Pratite nas

Vijesti

Dragan Čović: Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu

Objavljeno

na

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić  uspješno je nametnut, protuustavno, tijekom javnog linča protiv ustavnog prava hrvatskog naroda.  Nabačeno mu je  177.638 glasova dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osvojio 127.172 glasova, pokazuju podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BIH nakon 84,10 posto prebrojanih listića. Čović je tako izraz volje hrvatskog naroda. Komšić nije. No postojeći neustavni izborni zakon postavit će ga na još jedan mandat. Time će ući u knjige rekorda, kao jedini predstavnik jednog naroda koji je 12 godina vladao glasovima drugog naroda. U životu se to zove ljigavost, nemoralnost, u politici je to samo politika.

U ekskluzivnom razgovoru za hrvatski RTL, Čović je objasnio izborne rezultate.

“Mislim osobno da ulazimo u tešku situaciju i kad je pitanje implementiranja izbornog rezultata. Vidjet ćemo kako će to u konačnici biti objavljeno jer nije samo pitanje zbog članova Predsjedništva nego razine entiteta skupštine u županijama. Uvjeren sam da će hrvatski narod imati dominatnu potporu kroz projekt Hrvatskog narodnog sabora okupljen oko Hrvatske demokratske zajednice BiH u svim županijama gdje smo većina, uz naše općine, njih 20 i nešto gdje imamo načelnike, svi su u dobroj poziciji kad su u pitanju javne financije. Pokušali smo trasirati put razvoja, ali to je nemoguće bez prijatelja Bošnjaka i Srba u vlasti. Ovo je poruka koju bi trebali na poseban način analizirati predstavnici međunarodnih institucija angažiranih u BiH koji nisu imali hrabrosti da nas podrže kad smo predlagali izmjene izbornog zakona, a sada imamo situaciju koju smo nagovještavali – dobit ćemo sve glasove Hrvata i što nam to koristi”, kazao je Čović.

Tvrdi i kako nema plana B jer je on iscrpljen onda kada se nije izborio izborni zakon.

“Onda smo upravo radili što smo trebali zadnjih 4-5 mjeseci raditi da bi to sve rezultiralo rezultatom koji imamo. Mi smo postavili maksimalistički prag od 140 tisuća glasova, to ćemo prijeći za 10 do 15 postotaka. Morat ćemo osmisliti projekt kako zaštiti do kraja hrvatski narod”, kazao je Čović.

“Morat ćemo jasno poslati poruke bošnjačkom narodu s kojima dijelimo Federaciju, čitavu BiH, ali i međunarodnim institucijma. Trebati će potpuno drugačiju politiku voditi kada je u pitanju najmalobrojniji narod u BiH. On joj daje europsku priliku i to se nije prepoznalo. Bojim se da ćemo morati kad dobijemo konačne rezultate unutar Hrvatskog narodnog sabora sjesti i zauzeti strategiju kako se dalje odnositi prema projektima o kojima smo govorili”, kazao je Čović.

Na pitanje jesu li Hrvati treći entitet u BiH, Čović je kazao kako se dosada nikad nije zagovarao “ovaj ili onaj entitet”.

“Govorili smo o reorganiziranju BiH kako bi bila učinkovita. U našem programu stoji da su to četiri ili više teritorijalnih jedinica u BiH sa sjedištima Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Mostar, naravno postoje i druga rješenja, ali svakako se treba do kraja zaštititi od improvizacija koje mogu narušiti odnose u BiH i napraviti štetu BiH. To možete samo kroz izborni zakon i Ustav i to je prvi zadatak na kojem ćemo raditi”, kazao je Čović.

Tvrdi da čak i da je prošao u Predsjedništvo, što bi po njemu bilo logično nakon ovakvih rezultata, Čović kaže da je prvi dio reformske angende njegove stranke uređivanje reformskog zakona kako bi se osigurali izbori u Mostaru za dvije godine.

“Prinuđeni smo da to radimo odmah. Nema drugog posla nego napraviti taj vid organizacije izbornog zakonodavstva, zaštititi svoj narod od utjecaja borjnijih i onda pokušati sve programe o kojima smo govorili staviti u prvi plan”, kazao je Čović.

“Što se mene tiče imam jasan stav oko toga, razgovarao sam s predsjednicom i predsjednikom Vlade, dolazio je ovdje, davao potporu ovom europskom projektu. Nismo željeli na bilo koji način raditi blokade tipa neizlaska na izbore jer nemate nikakvu garanciju da ćete izabrati svoje predstavnike, ali će RH morati zauzeti jasan stav oko odnosa u BiH. Projekt bošnjačkog naroda je preozbiljan projekt, a ja sam ga uspoređivao s unitarnom, jednonacionalnom građanskom državom, no ona nikad neće zaživjeti”, kazao je Čović.

Tvrdi kako će po tom pitanju zasigurno dobiti odgovor iz Zagreba.

“Ovo treba raditi hladne glave, ne uz ovakvu atmosferu. Kad ste očekivali pobjedu, a onda vidite da je netko nekome dao 200 ili 250 tisuća glasova, onda to nije ravnopravna izborna utakmica. Nadam se da političari u RH razumiju što se događa u BiH, mi smo prvi susjedi. Za Hrvatsku BiH ima i bez Hrvata strateško značenje, a oni koji su prijetili RH oko proteklog rata, mnogih infrastrukturnih projekata, dobili su satisfakciju da u predsjedništvu pokušaju špekulirati oko toga. Naravno da ništa neće moći napraviti, ali ćemo imati evidentno značajne zastoje”, zaključuje Čović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Medijske špekulacije jako se razlikuju od razgovora koji se vode

Objavljeno

na

Objavio

Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, komentirajući medijske napise o njegovoj i kandidaturi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za mjesto predsjednika Europske komisije.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

“Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji su se okupili na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Miroslav Škoro Ide u utrku za predsjednika RH

Objavljeno

na

Objavio

Škoro na izbore ide kao nezavisni kandidat, ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stanaka, a mogućnost suradnje odbija jedino ekstremnim političkim opcijama, i lijevima i desnima.

Miroslav Škoro, popularni glazbenik, pjesnik, poduzetnik, doktor ekonomskih znanosti i odnedavno predavač na Sveučilištu Sjever, definitivno je prelomio – ide u utrku za predsjednika Republike Hrvatske. Svoju kandidaturu, doznajemo iz najbližeg Škorina kruga, objavit će potkraj ovoga tjedna. Njegova kandidatura, koja dolazi nekoliko dana nakon službene kandidature Zorana Milanovića, jakoga kandidata ljevice, učinit će sljedeće predsjedničke izbore najzanimljivijima i najneizvjesnijima dosad. Jedan od razloga neizvjesnosti jest i to što bi, prema mišljenju nekih relevantnih političkih analitičara, Škoro mogao ugroziti ne samo izglede predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, iza koje će stati vladajući HDZ sa svom svojom stranačkom infrastrukturom, nego i ući u drugi izborni krug, javlja VečernjiList

Prema onome što smo zasad doznali, Škoro na predsjedničke izbore ide kao nezavisni kandidat, no ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stranaka ili koalicija. Razgovarat će sa svima koji prihvaćaju njegove stavove, bez obzira na to pripadaju li prema političkoj orijentaciji desnom centru, centru ili lijevom centru. Mogućnost suradnje odbija jedino s ekstremnim političkim opcijama, dakako i lijevima i desnima. Takvo opredjeljenje možda ponajbolje govori o relevantnosti dosadašnjih brojnih napisa i nagađanja da je Škoro “projekt desnice” ili pak bivšega savjetnika predsjednice Republike Mate Radeljića i novinara Velimira Bujanca. Rano je još govoriti o ideološkim i svjetonazorskim temeljima Škorine kampanje, no doznajemo da se političkim ratom “partizana” i “ustaša”, koji je duboko podijelio hrvatsko društvo, neće baviti. Štoviše, svojim će biračima objaviti da je Drugi svjetski rat završio 9. svibnja 1945. godine.

Za njega je kudikamo važnija budućnost moderne hrvatske države, koja je nastala u Domovinskom ratu, te budućnost njezinih građana, koji očito traže korjenite promjene u društvu. Svoju kampanju Škoro će financirati uglavnom vlastitim novcem, što si, kao uspješan glazbenik i poduzetnik, može priuštiti bez većih problema. Prva suradnica u izbornom timu bit će mu sestra Vesna Vučemilović, inače doktorica ekonomskih znanosti. S ostalim potencijalnim članovima svojega tima tek razgovara. Supruga Kim i djeca Ivana i Matija nastavit će se baviti obiteljskim poduzećem te neće sudjelovati u izbornoj kampanji.

O Škori kao predsjedničkom kandidatu piše se i govori već tjednima iako on cijelo to vrijeme nije nedvosmisleno potvrdio da će se kandidirati. Doduše, nikad nije ni izričito rekao da se neće kandidirati. Tako je potkraj svibnja, nakon HRT-ove ankete u kojoj je dobio tada iznenađujućih 9,4 posto potpore, izjavio: “Ako je hollywoodski glumac mogao dva mandata voditi svjetsku velesilu, ako je u Ukrajini prekjučer za predsjednika mogao prisegnuti bivši komičar, zašto na čelu Hrvatske, u kojoj se političari dosad nisu baš dokazali i iskazali, ne bi bio pjevač!?

Narod nešto traži, traži neku alternativu, traži neku opciju, a s obzirom na to da sam ja cijeli život pisao pjesme koje su vrlo povezane s tim narodom i s tom stvarnošću u kojoj živimo, pa ako narod nešto poručuje, onda o tome treba razmisliti ozbiljno.” A za Večernji list spomenutu je anketu ovako komentirao: “To je dosta ozbiljna stvar. Nisam istaknuo kandidaturu. Nemam nikakav program. Moj život i pjesme moj su program. No to je jedan od najvećih komplimenata koji sam dobio, da iz čista mira ljudi navode i mene kao kandidata za tu časnu i važnu funkciju koja je, na žalost, podcijenjena. Podosta godina ne obnaša se na onoj razini na koju smo navikli u vrijeme kada se stvarala ova država.”, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari