Pratite nas

Vijesti

Dragan Čović: Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu

Objavljeno

na

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić  uspješno je nametnut, protuustavno, tijekom javnog linča protiv ustavnog prava hrvatskog naroda.  Nabačeno mu je  177.638 glasova dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osvojio 127.172 glasova, pokazuju podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BIH nakon 84,10 posto prebrojanih listića. Čović je tako izraz volje hrvatskog naroda. Komšić nije. No postojeći neustavni izborni zakon postavit će ga na još jedan mandat. Time će ući u knjige rekorda, kao jedini predstavnik jednog naroda koji je 12 godina vladao glasovima drugog naroda. U životu se to zove ljigavost, nemoralnost, u politici je to samo politika.

U ekskluzivnom razgovoru za hrvatski RTL, Čović je objasnio izborne rezultate.

“Mislim osobno da ulazimo u tešku situaciju i kad je pitanje implementiranja izbornog rezultata. Vidjet ćemo kako će to u konačnici biti objavljeno jer nije samo pitanje zbog članova Predsjedništva nego razine entiteta skupštine u županijama. Uvjeren sam da će hrvatski narod imati dominatnu potporu kroz projekt Hrvatskog narodnog sabora okupljen oko Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim županijama gdje smo većina, uz naše općine, njih 20 i nešto gdje imamo načelnike, svi su u dobroj poziciji kad su u pitanju javne financije. Pokušali smo trasirati put razvoja, ali to je nemoguće bez prijatelja Bošnjaka i Srba u vlasti. Ovo je poruka koju bi trebali na poseban način analizirati predstavnici međunarodnih institucija angažiranih u BiH koji nisu imali hrabrosti da nas podrže kad smo predlagali izmjene izbornog zakona, a sada imamo situaciju koju smo nagovještavali – dobit ćemo sve glasove Hrvata i što nam to koristi”, kazao je Čović.

Tvrdi i kako nema plana B jer je on iscrpljen onda kada se nije izborio izborni zakon.

“Onda smo upravo radili što smo trebali zadnjih 4-5 mjeseci raditi da bi to sve rezultiralo rezultatom koji imamo. Mi smo postavili maksimalistički prag od 140 tisuća glasova, to ćemo prijeći za 10 do 15 postotaka. Morat ćemo osmisliti projekt kako zaštiti do kraja hrvatski narod”, kazao je Čović.

“Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu s kojima dijelimo Federaciju, čitavu BiH, ali i međunarodnim institucijma. Trebati će potpuno drugačiju politiku voditi kada je u pitanju najmalobrojniji narod u BiH. On joj daje europsku priliku i to se nije prepoznalo. Bojim se da ćemo morati kad dobijemo konačne rezultate unutar Hrvatskog narodnog sabora sjesti i zauzeti strategiju kako se dalje odnositi prema projektima o kojima smo govorili”, kazao je Čović.

Na pitanje jesu li Hrvati treći entitet u BiH, Čović je kazao kako se dosada nikad nije zagovarao “ovaj ili onaj entitet”.

“Govorili smo o reorganiziranju BiH kako bi bila učinkovita. U našem programu stoji da su to četiri ili više teritorijalnih jedinica u BiH sa sjedištima Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Mostar, naravno postoje i druga rješenja, ali svakako se treba do kraja zaštititi od improvizacija koje mogu narušiti odnose u BiH i napraviti štetu BiH. To možete samo kroz izborni zakon i Ustav i to je prvi zadatak na kojem ćemo raditi”, kazao je Čović.

Tvrdi da čak i da je prošao u Predsjedništvo, što bi po njemu bilo logično nakon ovakvih rezultata, Čović kaže da je prvi dio reformske angende njegove stranke uređivanje reformskog zakona kako bi se osigurali izbori u Mostaru za dvije godine.

“Prinuđeni smo da to radimo odmah. Nema drugog posla nego napraviti taj vid organizacije izbornog zakonodavstva, zaštititi svoj narod od utjecaja borjnijih i onda pokušati sve programe o kojima smo govorili staviti u prvi plan”, kazao je Čović.

“Što se mene tiče imam jasan stav oko toga, razgovarao sam s predsjednicom i predsjednikom Vlade, dolazio je ovdje, davao potporu ovom europskom projektu. Nismo željeli na bilo koji način raditi blokade tipa neizlaska na izbore jer nemate nikakvu garanciju da ćete izabrati svoje predstavnike, ali će RH morati zauzeti jasan stav oko odnosa u BiH. Projekt bošnjačkog naroda je preozbiljan projekt, a ja sam ga uspoređivao s unitarnom, jednonacionalnom građanskom državom, no ona nikad neće zaživjeti”, kazao je Čović.

Tvrdi kako će po tom pitanju zasigurno dobiti odgovor iz Zagreba.

“Ovo treba raditi hladne glave, ne uz ovakvu atmosferu. Kad ste očekivali pobjedu, a onda vidite da je netko nekome dao 200 ili 250 tisuća glasova, onda to nije ravnopravna izborna utakmica. Nadam se da političari u RH razumiju što se događa u BiH, mi smo prvi susjedi. Za Hrvatsku BiH ima i bez Hrvata strateško značenje, a oni koji su prijetili RH oko proteklog rata, mnogih infrastrukturnih projekata, dobili su satisfakciju da u predsjedništvu pokušaju špekulirati oko toga. Naravno da ništa neće moći napraviti, ali ćemo imati evidentno značajne zastoje”, zaključuje Čović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari