelu države, ili srpski narod, morat će imati i hrvatski. Ili ćemo stalno imati iskušenja kakva imamo sada. Hrvati su stalno u rukavicama iznosili svoje prijedloge kako bi se izbjegla zamka glede tumačenja da je to podjela BiH ili odcjepljenje. Hrvatska politika jasno zagovara BiH kao državu, ali koja mora biti organizirana sukladno čak i pismu koje je pratilo referendum o neovisnosti BiH prije 20-ak godina o jednakosti triju naroda. HDZ jasno zagovara ustroj BiH s četiri federalne jedinice. To je jedno od mogućih rješenja za BiH, kazao je Čović.

Trojica članova Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i ja smo u četvrtak razgovarali i ja sam jasno rekao kako se Mehanizam koordinacije ne može mijenjati izbacivanjem županija i Distrika Brčko. Izetbegović je imao grčevitu potrebu riješiti se blokade stand by aranžmana, o čemu smo također razgovarali. I na sastanku s Dodikom je to uspio jer je bošnjačka strana blokirala, odnosno ucjenjivala ovaj aranžman s Dodikovim potpisivanjem Mehanizma koordinacije. Mene je iznenadilo što mi je tu večer kad se dogodio sastanak Izetbegović – Dodik u izravnoj komunikaciji ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčák rekao da je imao informaciju kako su se Hrvati složili glede svega. Na sličan način je reagirao i povjerenik EU Johannes Hahn. Slično je bilo i sa sastankom u Konjicu na koji je Izetbegović došao premda između nas nije bilo izravne ili neizravne komunikacije o točnom terminu tog sastanka. A onda je gospodin Izetbegović došao na sastanak kako bi, eto, pokazao da ja nešto blokiram. Za mene je to nečuveno, kazao je hrvatski član Predsjedništva BIH u intervjuu za Večernji list.

Kolega Izetbegović optužio vas je, prenoseći jedan sarajevski trač, da HDZ blokira sve dogovore kako bi zaštitio kladionice, dok se pak u Mostaru govori kako Izetbegovićeva nervoza ima veze s krizom Turske i bliskog prijatelja Erdoğana koji više nije u stanju tako snažno štititi njega i Bošnjake zbog vlastitih problema. Imaju li te spekulacije veze s realnošću?

Teško na to pitanje mogu konkretno odgovoriti.

Mislite li da na aktualna gibanja u BiH mogu utjecati prekompozicija u odnosima Putina i Erdoğana i, s druge strane, njihova bliskost s Banjom Lukom odnosno Sarajevom?

Ta kretanja uvijek imaju utjecaja. Vezivanje Putina i Erdoğana treba krajnje ozbiljno shvatiti. Istodobno, Europa ima jako negativan stav o Rusiji i Putinu, osim tek nekoliko iznimki. Sličan je odnos i prema Turskoj. Unutar BiH ima dovoljno ravnoteže. Pogledajte samo tko u Predsjedništvu BiH s kime komunicira izvan zemlje, to jasno govori i o našim opredjeljenjima. Ja najčešće komuniciram s Bruxellesom.

Hrvatsko-bošnjački odnosi su u krizi. Hrvati su stalno nadglasani, hrvatska se područja osiromašuju. Kako popraviti to stanje?

S Izetbegovićem već tri mjeseca razgovaramo o toj temi na sastancima na kojim su i naši dužnosnici u izvršnoj vlasti. Predložio sam da se uvede sustav identičnoga odlučivanja kao u Predsjedništvu BiH gdje se glede svih točaka koje nađu na dnevnom redu usuglasimo i nitko nikoga ne nadglasava.

Zašto se to ne može primijeniti i na drugim razinama vlasti, Federacije BiH prije svega?

Evo, navest ću vam praktičan primjer toga odnosa. Bolnicu u Mostaru blokirali su zbog poreznih dugovanja dužnosnici SDA i gotovo je bila pred gašenjem. Premda ima gotovo identična dugovanja, sarajevska bolnica je normalno radila. To je skandalozno. I to opisuje hrvatsko-bošnjačke odnose.

A što je s popravljanjem odnosa, imaju li izgleda?

Nema nama drugoga puta. Stvari će krenuti naprijed kada se shvati da se bez Hrvata ne mogu donositi nikakve odluke. Ne može se događati da se u Parlamentu okuplja bošnjački blok stranaka u vlasti i oporbi koji nadglasava Hrvate koji su formalno u vlasti. To je odnos kakav danas vrijedi u BiH.

Kako bilo kome izvan Bosne i Hercegovine objasniti da država ili Federacija BiH nemaju parlamentarne većine, a da vlast dalje funkcionira. Moje je pitanje kada će BiH biti normalna zemlja?

Iako se i o tome špekulira, jasno se može vidjeti u Parlamentu kojom većinom su se u posljednja tri mjeseca donosile odluke. Više od pola odluka donosi se drugom većinom u Parlamentu od one koja je u izvršnoj vlasti. Tako stranke s bošnjačke ljevice SDP i DF priskoče SDA i odluka se donese mimo Hrvata. Kada gledate izvan BiH, ovo izgleda jako čudno. Zato i jest potrebno mijenjati njezin ustavno-pravni okvir kako bi bila normalna zemlja.

Je li hrvatski entitet, federalna jedinica realnost ili samo predizborni trik?

Rekao sam kako je BiH potrebna potpuna reorganizacija da bi normalno funkcionirala. Ono što ima bošnjački narod, a to je većina u jednom dijelu države, ili srpski narod, morat će imati i hrvatski. Ili ćemo stalno imati iskušenja kakva imamo sada. Hrvati su stalno u rukavicama iznosili svoje prijedloge kako bi se izbjegla zamka glede tumačenja da je to podjela BiH ili odcjepljenje. Hrvatska politika jasno zagovara BiH kao državu, ali koja mora biti organizirana sukladno čak i pismu koje je pratilo referendum o neovisnosti BiH prije 20-ak godina o jednakosti triju naroda. HDZ jasno zagovara ustroj BiH s četiri federalne jedinice. To je jedno od mogućih rješenja za BiH.

Kako doći do toga, te u institucionalnom smislu spriječiti da Hrvatima Bošnjaci ili Srbi biraju predstavnike u vlasti što je ranije bio slučaj u nekoliko navrata?

To je ključno pitanje. Evidentno je da će s ovakvom nervozom, ako budu imali prigodu, za dvije godine Bošnjaci iskoristiti prigodu i nadglasati Hrvate. To je pogubno za BiH. Zato su nam za izbore 2018. potrebne promjene pravila za izbor izaslanika u Dom naroda i članove Predsjedništva. Tu je ključ hrvatske ravnopravnosti u BiH i pitanje koje je čak važnije od federalne jedinice.

Popis pučanstva u BiH pokazao je kako je Bošnjaka više od 50%, Srba oko 30%, a Hrvata 15%. Što vam to govori i pretvara li se BiH u bošnjačko-muslimansku državu s dominacijom tog naroda?

Nema razlike na sarajevskoj političkoj sceni od desnice SDA do ljevice SDP-a i DF-a da se od BiH stvori “građanska” država po mjeri većinskog naroda. Dobar dio međunarodne zajednice to podupire jer ne razumije naše odnose. Razumiju samo države poput Švicarske, Belgije, Španjolske koje imaju sličnu unutarnju sliku. Za nas nije prihvatljiv građanski koncept uređenja države i moraju se tražiti rješenja kroz federalizaciju BiH s tri ili četiri federalne jedinice u kojoj bi svi konstitutivni narodi bili na identičan način zaštićeni.

Niste mi komentirali same rezultate popisa pučanstva i posljedice rata?!

Hrvati su najveće žrtve.

Ali u javnosti nije takva percepcija?!

Brojke su nemilosrdne. Ako se govori o 780.000 Hrvata prije rata, a sada 540.000, jasno je tko je razmjerno najveća žrtva. Problem je što Hrvati nisu imali sugovornike izvana, ali nismo ni znali u posljednjih 15 godina nametnuti temu važosti zaštite najmalobrojnijeg naroda za budućnost BiH.

Hrvatska je pred izvanrednim izborima, posljednjih pola godine Vlada je bila zabavljena sobom. Kako se to odrazilo i na položaj bh. Hrvata?

Imam odličnu komunikaciju s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, novim predsjednikom HDZ-a Plenkovićem, čiji je utjecaj jako izražen u Bruxellesu, šefom diplomacije Kovačem, vrlo dobru i otvorenu komunikaciju s gospodinom Petrovom. Mi smo imali dobar odnos i s vladom gospodina Milanovića, predsjednikom Josipovićem. No, Hrvatima ne treba samo takva vrsta suradnje. Nego strateški, sustavan odnos, što je i ustavna obveza prema bh. Hrvatima.

Slijede izbori u RH, a bh. Hrvati ponovno glasuju s dijasporom?!

Mi ne možemo nikako biti dijaspora. Značajan dio građana Hrvatske je dijaspora Hrvata u BiH. Samo je 409.000 današnjih građana Hrvatske rođeno u BiH. Što se tiče izbora, ja bih bio sretan da smo svoja prava vezivali na posve drukčiji način. Kada se već biraju zastupnici u Hrvatski sabor, onda bi bilo važno da oni ta prava mogu prakticirati, a ne tamo biti samo biračka mašinerija. Gospodin Božo Ljubić je u nekoliko navrata nametnuo raspravu o BiH i položaju Hrvata, što je pravi način našeg djelovanja.

Kako komentirate dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a?

Ja sam očekivao da će Plenković doći na čelo stranke i na ranijem saboru jer je o tome ozbiljno razgovarano. Njegov dolazak je iznimno osvježenje. Najprije stoga jer donosi novu bruxellesku ideju jer se Hrvatska ne može stalno držati u ‘41. ili ‘91. Ima se osjećaj da je netko ciljano drži kako bi je svi istočni susjedi stigli na tome putu.

Kakva su očekivanja od izbora za Sabor?

Očekujem kako će gospodin Plenković uspjeti mobilizirati biračko tijelo HDZ-a koje je evidentno bilo obeshrabreno u posljednjih pola godine, a o čemu su govorile i ankete. Novi podaci govore o porastu popularnosti u samo mjesec dana za pet posto. Zato vjerujem da će uspjeti zajedno s partnerima koji slično razmišljaju na desnom centru napraviti vlast koja će biti stabilna. To je u interesu Hrvatske, ali i Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Miletić: Ratni zrakoplovi neće nadlijetati Istru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Boris Miletić potvrdio je u razgovoru za Hinu kako ratni zrakoplovi ipak neće nadlijetati Istru nakon nedavne najave kako se bivši vojni aerodrom kraj Pule namjerava ponovno aktivirati u vojne svrhe.

Reagirali ste na najavu kako se bivši bojni aerodrom kraj Pule namjerava ponovno aktivirati u vojne svrhe. U kojoj je to fazi te ima li šanse zaustaviti taj proces?

Uspjeli smo riješiti taj problem nakon sastanka koji smo župan Flego i ja održali s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Krstičevićem na kojem nam je jasno i decidirano rečeno da se vojni borbeni zrakoplovi neće vratiti u Pulu. Militarizacija Pule i Istre nije opcija i mi ćemo se boriti protiv toga na sve moguće načine. U skladu sa Strategijom o nacionalnoj sigurnosti Ministarstvo će ipak zadržati određene objekte na tom području kako bi vojska bila prisutna u čitavoj zemlji.

IDS će pokrenuti inicijativu vraćanja stope PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu sa sadašnjih 25 posto na nekadašnjih 13 posto. Koja je procedura i mislite li da ćete uspjeti u tome?

Kao čovjek koji je i sam radio u turizmu te i sam dolazi iz turističkog grada, ministar Gari Cappelli trebao bi razumjeti važnost smanjenja PDV-a za konkurentnost hrvatskog ugostiteljstva i turizma. Svima je jasno da je odlukom iz 2016.godine, kada je Vlada vratila PDV u ugostiteljstvu s 13 na 25 posto, učinjena velika pogreška.

Dovoljno je reći da se smanjila konkurentnost turističkih destinacija u Hrvatskoj  u odnosu na zemlje u okruženju i da su velike hotelijerske grupacije odustale od najavljenih investicija i zapošljavanja.

Upravo zahvaljujući IDS-u, PDV je 2012. smanjen na 10 posto, čime su se “otvorila vrata rekordnim turističkim sezonama u posljednjim godinama. Ubijati mjeru koja je donijela takve rezultate bilo je posve suludo. Sada tražimo da se ta pogreška ispravi i da država stimulira razvoj turizma kao najvažnije gospodarske grane u Hrvatskoj.

Kako komentirate poražavajući podatak da u Istri postoji nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, kao što su kvalitetni kuhari i konobari te recepcionari?

To je problem koji treba rješavati s dvije strane odnosno s jedne strane poslodavci trebaju voditi računa o poboljšanju uvjeta rada sezonskih radnika, a s druge država treba ulagati u edukaciju turističkih djelatnika. To je još jedan hrvatski apsurd – imamo previše nezaposlenih, a govorimo o nedostatku radne snage. To znači da u sustavu nešto ozbiljno ne štima.  Činjenica je da hrvatski obrazovni sustav uopće nije usklađen s tržištem rada i to se vidi u svim sektorima. To je dio šireg problema koji uključuje potpuni izostanak obrazovne i razvojne strategije. Rekao bih da je to svojevrsni hrvatski sindrom.

Kako komentirate odnose između oporbenih stranaka odnosno u kakvim ste odnosima s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem nakon posljednjeg istupa za njegova posjeta Istri ? 

Rekao bih da je odnos između oporbenih stranaka korektan premda je posljednje istupe predsjednika SDP-a teško razumjeti. Pretpostavljam da je riječ o nesnalaženju, ali on time izravno šteti svojim biračima i oporbi. Hrvatskoj danas treba jaka i ujedinjena oporba koja može obraniti Hrvatsku od konzervativnih jurišnika.

Zašto Bernardić razbija oporbu, ne  znam, no iskreno se nadam da u pozadini svega nije plan o stvaranju velike koalicije HDZ-a i SDP-a. Bez jake oporbe nema kvalitetne demokracije. Zato želim da SDP što prije izađe iz krize u koju je upao i da se zajedno borimo za zaštitu ljudskih i građanskih prava te europskih vrijednosti.

Kakva je budućnost platforme koja se temelji na lijevim liberalnim vrijednostima zajedno s GLAS-om i strankom Pametno?

IDS s tim strankama dijeli isti svjetonazor i kao što se pokazalo, zajedno uspijevamo na dnevni red staviti teme koje definiraju Hrvatsku kao civiliziranu državu, poput Istanbulske konvencije. Ta naša neslužbena grupacija već sada osvaja šest posto na izborima i sve više stranaka iskazuje interes da nam se priključi. Nastavljamo dalje, radimo na konkretnim mjerama i zakonskim rješenjima koje Hrvatsku čine boljim, perspektivnijim i ugodnijim mjestom za život. Još uvijek nismo razgovarali o izlasku na nadolazeće izbore, jer je to odluka koju moraju donijeti stranačka tijela svih triju stranaka.

Kako komentirate posljednji ispad Vojislava Šešelja prilikom boravka hrvatskog izaslanstva u Beogradu?

Ispad Vojislava Šešelja je ispod svake ljudske i moralne razine te je takvim redikulima cilj privući pažnju vulgarnim provokacijama. Teško mi je procijeniti je li odluka da se prekine posjet bila ispravna, no činjenica je da se dužnosnici Srbije nisu odmah ispričali i osudili ponašanje ovog srpskog zastupnika. U takvim okolnostima Hrvatska mora naći načina da se zaštiti.

Koja je po vama sudbina pulskog brodogradilišta Uljanik, nakon što je ovih dana otkazano pet od ukupno 17 brodova koliko ih je u Uljanikovoj knjizi narudžbi ?

Uljanik je bio i ostao jedna od ključnih poluga razvoja Istre, Kvarnera, ali i cijele Hrvatske te tako mora ostati i dalje. Nadam se da će Uljanik s novom upravom znati  iskoristiti ovu situaciju i iskoračiti u budućnost. Na današnjem tržištu nije lako biti konkurentan, ali komparativna prednost Uljanika su njegovi radnici i njihovo znanje. Uljanik ima više od 160 godina akumuliranog znanja koje treba kapitalizirati i kojim može još jednom pokazati svoju snagu”.

Kako mislite da će Danko Končar uspjeti u roku od dvije godine restrukturirati pulsko brodogradilište kada u pet godina, kako je i sam rekao, nije uspio restrukturirati Brodotrogir ?

To je pitanje za Končara. U ovom trenutku važno je da svatko radi svoj dio posla. Lokalna i regionalna samouprava učinile su apsolutno sve što je bilo u njihovoj moći da pomognu Uljaniku i brodogradnji. Prema strateškom partneru, Končaru ili bilo kome drugom, imamo samo jedan zahtjev – da sačuva brodogradnju i radna mjesta! Za nas tu nema alternative.

I konačno, ima li šanse da se napuštena državna imovina u Istri napokon stavi u funkciju gospodarstva ?

Potencijal neiskorištene državne imovine je ogroman, no ako pogledate prijedlog novog Zakona o državnoj imovini jasno je da se tu ništa značajno neće dogoditi. Na žalost, državne strukture jednostavno nisu zainteresirane za rješavanje tih pitanja.

Primjerice, po pitanju Muzila, iz odgovora na naše zastupničko pitanje koji smo nedavno dobili od Ministarstva državne imovine, proizlazi da su za projekt stavljanja u funkciju područja Muzil nadležna čak četiri ministarstva, Državna geodetska uprava, Županijsko državno odvjetništvo i tako dalje. Po našoj slobodnoj procjeni temeljenoj na dosadašnjem iskustvu, a imajući u vidu razinu učinkovitosti i brzinu rada te međusobnu usklađenosti državnih tijela, možemo očekivati da ćemo na konkretne pomake čekati recimo pet, šest ili možda čak i do deset godina! To je iracionalno, smiješno i apsurdno, ali to je hrvatska stvarnost. Država će svaki puta radije udariti po džepu građana nego staviti u funkciju imovinu koja sada predstavlja mrtvi kapital, ili još gore, trošak, i njome puniti državnu blagajnu.

Razgovarao: Daniele Sponza

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Pavković: Monodrama po Hodakovim tekstovima bit će hit nad hitovima

Objavljeno

na

Rado čitane kolumne Zvonimira Hodaka oživjet će i na kazališnoj sceni. Neki su već na samom startu pokušali „minirati“ ovu, kako se najavljuje urnebesnu i zabavnu predstavu o hrvatskoj političkoj patologiji, ali, po riječima Dražena Stjepandića, koji je i osmislio cijeli projekt, to im zasad nije pošlo za rukom. A ni neće!

Predstava nosi naziv „Žikina dinastija u lijevoj našoj“, a u u zagrebačkoj Maloj sceni, Medveščak 2, izvest će je glumac Šiško Horvat Majcan, i to 18., 19. i 20 travnja. Nakon toga slijede gostovanja diljem Hrvatske, a prvo će biti u Gospiću.

Bio je to povod za razgovor s mladim glumcem Šiško Horvat Majcanom, koji nam je otkrio još neke detalje vezane uz ovu, već sada možemo reći, – hit predstavu.

  • Gospodine Šiško, vjerujemo da ste s oduševljenjem prihvatili igrati u „Žikinoj dinastiji u lijevoj našoj“, odnosno što vas je privuklo ovoj monodrami?

Prije svega hvala na interesu za ovu predstavu. Kolumne Zvonimira Hodaka čitam već godinama i na poziv Dražena Stjepandića sam se odazvao bez zadrške. Moram priznati da sam se u početku dosta preispitivao, razgovarao s obitelji i prijateljima i nailazio na različita mišljenja o tome trebam li ja to raditi ili ne. Svi ti razgovori i sati mozganja su me uvukli u taj rad. Shvatio sam da je došlo vrijeme za rizik, umjetnički rizik. Volim jednostavnost a najjednostavniji odgovor mi je dala moja životna suputnica Iva: ‘Kaj razmišljaš, ionak nemaš kaj za izgubit.’

  • Vi ste i sami postavili ovu predstavu. Što to znači: da je „nitko“ nije želio režirati, ili?

Nakon prvih par razgovora Dražen Stjepandić i ja shvatili smo da je to zapravo punk jer je jednostavno iskreno i zabavno, i krenuli smo na avanturu u ‘čizmama slobode’. Nema straha pa nema cenzure ni zadrške. Baš onako kako kazalište i treba biti. Nažalost kazalište danas spava samo i impotentno.  Punkera među redateljima nema.

  • Što gledatelji mogu očekivati u 70 minuta koliko traje?

Bolje im je da ništa ne očekuju jer će se svakako iznenaditi. Pretjerujem ali ovakvih predstava nema. Tu su  stvarne osobe iz našeg javnog života koje ponekad odlutaju u fikciju. Svi likovi i njihovi stavovi i razmišljanja su izvrnuti ruglu. Količina gluposti i laži koju ljudi mogu izgovoriti u javnom prostoru je golema. Hodak to primjećuje i stvara sjajne satirične momente. Za mene je to čista zabava ali znam da će mnogi biti revoltirani.

  • Je li vam to prvo takvo iskustvo?

Da, a moguće i posljednje.

  • Kakva je bila suradnja s autorom kolumni, po kojoj je rađena predstava, Zvonimirom Hodakom, a kakva sa Draženom Stjepandićem, koji je idejni autor predstave?

S gospodinom Hodakom, proveo sam dva sata u ugodnom razgovoru. Kad je shvatio da sam spreman na rizik dao mi je  otvorene ruke i poželio sreću. Nadam se da ga neću razočarati. S Draženom se često družim, on mi je velika podrška i bez njega nikad ne bi uspio ovo napraviti. On je napravio prvi izbor tekstova, nakon toga smo kreirali lik i stvorili situaciju za publiku i mene. On je pravi punker.

  • Je li vas smetalo što je jedan glumac prije vas prvo pristao, a zatim bez objašnjenja odustao od ovog projekta?

Ne, nimalo. Znao sam to od početka. Ljudi imaju različite razloge  i  životne situacije. Ne znam o čemu se radilo u tom trenutku niti me to zanima.

  • Ima li tu i „opasnih“ političkih scena?

A danas je sve ‘opasno’ što znači da se svi boje nekog vraga. Ja se bojim štete koju nam laž i glupost u javnom prostoru stvaraju već godinama. Šarlatani u politici i sijači zla i mržnje u medijima. Da možda je opasno obračunavati s tim ‘sektorima’ ali što je kazalište bez rizika, nula!  Zato cijenim Hodaka, on piše bez straha.

  • Jeste li možebitno u svojoj umjetničkoj karijeri igrali nešto slično?

Ovako eksplicitno ne, ali završni ispit iz lutkarstva je bio svojevrsna diverzija.

  • A, gdje ste sve dosad nastupali, malo nam se pohvalite?

Nastupao sam stvarno posvuda, obzirom da sam freelancer  radio sam svakakvih  projekata. I ne samo kao glumac.  U  Maloj sceni igram u odličnoj obiteljskoj predstavi ‘Muka malog vuka’, to je jedna od rijetkih predstava koju je baš gušt igrati. Prije osam godina napravili smo sjajnu predstavu ‘Dašenjka ili priča o štenetu’ i izveli  je 500 puta, i danas uživam igrajući je. To su predstave zbog kojih živim kazalište. Surađujem i s Festivalom Tolerancije, bio sam inspicijent na dječjoj operi Brundibar, to su projekti za pamćenje.

  • Želite li još nešto reći, dopuniti?

Pozvao bih publiku ,sve,  bez obzira što mislili i kojoj ‘struji’ pripadali.

Preživjeti od umjetnosti – to je najveći art danas.

Razgovarao: Mladen PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati