Pratite nas

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SNSD i HDZ surađivat će u formiranju vlasti na svim razinama

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanstva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, predvođene liderima stranaka Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, razgovarale su danas u Istočnom Sarajevu o formiranju vlasti nakon listopadskih Općih izbora.

Kako su predsjednici stranka kazali, više nego zadovoljni su ostvarenim rezultatima budući da su obje stranke osvojile više glasova nego u ranijim izbornim ciklusima, zbog čega su najavili da će zajednički raditi na formiranju vlasti od županijskog do državnoj razini.

Napomenuli su da je ovo jedan u nizu sastanaka, ali su i naglasili da sve što su danas dogovarali nije protiv trećeg te su pozvali reprezentativnog predstavnika Bošnjaka da zajednički sudjeluje u vlasti te rješavanju nagomilanih pitanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik smatra da politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost za procese u državi i raditi na uspostavljanju uspješne BiH, ponovno zagovarajući ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH te iznoseći niz osuda prema međunarondoj zajednici i kazavši  da je BiH predugo pod patronatom.

Dodik je podvukao da je suradnja dvije stranke dugogodišnja i da dobro funkcioniraju te da su se partneri ponašali u skladu s dogovorima i odlukama, najavljujući  da će se i sada zalagati za to da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, ali i da se ojača suverenitet BiH.

Istaknuo je potrebu da se izmijeni Izborni zakon čije manjkavosti su se, kaže, i u ovom izbornom procesu pokazale, napominjući da će koordinirati sve aktivnosti u funkciji napretka na svim nivoima u BiH, ali u skladu sa Ustavom i ustavnim uređenjem BiH, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dodik kaže da su oni spremni formirati vlast u Republici Srpskoj već do kraja ovog mjeseca, ali kada je u pitanju Federacija BiH, lider SNSD-a najavio da neće dozvoliti konstituiranje Doma naroda Federalnog parlamenta dok se ne popuni Klub Srba.

– To nije ultimatum nego ustavna obaveza – kaže Dodik, koji je dodao da je na današnjem sastanku razgovarano kako uspostaviti konstitutivnost Srba u županijama gdje to do sada nije ostvareno u skladu sa Ustavom.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da je važno uspostaviti dobru suradanju među strankama koje mogu osigurati stabilnu većinu, kazavši da je na državnoj razini  u posljednje dvije godine napravljen zastoj zbog nepostojanja stabilne parlamentarne većine.

Dodao je da postoji jasna sugasnost na putu BiH ka Europskoj uniji, ali je podvukao i da je ključni problem riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona kako se više nikada ne bi došlo u situaciju da jedan narod drugom bira predstavnike.

Napomenuo je da je HDZBiH ostvario najbolji izborni rezultat u posljednjih 20 godina, ali uz sve to, kako je kazao,  “nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no to je realnost koju treba sagledati realno jer je ovakav izbor nelegalan, neustavan i nelegitiman”.

Na pitanje novinara da li će o formiranju vlasti razgovarati sa SDA, Čović je kazao da je već razgovarao sa liderima SDA i SBB-a, Izetbegovićem i Radončićem, te da će se razgovori nastaviti s ciljem formiranja stabilne parlamentarne većinbe.

U izaslanstvu HDZ-a bili su, između ostalih, Vjekoslav Bevanda, Borjana Krišto i Marinko Čavara, a u izaslanstvu SNSD-a su, između ostalih,  Željka Cvijanović, Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Sredoje Nović i Zoran Tegeltija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

VUKOJA: U BiH na djelu ustavno, pravno, političko i medijsko nasilje nad Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

U unitarističko-građanskom stroju zajedno marširaju zagovornici lijevo-liberalnih nadnacionalnih teorija i ideologija, (veliko)bošnjački nacionalisti i radikalni islamisti te predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH. Ono što ih povezuje je zajednički cilj: ukinuti ustavno načelo konstitutivnosti tri naroda i pretvoriti najprije FBiH u entitet s građanskom (bošnjačkom) većinom, a zatim i cijelu državu.

Premda su po Ustavu konstitutivan narod, Hrvati u BiH izloženi su raznim oblicima pravnog, političkog, institucionalnog i medijskog nasilja. Spomenuto nasilje radi se brutalno i sustavno, i s vrlo jasnim ciljem: relativizirati i umanjiti te na kraju potpuno ukinuti konstitutivnost Hrvata, najprije u Federaciji BiH, a onda i na razini države. Kako bismo razumjeli obim i dosege procesa dekonstituiranja Hrvata nužno je najprije ispravno razumjeti pojam i načelo konstitutivnosti naroda

Konstitutivnost tri naroda kao natkrovljujuće načelo Ustava BiH

U odluci Ustavnoga suda BiH U-5/98 eksplicitno je navedeno kako je konstitutivnost tri naroda „natkrovljujuće načelo“ Ustava BiH. Konstitutivnost podrazumijeva i zahtjeva a) legitimno predstavljanje i b) međusobnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda. Državni i entitetski domovi (konstitutivnih) naroda i tročlano Predsjedništvo BiH su izborna tijela koja je Ustav BiH namijenio legitimnom predstavljanju međusobno jednakopravnih konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba. Stoga svaki konstitutivni narod mora u Izbornom zakonu BiH imati zajamčeno pravo i mogućnost samostalno izabrati svoje predstavnike u ta četiri tijela. Svako kršenje toga prava istovremeno krši i temeljno ili natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a time i sam Ustav. S obzirom da je Ustav BiH sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma (DMS), kršenje načela legitimnog predstavljanja i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda nužno je okarakterizirati kao antiustavan i antidaytonski čin.

Načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda ogleda se i kroz načelo pariteta u izvršnoj vlasti u BiH. Entitetskim ustavima i ustavom BiH točno je propisano koliko ministarskih pozicija pripada svakome konstitutivnom narodu, odnosno njegovim legitimnim predstavnicima u Vladi FBiH i Vladi RS, kao i na koji način se princip pariteta koristi u Vijeću ministara. Stoga se, u skladu s ustavima i DMS-om,izvršna vlast na državnoj i entitetskim razinama mora formirati od stranaka koje imaju većinski bošnjački/hrvatski/srpski izborni legitimitet. Svaki oblik kršenja toga načela je neustavan i antidaytonski čin, kao što je neustavan i antidaytonski i svaki pokušaj i oblik dekonstituiranja nekog konstitutivnog naroda.

Kronologija dekonstituiranja Hrvata

Izvedbena faza procesa dekonstituiranja Hrvata započela je amandmanima R.Barrya, tadašnjeg voditelja misije OESS-a u BiH, na propise Privremenog izbornog povjerenstva, samo mjesec dana pred opće izbore 2000.Barryaevi amandmani su 2001.rezultirali formiranjem Vlade FBiH („Alijansa“) bez stranaka koje su osvojile preko 90% hrvatskih glasova na izborima. Koaliciju je činilo 9 bošnjačkih stranaka i jedna hrvatska, koja je dobila oko 5% potpore Hrvata u FBiH.
Nastavak i vrhunac procesa ustavno-pravnoga dekonstituiranja uslijedio je kroz amandmane na Ustav Federacije BiH nametnute od strane OHR-a. Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli Visoki predstavnici W. Petritsch i P. Ashdown između 2002. i 2004. godine. Za Hrvate u BiH posebno su bili pogubni Petritschevi amandmani iz travnja 2002. godine koji su u međunarodnoj zajednici poznati pod ciničnim nazivom „airportdecision“ tj. „odluka iz zračne luke“ jer ih je Petritsch potpisao doslovno u zračnoj luci, neposredno prije svog odlaska iz BiH. Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS službeno su za cilj imali provedbu odluke U-5/98 Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su de iure dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali de facto, RS je ostala srpski entitet, a FBiH je od bošnjačko-hrvatske federacije, koja je po Washingtonskom sporazumu trebala ući u konfederaciju s Republikom Hrvatskom, postala bošnjački entitet.

Bošnjačko preuzimanje sva četiri kluba DN PFBiH

Zbog činjenice da je Bošnjaka u Federaciji BiH 70,40%, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju uvijek mogu osigurati 2/3 većinu u Zastupničkom (donjem ili građanskom) domu Parlamenta FBiH. Nametnuti amandmani i novi, neustavni Izborni zakon omogućili su im i punu kontrolu Doma naroda (gornjega doma) PFBIH. Novi Dom naroda PFBiH je koncipiran tako da stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju, izbornim inženjeringom mogu ostvariti većinu na razini DN PFBiH, odnosno 37 od 58 zastupnika i to na način da mogu samostalno, samo bošnjačkim glasovima izabrati minimalno12 od 17 zastupnika Bošnjačkog kluba DN, 12 od 17 Srpskog, 6 od 17 Hrvatskog te 5 od 7 zastupnika kluba nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana (takozvani Ostali).

Kako bi stranke koje su izraz bošnjačke izborne volje mogle preuzeti punu kontrolu nad DNPFBiH, nametnutim amandmanima nije samo promijenjen sastav klubova i broj zastupnika DN nego je promijenjena i odredba o načinu donošenja odluka u DN. Umjesto dotadašnje natpolovične većine po klubovima, kako je bilo propisano izvornim ustavom FBiH, odnosno Washingtonskim sporazumom, uvedeno je pravilo da je za imenovanje i potvrđivanje izvršne vlasti na razini Federacije BiH potrebna suglasnost samo 1/3 izaslanika (minimalno 6 od 17). Zanimljivo, točno onoliko izaslanika koliko ih se za Hrvatski kluba DN, po novom Izbornom zakonu, bira u većinskim bošnjačkim kantonima. Ukoliko bošnjački glasači odluče iskoristiti mogućnost biranja 6 zastupnika Hrvatskog kluba DN u većinski bošnjačkim kantonima, hrvatski glasači nemaju nikakvu izbornu mogućnost spriječiti taj izbor.Od preostalih 11, pri tom, 6 ih se bira u mješovitim kantonima a samo 5 u većinskim hrvatskim kantonima!?!U ostala tri kluba DN stranke s bošnjačkom izbornom bazom mogu osigurati ne samo 1/3 svojih zastupnika nego i 2/3 većinu.Bošnjački glasači u FBiH ne majoriziraju, dakle, samo Hrvate nego i Srbe i Ostale.

Kontrolom oba doma Parlamenta FBiH, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju imaju mogućnost samostalno formirati izvršnu vlast na razini FBiH (Predsjednik FBiH i dva dopredsjednika te Vlada FBiH). Nešto slično se dogodilo 2011. godine kada je izvršna vlast u (izvorno bošnjačko-hrvatskoj) FBiH uspostavljena bez stranaka koje su osvojile preko 85% hrvatskih izbornih glasova. Budući je taj put izborni inženjering malo podbacio, bošnjačka SDP BiH s partnerima i njihovi hrvatski saveznici iz HSP BiH, koji su u vrijeme koalicije sa SDP-om u službenim prostorijama stranke držali bistu Ante Pavelića, imali su samo 5 od 17 zastupnika u Hrvatskom klubu DN FBiH. Tada na scenu stupa Visoki predstavnik V. Inzko koji, koristeći „Bonnske ovlasti“, donosi odluku da je 5 trećina od 17 i da je tzv. platformaška Vlada FBiH legalna!?! Da politički cirkus bude potpun pobrinula se opskurna FTV koja je izravno prenosila ovu ustavno-pravnu farsu i lakrdiju s elementima državnoga udara.

Projekt Komšić

Usprkos činjenici da je Vlada FBiH za Hrvate u BiH daleko najznačajniji resurs institucionalne i političke moći, simbolički vrhunac dekonstituiranja Hrvata je tzv. projekt Komšić. Već tri puta, 2006., 2010. i 2018. Komšić je uzurpirao mjesto Hrvatskog člana Predsjedništva tako što je bošnjačkim glasovima izabran u Predsjedništvo BiH.Sva tri puta dobio je manje od 3% hrvatskih glasova. Kod prvog izbora, Komšić i bošnjačko-sarajevske javnosti pokušavale su održati barem privid kakvog takvog hrvatskog legitimiteta. Kod drugog izbora nisu se uopće obazirali na priču o nelegitimnosti i neustavnosti njegovog izbora izmišljajući i koristeći ustavno i demokratski potpuno nakaradnu i besmislenu sintagmu „član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda“, premda se u Ustavu BiH eksplicitno navodi „hrvatski član Predsjedništva BiH“, te uvodeći koncept „pripadničke demokracije“ koja je politološki oksimoron u rangu „drvenoga željeza“.

U trećem unitarističko-šovinističkom pohodu na hrvatsku konstitutivnost pale su sve maske. Komšić se u kampanji obraćao isključivo Bošnjacima koje je nevješto nazivao građanima, na jednoj sarajevskoj televiziji se žalio voditelju što mu, figurativno govoreći, miče mitraljez koji on okreće prema Mostaru i Hrvatima te više puta javno obećao kako će, ako bude izabran, aktivno raditi na ukidanju ustavnoga načela konstitutivnosti naroda. Podsjećamo, onog načela koje je Ustavni sud BiH proglasio temeljnim ili natkrovljujućim načelom cijeloga Ustava BiH, a time i Daytonskoga sporazuma. Rezultat je poznat. Hrvati su po treći put poniženi brutalnim izbornim preglasavanjem. Prekršena su im ustavna i ljudska prava te oteta pozicija koja im po Ustavu BiH pripada. A sve to se, ovaj put, u bošnjačkoj-sarajevskim i njima sklonim javnostima tumači kao legitimno i legalno, odnosno u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Premda je očito i dokazivo kako je Komšićev izbor ne samo neustavan nego i nelegalan.

Pravno nasilje i financijska pljačka

Primjera dekonstituiranja i raznih oblika nasilja nad Hrvatima u BiH ima još mnoštvo. Spomenimo samo neke od drastičnijih. Provedba odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić osigurala bi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH te onemogućila majorizaciju i preglasavanje. Usprkos činjenici da je trenutno cijeli izborni i politički proces blokiran zbog neprovođenja Odluke, bošnjačko-bosanski unitaristi odbijaju provesti, odnosno, na neustavan i nezakonit način pokušavaju derogirati tu odluku. Premda su obrazovanje, kultura i mediji u skladu s ustavom FBiH u isključivoj nadležnosti kantona, unitaristi su uspjeli nametnuti dva neustavna ministarstva na razini Federacije BiH, obrazovanja i znanosti te kulture i sporta. Iako ih je i Ustavni sud FBiH proglasio neustavnima 2010. godine, oni su nastavili raditi u još većem kapacitetu i obujmu. Također je uspostavljen i neustavni Javni RTV sustav BiH u kojem Hrvati nemaju svoj RTV servis niti na razini entiteta niti na razini države. Samo zbog činjenice da Sarajevo ima „koeficijent dva“ pri raspodjeli prihoda od PDV-a, županijama s hrvatskom većinom samo od 2006. do 2013. godine oteto je oko 146 milijuna eura. Zbog „koeficijenta dva“, Sarajevski kanton koji ima 18.5% stanovnika Federacije BiH dobiva 34% od ukupnih sredstava koje svi kantoni dobiju od PDV-a. Stoga je 2013. godine prosječna potrošnja po stanovniku u Sarajevskom kantonu bila 795 eura, a u Zapadnohercegovačkoj županiji koja ima „koeficijent 1“ 358 eura.

Unitarističko-građanski narativ kao priprema i podrška šovinističko-unitarističkoj agendi

Navedeno ustavno, pravno, političko, izborno i financijsko nasilje ne bi bilo moguće provesti bez snažne i sustavne ideološko-akademske i medijsko-aktivističke pripreme i podrške. Unitarističko-građanski narativ već desetljećima se svim raspoloživim sredstvima svakodnevno javno i medijski napumpava i reproducira kao ideološka priprema i naknadno opravdanje procesa dekonstituiranja Hrvata, mijenjanja ustavno-pravnog poretka, kršenja Ustava BiH i Daytonskog sporazuma. U tome s podjednakim zanosom sudjeluju brojni bošnjačko-sarajevski mediji, samoproglašeni stručnjaci i analitičari, predstavnici bošnjačke akademske, kulturne i vjerske zajednice te brojni NVO aktivisti. No, ni svi oni zajedno ne bi mogli ostvariti svoju unitarističku agendu bez podrške i pomoći međunarodne zajednice, njenih predstavnika, institucija i organizacija.

Zagovarajući i provodeći svoju naivnu unitarističko-građansku ideologiju i forsirajući takozvane građanske političke opcije predstavnici međunarodne zajednice omogućili su stvaranje i jačanje radikalnih unitarista koji svoj nacionalizam, šovinizam i mržnju, u prvom redu prema političkim Hrvatima, maskiraju i predstavljaju kao borbu za građansku državu. Stoga imamo samo naizgled apsurdnu činjenicu da u unitarističko-građanskom stroju zajedno marširaju zagovornici lijevo-liberalnih nadnacionalnih teorija i ideologija, (veliko)bošnjački nacionalisti i radikalni islamisti te predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH. Ono što ih povezuje je zajednički cilj: ukinuti ustavno načelo konstitutivnosti tri naroda i pretvoriti najprije FBiH u entitet s građanskom (bošnjačkom) većinom, a zatim i cijelu državu. Svaki od navedenih aktera unitarističko-građanskog stroja, naravno, u tome vidi šansu za ostvarenje svoje ideološke i političke agende.

Radikalnim bošnjačko-bosanskim unitaristima svih boja i profila, javno i tajno okupljenima oko „projekta Komšić“ prva prepreka na tom putu su Hrvati koji se bore za svoja konstitutivna, Ustavom i Daytonskim sporazumom zajamčena prava. A ono čega se najviše boje je mogućnost da će biti demaskirani, da će ispod građanske fasade u prvi plan izbiti goli (veliko)bošnjački nacionalizam i bosanski šovinizam. Boje se jer bi to demaskiranje moglo dovesti do slabljenja ili gubitka podrške od strane institucija i predstavnika međunarodne zajednice, njihovog trenutno glavnog partnera u provođenju unitarističke agende.

Hrvati u BiH i Republika Hrvatska

Hrvati u BiH, na žalost, zbog mnoštva internih i eksternih razloga, nemaju kapacitet ni snagu, ni medijsku ni diplomatsku, samostalno ugroziti unitaristički narativ i njegovu poziciju u krugovima međunarodne zajednice. Radikalni unitaristi to znaju i svjesni su da bez snažne podrške Republike Hrvatske Hrvati u BiH teško mogu preživjeti kao konstitutivan narod i politički subjekt. Zato koriste različita sredstva i pristupe kako bi RH odvratili i onemogućili da na bilo koji način pomogne Hrvatima u BiH. Od onih mekanih, kreirajući javno mnijenje u RH preko PR agencija te medija i novinara sklonih unitarističkim idejama, zatim sustavnog reproduciranja i nametanja narativa o trajnoj hrvatskoj opsesiji za „podjelom Bosne“ do otvorenih prijetnji upućenih prema RH i vulgarnih uvreda njezinim dužnosnicima.

Tko se može i smije miješati u stanje u BiH

Po mjerilima bošnjačko-bosanskih unitarista svi se mogu miješati u odnose u BiH, samo ne može Republika Hrvatska. Turski predsjednik Erdogan može svoj predizborni skup održati u Sarajevu i govoriti kako mu je Alija Izetbegović „ostavio Bosnu u amanet“; nakon pobjede na izborima može izjaviti kako je to pobjeda i Sarajeva; bošnjačka politička scena može se dijeliti na erdoganovce i gulenovce; Turska može imati desetine vrtića, osnovnih i srednjih škola, kampusa i sveučilišta, instituta i kulturnih centara u BiH, ali to za bošnjačko-sarajevske unitariste nije miješanje u BiH. BakirIzetbegović može podizati četiri prsta i slikati se s vođama Muslimanskog bratstva, Iran može imati svoju paraobavještajnu mrežu u BiH, Katar svoju televizijsku kuću a Saudijska Arabija islamske centre i paradžemate, takozvana Malezijska skupina može raspolagati s nekoliko milijardi eura i upravljati društvenim i političkim procesima iz sjene – unitaristima i njihovim međunarodnim pokroviteljima važno je samo da se Hrvatska ne miješa.

Veleposlanstva u BiH mogu predlagati rješenja, sudjelovati u pregovorima, davati izjave i komentare o vrlo konkretnim i bitnim pitanjima, kritizirati ili podržavati (između ostalog i financijski) određene političke opcije i subjekte – to je u redu osim ako takvo što pokuša veleposlanstvo RH. Svaki predstavnik bilo koje međunarodne institucije ili organizacije u BiH smije javno dijeliti lekcije o unutarnjem uređenju, ustavnim načelima, obrazovanju, medijima, kulturnoj politici, itd. – ako se to uklapa u unitaristički narativ i matricu. Ako se ne uklapa, onda je to miješanje u unutarnje stvari BiH i fašizam, osobito ako RH ima ikakve veze s tim.Jasenko Selimovići Tanja Fajon mogu govoriti, pisati i predlagati što god požele glede BiH, ali to pravo, naravno, nemaju hrvatski europarlamentarci jer sve što oni poduzimaju je „miješanje“ usmjereno na „podjelu Bosne“. Stjepan Mesić smije prijetiti vojnom intervencijom RH ukoliko je ona usmjerena prema RS-u ili fantomskom trećem entitetu te javno podržavati Komšićev izbor i gaženje hrvatskih konstitutivnih prava, što više, zbog takvoga „miješanja“ biva proglašen počasnim građaninom Sarajeva. Ali otkud pravo Kolindi Grabar Kitarović i Andreju Plenkoviću da tvrde kako je Komšićev izbor neustavan i kako se time krše konstitutivna prava Hrvata, Ustav BiH i Daytonski sporazum? I još se usuđuju o tome pričati u međunarodnim krugovima i okvirima – čude se i u strahu pitaju unitaristi. U strahu kako će biti demaskirani i kako će mnogima u RH i međunarodnoj zajednici postati jasno kako se nad Hrvatima u BiH provodi brutalno i sustavno ustavno, pravno, institucionalno, političko, financijsko, ideološko i medijsko nasilje.

Piše: Ivan Vukoja, Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari