Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Izborni zakon je prva točka za Federaciju

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović ponovio je u utorak kako će lokalni izbori u Mostaru biti održani sljedeće godine.

Naime, Čović je zajedno s čelnicima SDA i SNSD-a te nazočnost izaslanika EU u BiH, u ponedjeljak potpisao sporazum o formiranju vlasti na državnoj razini.

Tom prilikom, rekao je Čović za Mostarsku panoramu, nije se govorilo o uspostavi vlasti u Federaciji BiH. “Kada se završi ovaj dio, očekujem da otpočnemo i te razgovore. Već radimo jednu agendu za buduću izvršnu vlast, odnosno Vladu FBiH gdje će prva točka biti izborno zakonodavstvo.

Glavnina zadatka leži na predstavnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda u FBiH”, rekao je. ”Uvjeren sam da ćemo do kraja godine to riješiti, pogotovo jer su sljedeće godine izbori u Mostaru, a da bi se oni održali moramo napraviti tehničke preinake u izbornom zakonu što je manje bitno i one suštinske sukladno odluci Ustavnog suda BiH.

Ako to sve dogovorimo na načelima potpune jednakopravnosti tri naroda, bit ću u punini zadovoljan. Paralelno s ovim mi smo dogovorili socijalno-ekonomske reforme, ali prvo moramo riješiti Vijeće ministara”.

Čelnik HDZ-a je u lipnju rekao da nema uvjetovanja s bilo koje strane te da se u ovoj godini mora izmijeniti Izborni zakon BiH.

”Izborni zakon mora biti donesen u ovoj godini kako bi iduće godine imali izbore u Mostaru, a i da ne idemo više u izborne cikluse bez članova zakona koji je Ustavni sud stavio izvan snage. Tu mislimo, izravno na Dom naroda i Predsjedništvo BiH”, rekao je ranije.

Čak je i Središnje izborno povjerenstvo usvojilo odluku o izdvajanju četiri milijuna maraka za provođenje lokalnih izbora 2020. godine u Mostaru.

Čović je, nadalje, u razgovoru na mostarskoj radio postaji istaknuo kako je u petak imao razgovor s Wigemarkom o čemu nisu željeli obavijesti javnost.

“Činjenica je da smo mi u petak imali završni razgovor s Wigemarkom, ali nismo o tome izlazili u javnost, a onda smo intenzivno u petak, subotu i nedjelju svaki sat bili u nekoj komunikaciji među potencijalnim potpisnicima. Čak smo i lokaciju promijenili. Prvi dogovor je bio da bude u Parlamentarnoj skupštini da bi izbjegli pritisak javnosti.

Jučerašnji razgovori su tekli dosta dobro, korektno. Svatko je sa svoje strane iznio svoje uvjete. Što se tiče hrvatske strane, mi smo rekli da je to izborno zakonodavstvo koje mora osigurati potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje na svim razinama u BiH i druga stvar na kojoj smo inzistirali je mehanizam kooordinacije koji smo također dugo dogovarali a koji također garantira da sve razine sukladno ustavnim nadležnostima budu uključene u proces donošenja odluka”, kazao je Čović.

Dodaje kako se raspravljalo i oko NATO savezu i aktiviranju MAP-a. “Najviše se vodilo rasprave oko NATO saveza, oko klasifikacije i postavljanja standarda kako voditi taj put. Suradnja s NATO-om nije sporna. Onda smo definirali naš odnos prema MAP-u. Što se tiče hrvatske strane mi smo bili zagovornici euroatlantskom putu BiH, ali smo uvažavali interese i drugih.

Naše ponašanje i odnos prema ovom potpisanom dokumentu pokazuju da ćemo mi do kraja ovog mjeseca imati ne samo Vijeće ministara nego i uspostavljenu parlamentarnu infrastrukturu, odnosno deblokadu u nefunkcioniranju i Zastupničkog i Doma naroda. Sve smo to uskladili s mandatom gospodina Wigemarka koji uskoro napušta BiH. Već početkom sljedećeg mjeseca dolazi predstavnik austrijske diplomacije tako da je ovo jedan zajednički uspjeh i njega i nas”, kazao je za Mostarsku panoramu, piše N1.

Vijeće ministra za očekivati je, tvrdi, koncem kolovoza. “Dodali smo jedan zaključak na kraju zbog nepovjerenja koja su nas pratila deset mjeseci, a to je da ovaj proces moramo završiti u roku od trideset dana i to je zakonski rok otkada bi Predsjedništvo trebalo predložiti mandatara, onda mandatar mora provesti određene rasprave, pa mi predložiti resorne ministre. Jučer smo također i to potvrdili još jednom.

Čini mi se da neke od tih resora mora provjeriti institucije SIPA-e…Realno je da u zadnjem tjednu kolovoza možemo potvrditi Vijeće ministara. To bi značilo da izvršna i zakonodavna vlast u punom kapacitetu počinje funcionirati početkom rujna”, kazao je.

Čović je potvrdio kako postoji mogućnost i ukidanja Ureda visokog predstavnika. “Ja se nadam da hoćemo. To je naš zagovor već odavno i jedna od točaka je jasno definirala stav da je prioritet naš put ka EU i doticanje kandidatskog statusa kojeg u biti mi imamo, samo netko treba reći da je od tog trenutka prihvaćen status, jer predajom zahtjeva mi smo to faktički i ostvarili

. To bi značilo nemate kandidatski status, a imate istovremeno paralelnu instituciju koja može donositi odluku u ime vas. Bonnske ovlasti su definirale instituciju OHR-a i sva trojica smo vrlo precizno, uz znanje EU, naznačili da tim činom počinje ukidanje OHR-a u BiH.

Nadam se da ćemo do toga što prije doći”. “Nemamo razloga biti nezadovoljni, ni Hrvati, ni predstavnici bošnjačkog i srpskog naroda. Ne želim razmišljati negativno, sve nužno smo stavili na papir i između sebe smo se razumjeli.

Otvorena pitanja smo dogovorili i ne vidim zapreka. Vjerujem da ćemo do kraja osmog mjeseca u punini imati funcionalnu izvršnu vlast, a to će pratiti zakonodavna vlast”.

 

Još jedan presedan u BiH: Zvizdić na čelu izvršne i zakonodavne vlasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović o ulozi međunarodnih institucija – ne možete u Europu, a imati protektorat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je, u razgovoru za RTV Herceg-Bosne da je nužno provesti poštovati sve presude Ustavnog suda BiH, uključujući i presude koje se odnose na Mostar te izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH, ali i da BiH ne može dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji sve dok u Ustavnom sudu BiH sjede strani suci, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Čini mi se da mnogi koriste kojekakve krize da bi zaustavili sve procese i razgradili Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se kao najmalobrojniji, a ja ću reći kao najveći politički narod u BiH, predvođeni stožernom strankom, HDZ-om i HNS-om neće umoriti da dalje grade euroatlantski put. Upravo sam rekao da jedino hrvatski narod u BiH iskreno želi euroatlantske integracije za BiH, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH kaže da se jedino politički predstavnici Hrvata iskreno zalažu za poštivanje Ustava BiH.

„Zato teško mogu prihvatiti kada nam netko komentira o tome što je Ustav. Svi ti koji to komentiraju neka ispoštuju sve odluke Ustavnog suda BiH pa ćemo svi biti na istom. To je bila moja poruka. Ne stavljamo se na stranu jedne, druge ili pete opcije i razmišljamo o budućnosti naše domovine BiH i potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda u njoj predstavljenog kroz legitimne predstavnike. Upravo onako kako je to Ustavom BiH definirano i kako u različitim apelacijama, kroz odgovore Ustavnog suda BiH dobivamo vrlo jasan odgovor“, kazao je Čović.

Čović, koji je i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, kaže da partnere za formiranje Vlade Federacije BiH traži u onim političkim opcijama koje se zalažu za prosperitet, jednakopravnost i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

„U Federaciji BiH trebamo naći partnera koji razumije ovo što ja govorim, koji želi euroatlantski put, prosperitet, stabilnost. Napetosti koje imamo uklonimo tako što ćemo izbornim zakonodavstvom trajno riješiti pitanje, bar onih osnovnih stvari, da svaki narod bira svoje političke predstavnike tamo gdje je Ustavni sud definirao da to treba tako raditi“ rekao je Čović dodavši:

-Drugim riječima korekcije izbornog zakona kada je u pitanju Grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo svakako su jedan od bitnih koraka za koje je da nam mogu omogućiti, kad bi to brzo napravili, da pričamo o kandidatskom statusu s prijateljima iz EU, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

„Bit će mi drago ako naši prijatelji konačno budu razumjeli ono što mi tražimo – da je to minimum minimuma za zaštitu političkog dostojanstva kada je u pitanju hrvatski narod kao konstitutivan narod“, kaže Čović.

Upitan kako će se politički sukob Bošnjaka i Srba u BiH odraziti na poziciju Hrvata i zahtjeve za izmjenom Izbornog zakona predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Čović kaže da sukobi u BiH nikada nisu na jednoj strani te da oni u sebe uvuku i sve druge izrazivši nadu da će biti dovoljno političke mudrosti u ovoj situaciji.

„Morat će svi u BiH shvatiti, bez obzira na svoju brojnost, svoju političku snagu koju donose određenim djelovanjima izvana, da mi u BiH prije svega moramo naći konsenzus koja je treća stvar koja proizilazi iz Ustava, uz jednakost i legitimno predstavljanje.“, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za TVHB kaže da će se politički akteri u BiH morati dogovoriti o ulozi međunarodne zajednice jer, kako kaže, ako BiH želi u EU.

-Morat ćemo sami sjesti i dogovoriti se o svim ključnim pitanjima. Želimo li europski put morat ćemo se dogovoriti i oko toga kakva je uloga međunarodnih institucija u BiH. Ne možete u Europu, a imati protektorat ili poluprotektorat. Ne možete u Europu jer niste riješili pitanje granica sa svojim susjedima i mnoga druga pitanja, rekao je Čović pozvavši pri tom političke predstavnike srpskog i bošnjačkog naroda na zajedničko traženje rješenja.

Pojasnio je da BiH kaska čak i za Sjevernom Makedonijom i Albanijom kada je u pitanju europski put te da neke stvari žurno treba promijeniti.

-Mislim da neke stvari žurno treba promijeniti. Mi ćemo biti predvodnici ideje kako to uraditi, a to su dosljedno poštivanje Ustava jer nema većeg patriotizma i domoljublja od poštivanja Ustava BiH i provođenja u praksu svih odluka Ustavnog suda, naglasio je Čović.

Upitan što ima kazati o prijedlogu izmjena Zakona o Ustavnom sudu BIH, kojega su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u Parlamentu BiH Čović kaže da su se dvije političke opcije (HDZ BiH i SNSD, op. a.) još prije – godina dogovorili da državljani BiH treba ju preuzeti upravljanje institucijama BiH, pa i u pravosuđu i u Ustavnom sudu.

-Naravno, i za to treba konsenzus, nema li treće strane od toga nema ništa. Morat ćemo razumjeti da mi donosimo odluke, svi prijatelji izvana neka nam pomognu u donošenju tih odluka, ali mi moramo donositi odluke i ne voditi politiku s alibijem računajući da će netko uime nas donijeti nešto što je u korist nas, rekao je Čović te dodao:

„Jednom će to biti za jednu stranu, drugi put za drugu. Mislim da smo time imali mnogo više štete u zadnjih 20 godina nego što smo imali koristi. Tako da će naš doprinos tome biti upravo tako da predložimo izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje će omogućiti da biramo svoje predstavnike u Ustavni sud, koji će biti izabrani na način da nitko neće moći utjecati na njihovo odlučivanje. Ja sam zagovornik pravne države u kojoj baš nitko neće moći imati osobnu, političku ili nacionalnu mogućnost pritiska na predstavnike suda i tužiteljstva ili bilo koje druge pravosudne institucije, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: Kriptonacionalistički spoj velikobošnjačkog i tzv. građanskog rastače BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr. Dražen Barbarić, s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za HRsvijet pojašnjava ključne uzročnike krize u BiH koji su doveli do atmosfera međusobnoga nepovjerenja i neuvažavanja među političkim subjektima a za posljedicu imaju udaljavanje Hrvata i Srba od koncepta zajedničke državnosti i rastakanje BiH.

-Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u potpunoj političkoj blokadi, uz pesmističnu ocjenu da nikada nije postajala ovakva atmosfera međusobnoga nepovjerenja i neuvažavanja među političkim subjektima, istaknuo je Barbarić u razgovoru za HRsvijet.

Nije daleko od stava da se velikobošnjački unitarizam i najave secesionizma, koje sve češće čujemo iz Banja Luke, međusobno prožimaju.

-Srpska politička elita frustrirana stalnim uplivima i intervencijama u nadležnosti entiteta Republika Srpska podgrijavaju tezu o potencijalnom secesionizmu ignorirajući pravne temelje takve opcije i apsolutnu nenaklonjenost međunarodne zajednice za takav scenarij. S druge strane, bošnjački akteri eksplicitno, ili implicitno, inzistiraju na političkim silnicama koja teže unificiranju političkoga sustava i stvaranja države po mjeri većinskoga naroda, prosuđuje Barbarić.

Simtomatičnim vidi pojavu u kojoj se zagovornici tzv. Građanskog modela otvoreno stavljaju na stranu većinskog, odnosno bošnjačkom, nacionalizmu.

-Simptomatično je da najviše žuči u medijski i politički prostor prosipaju predstavnici tzv. građanskih političkih opcija. Oni neskrivenom nacionalističkom agendom rade upravo suprotno od onoga što propagiraju, naime, stalnim negiranjem i difamiranjem nacionalnih interesa Hrvata i Srba te tvrdoglavim fingiranjem građanske jednakopravnosti direktno idu niz dlaku većinskom nacionalizmu stvarajući pretpostavke da se potonji legitimira kao najumjereniji nacionalizam unutar Bosne i Hercegovine, prosuđuje Barbarić.

Taj spoj tzv. građanskog i velikobošnjačkog nacionalizma, po njemu, za posjedicu ima udaljavanje Hrvata i Srba od koncepta zajedničke državnosti i rastakanje BiH.

-Radi se o kriptonacionalističkim politikama koji neprestano odbijaju i udaljavaju Hrvate i Srbe od koncepta zajedničke državnosti i rastaču ovu državu u tri zasebne etnopolitičke zajednice. U normalnim demokratskim društvima takve kriptonacionalne “građanske politike” bile bi agresivni nacionalistički populizam, samo u BiH one se mogu prodati pod progresivne političke snage. To dovoljno govori o političkoj patologiji koju u BiH svakodnevno proživljavamo, zaključio je Barbarić.

R. Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari