Pratite nas

Vijesti

Dragan Čović: Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu

Objavljeno

na

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić  uspješno je nametnut, protuustavno, tijekom javnog linča protiv ustavnog prava hrvatskog naroda.  Nabačeno mu je  177.638 glasova dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osvojio 127.172 glasova, pokazuju podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BIH nakon 84,10 posto prebrojanih listića. Čović je tako izraz volje hrvatskog naroda. Komšić nije. No postojeći neustavni izborni zakon postavit će ga na još jedan mandat. Time će ući u knjige rekorda, kao jedini predstavnik jednog naroda koji je 12 godina vladao glasovima drugog naroda. U životu se to zove ljigavost, nemoralnost, u politici je to samo politika.

U ekskluzivnom razgovoru za hrvatski RTL, Čović je objasnio izborne rezultate.

“Mislim osobno da ulazimo u tešku situaciju i kad je pitanje implementiranja izbornog rezultata. Vidjet ćemo kako će to u konačnici biti objavljeno jer nije samo pitanje zbog članova Predsjedništva nego razine entiteta skupštine u županijama. Uvjeren sam da će hrvatski narod imati dominatnu potporu kroz projekt Hrvatskog narodnog sabora okupljen oko Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim županijama gdje smo većina, uz naše općine, njih 20 i nešto gdje imamo načelnike, svi su u dobroj poziciji kad su u pitanju javne financije. Pokušali smo trasirati put razvoja, ali to je nemoguće bez prijatelja Bošnjaka i Srba u vlasti. Ovo je poruka koju bi trebali na poseban način analizirati predstavnici međunarodnih institucija angažiranih u BiH koji nisu imali hrabrosti da nas podrže kad smo predlagali izmjene izbornog zakona, a sada imamo situaciju koju smo nagovještavali – dobit ćemo sve glasove Hrvata i što nam to koristi”, kazao je Čović.

Tvrdi i kako nema plana B jer je on iscrpljen onda kada se nije izborio izborni zakon.

“Onda smo upravo radili što smo trebali zadnjih 4-5 mjeseci raditi da bi to sve rezultiralo rezultatom koji imamo. Mi smo postavili maksimalistički prag od 140 tisuća glasova, to ćemo prijeći za 10 do 15 postotaka. Morat ćemo osmisliti projekt kako zaštiti do kraja hrvatski narod”, kazao je Čović.

“Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu s kojima dijelimo Federaciju, čitavu BiH, ali i međunarodnim institucijma. Trebati će potpuno drugačiju politiku voditi kada je u pitanju najmalobrojniji narod u BiH. On joj daje europsku priliku i to se nije prepoznalo. Bojim se da ćemo morati kad dobijemo konačne rezultate unutar Hrvatskog narodnog sabora sjesti i zauzeti strategiju kako se dalje odnositi prema projektima o kojima smo govorili”, kazao je Čović.

Na pitanje jesu li Hrvati treći entitet u BiH, Čović je kazao kako se dosada nikad nije zagovarao “ovaj ili onaj entitet”.

“Govorili smo o reorganiziranju BiH kako bi bila učinkovita. U našem programu stoji da su to četiri ili više teritorijalnih jedinica u BiH sa sjedištima Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Mostar, naravno postoje i druga rješenja, ali svakako se treba do kraja zaštititi od improvizacija koje mogu narušiti odnose u BiH i napraviti štetu BiH. To možete samo kroz izborni zakon i Ustav i to je prvi zadatak na kojem ćemo raditi”, kazao je Čović.

Tvrdi da čak i da je prošao u Predsjedništvo, što bi po njemu bilo logično nakon ovakvih rezultata, Čović kaže da je prvi dio reformske angende njegove stranke uređivanje reformskog zakona kako bi se osigurali izbori u Mostaru za dvije godine.

“Prinuđeni smo da to radimo odmah. Nema drugog posla nego napraviti taj vid organizacije izbornog zakonodavstva, zaštititi svoj narod od utjecaja borjnijih i onda pokušati sve programe o kojima smo govorili staviti u prvi plan”, kazao je Čović.

“Što se mene tiče imam jasan stav oko toga, razgovarao sam s predsjednicom i predsjednikom Vlade, dolazio je ovdje, davao potporu ovom europskom projektu. Nismo željeli na bilo koji način raditi blokade tipa neizlaska na izbore jer nemate nikakvu garanciju da ćete izabrati svoje predstavnike, ali će RH morati zauzeti jasan stav oko odnosa u BiH. Projekt bošnjačkog naroda je preozbiljan projekt, a ja sam ga uspoređivao s unitarnom, jednonacionalnom građanskom državom, no ona nikad neće zaživjeti”, kazao je Čović.

Tvrdi kako će po tom pitanju zasigurno dobiti odgovor iz Zagreba.

“Ovo treba raditi hladne glave, ne uz ovakvu atmosferu. Kad ste očekivali pobjedu, a onda vidite da je netko nekome dao 200 ili 250 tisuća glasova, onda to nije ravnopravna izborna utakmica. Nadam se da političari u RH razumiju što se događa u BiH, mi smo prvi susjedi. Za Hrvatsku BiH ima i bez Hrvata strateško značenje, a oni koji su prijetili RH oko proteklog rata, mnogih infrastrukturnih projekata, dobili su satisfakciju da u predsjedništvu pokušaju špekulirati oko toga. Naravno da ništa neće moći napraviti, ali ćemo imati evidentno značajne zastoje”, zaključuje Čović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Biskup Košić: Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede

Objavljeno

na

Objavio

Spomendan bl. Drinskih mučenica svečano je proslavljen, u subotu 15. prosinca u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, svečanom misom zornicom koju je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s generalnim vikarom mons. Markom Cvitkušićem i katedralnim župnikom preč. Markom Karačom.

Uz brojne vjernike misnom slavlju prisustvovale su i sestre iz sisačke zajednice Kćeri Božje ljubavi.

U homiliji biskup je progovorio o mučeništvu s. Jule Ivanišević, s. Bernadete Banja, s. Berchmane Leidenix, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan koje su prije 77 godina ubijene od četnika.

“Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili ‘Marijin dom’, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi.

Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim“, rekao je biskup te u nastavku podsjetio na riječi kardinala Amata koje je izgovorio na proglašenju mučenica blaženim, a koji je istaknuo kako povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer poniznih ljudi, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi, ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage.

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na spomendanu Drinskih mučenica

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi, koje su došle u Sarajevo na poziv nadbiskupa Stadlera, otvorile su 1911. godine na Palama samostan „Marijin dom”. Tu su održavale nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost te se ta kuća, prvotno namijenjena za odmor bolesnih i starijih sestara, prozvala „gostinjcem siromaha“.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: predstojnica č. s. Jula Ivanišević, Hrvatica, č. s. Berchmana Leidenix, Austrijanka, č. s. Krizina Bojanc, Slovenka, č. s. Antonija Fabjan, Slovenka, i č. s. Bernadeta Banja, Hrvatica mađarskog porijekla.

Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim.

Dana 24. rujna 2011. bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi “tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine… Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja.

Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine”, rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena.

“Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja”, kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage“, istaknuo je kardinal Amato.

Mi smo čuli Riječ Božju:

Poslanicu sv. Pavla ap. Rimljanima (Rim 8,31b-39) u kojoj Apostol snažno ističe kako nas od Krista ne može ništa na ovom svijetu rastaviti, pa bila to i „nevolja… pogibao, mač“. I nastavlja: „Poradi tebe ubijaju nas dan za danom i mi smo im ko ovce za klanje.“ I zaključuje: „U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi.“

Doista, kad je Krist za nas umro, što nam mogu njegovi mrzitelji i oni koji nas zbog njega progone i ubijaju? Koji nam podmeću i „sve zlo slažu protiv nas“ (Mt 5,11)? Gospodin u svojim blaženstvima na gori za progonjene radi kraljevstva nebeskoga kaže: „Radujte se i kličite! Velika je plaća vaša na nebesima!“ (Mt 5,12)

Tako se upravo dogodilo Drinskim mučenicama. One su bile progonjene, nad njima se vršilo nasilje i one su ubijene „iz mržnje na vjeru“. Zato su one svojim hrabrim otporom nasilnicima primjer svima nama da se ne bojimo oduprijeti se svakome tko nas zbog naše vjere progoni i pokazuje svoju mržnju. Mi ne uzvraćamo nikome mržnjom, ali branimo svoju vjeru i ljubav prema Kristu, pa i pod cijenu smrti. To je prava vjernost, za koju Gospodin u Otkrivenju sv. Ivana kaže: „Esto fidelis usque ad mortem et tibi dabo coronam vitae – budi vjeran do smrti i dat ću ti vijenac života!“ (Otk 2,10)

U Evanđelju (Lk 9,23-26) Isus nam poručuje da trebamo uzeti križ svoj i ići za njim jer: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.“

Ovaj paradoks, koji se čini nelogičnim, zapravo nam kaže kako je pravi život samo – život s Kristom i za Krista. I on nagrađuje onoga tko se je spreman za njega žrtvovati. Isus postavlja alternativu pitanjem što je vrednije: zadobiti sav svijet ili sačuvati samoga sebe? Naime, čuvajući svoj zemaljski život pod svaku cijenu često znači odreći se sebe, svojih stavova i uvjerenja. Ako je cijena vjernosti sebi, Isusu i vjeri u njega vlastiti život, što je veće: ovaj prolazni život u kojem nikada i nikako ne možemo zadobiti čitav svijet ili vječni život koji Gospodin obećava onima koji ga ljube?

Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice, znale su dobro izabrati i zato su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede.

Molimo ih da za nas zagovaraju i nama isprose hrabrost da se ne bojimo za svoju vjeru žrtvovati, da se hrabro suprotstavimo svakom nasilju i da ostanemo vjerni Kristu Gospodinu. Amen.

 

15. prosinca – Spomendan bl. Drinskih mučenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvatski Sabor izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Glasovanjem o raspravljenim točkama Hrvatski sabor danas zaključuje redovito jesensko zasjedanje, a zastupnici će otići na jednomjesečni odmor.

Sabor je s 81 jednim glasom za, 4 sudržana i 11 protiv u petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Zastupnici Mosta nisu glasali.

Na deklaraciju je bilo podneseno dva HDZ-ova amandmana, četiri Mostova te 15 SDP-ovih.

Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se ‘pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a’, te onaj kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.

Vlada je također prihvatila osam amandmana SDP-a – dva u cijelosti i šest djelomično. Riječ je o uglavnom o amandmanima tehničke prirode dok su oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije odbijeni. Među djelomično prihvaćenima je onaj kojim se u preambuli tekst mijenja te glasi: ‘Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost svih vlada Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom’

Na odbijanje Mostovih amandmana reagirao je Božo Petrov. ‘Licemjerno se opet pružili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH. Ostavili ste ih na vjetrometini i na milosti drugih’, kazao je Petrov.

Kazao je da je originalni tekst Deklaracije izgledao sasvim drugačije. ‘Sve se izmijenilo u deset dana. Ja ću vam postaviti pitanje. gospodine Ljubiću, tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje ovdje trebate braniti, da razvodnite dodatno Deklaraciju, da usvojite dodatno SDP-ove amandmane, a oni vas na kraju prevare’, rekao je Petrov.

‘SDP ne treba trbuhozborca u vidu Mosta. Što je Most mislio pokazao je 2015. godine’, odgovorio je Petrovu SDP-ov Joško Klisović.

SDP je odlučio ne podržati Deklaraciju. Presudilo je to što Vlada nije prihvatila amandman koji kaže da ‘Hrvatski sabor osuđuje sve politike i postupke koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.’

‘Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz ’90-tih prema BiH. riješite nas tog tereta, a onda tražite od nas da podijelimo’, kazao je Arsen Bauk.

Nakon što su i službeno odbijeni svi Mostovi amandmani, a uoči glasanja o samoj Deklaraciju, stanku je zatražio Božo Petrov, a nakon stanke održano je glasovanje.

Petrov: Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH

Mostu nije prihvaćen niti jedan amandman. Tako nije prošao prijedlog da se najmanje dva puta godišnje traži reakcija i izvještava Vijeće sigurnosti UN-a i brojne europske institucije, od Vijeća Europske unije do OESS-a, o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i stabilnosti i funkcionalnosti BiH. Odbijen im je i amandman kojim se traži promjena Ustava RH kako bi se svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo dopisno i elektroničko glasanje, onaj kojim se traži pružanje kontinuirane pravne potpore pripadnicima HVO-a te onaj o izjednačavanju u pravima studenata hrvatskih državljana, neovisno o tome je li im prebivalište u RH ili BiH, kao i prava studenata koji su djeca ratnih invalida HVO-a sa studentima djecom ratnih invalida HV-a.

„Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH, a ostavili ste ih na vjetrometini i milosti drugih”, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u raspravi o amandmanima.

Petrov se obrušio na predsjednika matičnog saborskog Odbora Božu Ljubića poručivši mu da je prvi prijedlog Deklaracije bio konkretan. „Svi ovi amandamani su stajali koji su bili u prvom nacrtu i sve se izmijenilo kroz deset dana. Tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje trebate braniti, da razvodnite deklaraciju”, pitao je Petrov.

Bačić: Izdignite se iznad svoji uskih stranačkih interesa

U saborskoj stanci za slobodan govor šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić pozvao je „sve parlamentarne stranke da se danas na dan kada je potpisan Daytonski sporazum u Parizu izdignu iznad svojih uskih stranačkih interesa i podrže Deklaraciju čija je isključiva namjera poboljšati, definirati jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda i BiH”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari