Pratite nas

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Lijeve političke stranke poručile Komšiću da je satelit bošnjačke politike u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Željko Komšić dobio je u petak poruku iz liberalnih i lijevih stranaka Bosne i Hercegovine da više ne računaju ni na kakvu suradnju s njim i da će njega i njegovu Demokratsku frontu (DF) ubuduće tretirati isključivo kao produženu ruku bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Nakon što je Komšić ranije tijekom dana s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i Saveza za bolju budućnost (SBB) dogovorio kako će te tri stranke čvrsto koalirati te zajednički srušiti sadašnju lijevo-liberalnu koaliciju koja je na vlasti u Sarajevskoj županiji, iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Naše stranke (NS) oštro su reagirali konstatacijama kako je upravo Komšić krivac za takav razvoj događaja i da je time definitivno izdao ljevičarske ideje za koje se verbalno zalaže.

“Najava rušenja vlade Sarajevske županije je klasična izdaja građanske, ljevičarske ideje od strane DF-a i Željka Komšića. U Sarajevskoj županiji, da podsjetimo, nema ni HDZ-a ni Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na kojima Komšić godinama gradi svoju politiku. Jedini problem u Sarajevskoj županiji kad je DF u pitanju je činjenica da u toj vladi nema SDA”, naveli su u regiranju SDP-a.

Dodali su kako se DF ovime trajno pokazao kao nevjerodostojan partner te kako je sada više nego ikad jasno i potvrđeno da su sve najave o ujedinjenju ljevice za što se verbalno zalagao Komšić bile blef.

“SDP BiH više neće razmatrati nikakvu suradnju sa DF-om jer ih više ne smatramo ni građanskom ni lijevom opcijom, nego najodanijim suradnicima SDA a samim tim i HDZ-a i SNSD-a”, poručili su iz najveće stranke ljevice u BiH.

Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke čiji je član Edin Forto predsjednik vlade Sarajevske županije, kazao je kako je dovoljan komentar o dogovoru Izetbegović-Komšić-Radončić to što su njih trojica na sastanku potpisali sporazum u kojemu stoji samo kako će podijeliti ministarska, direktorska i mjesta u upravim odborima.

“Samo su podijelli fotelje, nemaju nikakvog programa”, kazao je Kojović novinarima dodajući kako je uvjeren da ća ovakvo ponašanje birači kazniti na lokalnim izborima 2020.

Podsjetio je i kako je sadašnja vlada Sarajevske županije jedina u BiH koja uživa jasnu potpopru međunarodne zajednice jer je počela odlučno provoditi reforme koj su trebale dovesti do bolje kvalitete života građana.

Sam Komšić se tijekom dana nije oglašavao no iz njegove su stranke odgovorili priopćenjem u kojemu su obrazložili kako sadašnjeg premijera Fortu kane rušiti jer u ratu nije bio u BiH pa tako nije sudjelovao u obrani zemlje.

Kazali su kako će to ispraviti tako što će poduprijeti prijedlog SBB-a da novi županijski premijer postane Mario Nenadić, pravnik koji formalno nije član niti jedne stranke no ranije je kao kandidat SBB-a obnašao dužnost ministra pravosuđa kada je županijsku vladu kontrolirala SDA.

“Politički je ispravno u vremenu kada se Sarajevo od strane neprijatelja države proglašava ‘džamahirijom’ pokazati da nitko ozbiljan nema problem s tim da na čelu vlade Sarajevske županije bude Hrvat”, poručili su iz DF-a.

Nenadić (55) je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, tijekom rata je bio pripadnik Armije BiH a nakon rata radio je u ministarstvima socijalne politike i civilnih poslova BiH.

Sarajevska županije jedini je dio BiH u kojemu nakon izbora provedenih 2018. na vlasti nema niti jedne od velikih nacionalnih stranaka koje su dogovorile vlast na državnoj i entitetskim razinama a SDA je kao svoj strateški cilj postavila rušenje vladajuće većine u toj županiji koju su okupili stranke Narod i pravda (NiP) i Naša stranka te SDP BiH. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović učvrstio koaliciju s Komšićem i Radončićem

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Stranka demokratske akcije (SDA) potvrdila je čvrsto partnerstvo s Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i Savezom za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i te će tri stranke zajedno sudjelovati u vlasti na svim razinama te srušiti sadašnju vladajuću većinu u Sarajevskoj župniji, objavljeno je u petak.

Nakon sastanka kojega je održao s Komšićem i Radončićem čelnik SDA Bakir Izetbegović novinarima je kazao kako su njih trojica dogovorili konačni raspored ministarskih i doministarskih mjesta u Vijeću ministara BiH, u vladi Federaciji BiH ali i novu vlast u Sarajevskoj županiji, kojom sada upravlja šarolika koalicija čiji su članovi DF i SBB, ali ne i SDA.

“Konačno je napravljena jedna koherentna koalicija, od države preko Federacije BiH do županija, uključujući Sarajevsku”, kazao je Izetbegović dodajući kako tri stranke sada pozivaju HDZ BiH da načini iskorak koji će omogućiti da se bez uvjetovanja uspostavi i nova vlada Federacije BiH.

Dodao je kako očekuje da će novi saziv Vijeća ministara BiH biti potvrđen na sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH zakazanoj za 23. prosinca, a dan kasnije u sjedište NATO-a u Bruxelles trebao bi biti poslan dokument pod nazivom “Program reformi”, kojega je Predsjednišvo BiH ranije usvojilo a trebao bi osigurati nastavak suradnje s Alijansom.

Izetbegović je potvrdio kako će SDA predložiti svoju članicu i dugogodišnju diplomatkinju Biseru Turković za ministricu vanjskih poslova, dok će DF imenovati ministra obrane, a SBB ministra sigurnosti.

HDZ BiH je već ranije odlučio kako će njihovi dosadašnji ministri financija i pravosuđa Vjekoslav Bevanda i Josip Grubeša ostati na tim pozicijama i u novom mandatu, dok će ministrica civilnih poslova postati Ankica Gudeljević.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odlučio je kako će za ministra vanjske trgovine imenovati Stašu Košarca, dok će ministar prometa i komunikacija biti Vojin Mitrović. SNSD-ov koalicijski partner Demokratski narodni savez (DNS) dobio je poziciju ministra ljudskih prava i izbjeglica i na njoj će biti Draško Aćimović.

Koaliranje SDA, DF i SBB na državnoj i na razini Federacije BiH nije iznenađenje, no jest odluka Komšića i Radončića da sruše vladajuću koaliciju u Sarajevskoj županiji, uspostavljenu nakon izbora u listopadu 2018. godine.

Tu su koaliciju okupile stranke Narod i pravda (NiP), nastala od dijela bivših članova SDA, te liberalna Naša stranka (NS) i Socijaldemokratska partija (SDP BiH).

Ta je vlada u Sarajevskoj županiji najavila opsežne reforme i uživala je jasnu potporu međunarodne zajednice, no Komšić i Radončić su joj sada odlučili okrenuti leđa.

Radončić je ovaj preokret obrazložio konstatacijom kako sadašnja vlada Sarajevske županije nije ispunila njegova očekivanja. “Osobno nisam zadovoljan niti impresioniran time što se do sada uradilo”, kazao je Radončić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari