Pratite nas

Pregled

Dragan Čović: Nema nikakvih zapreka za nastavak izgradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, a tema sastanka bili su odnosi dviju zemalja, političke prilike u Bosni i Hercegovini i njezin euroatlantski put.

U vezi izgradnje Pelješkog mosta, Čović je informirao sugovornicu da, što se tiče institucija BiH, nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta, a da se na individualne stavove i reakcije pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Dodao je da u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelješkog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018. Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima s Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje.

Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelješkog mosta obje zemlje imati obostrane koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone, kazao je Čović.

Zajednička je ocjena da je Pelješki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, širu regiju i EU. Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju.

Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum, stoji u priopćenju. Od ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH ocijenjene su izmjene Izbornog zakona, te onih odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim.

U pitanju je najvažnija odluka najviše sudske instance u BiH koja je izravno povezana sa temeljnim ustavnim načelom konstitutivnosti, te nalaže obvezu njezine provedbe u smislu osiguranja pravičnog političkog sudjelovanja i suodlučivanja konstitutivnih naroda BiH, putem njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika.

Sugovornici su zaključili da neprovođenje ove odluke izravno ugrožava principe Daytonskoga mirovnog sporazuma i njegovog ustava, te proizvodi daljnje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH, na što su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

U priopćenju se dalje navodi kako je zaključeno da je Izborni zakon nužno izmijeniti do kraja 2017. godine na način da se izmjenama osigura autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedništvu BiH, ali i svim institucijama zajedničkog odlučivanja.

Neodložno je nužno da se svi akteri u predstojećem razdoblju u dobroj namjeri posvete rješenju tog pitanja, čije je dosadašnje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. To će ujedno biti najbolji pokazatelj iskrene posvećenosti reformskim procesima. Na kraju sastanka sugovornici su iskazali snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rješavanjem svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga.

Predsjednica Grabar Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu, te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini. Predsjedatelj Čović je ocijenio da je Republika Hrvatska prijateljska zemlja, s kojom BiH dijeli najdužu granicu, ali da ta bliskost i prijateljstvo na poseban način obvezuju kada je u pitanju odgovornost u odnosima dviju država te način komunikacije političkih dužnosnika, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, stoji na kraju priopćenja za javnost Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.

Čović: Bakir Izetbegović nije ‘država BiH’, a Pelješki most će se izgraditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lijepa li si “stigla” i Komadinu (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Mikler pjeva pjesmu Lijepa li si Marka Perkovića Thompsona 25. travnja 2018. obiteljima poginulih, braniteljima i uzvanicima na svečanosti obilježavanja 25-godišnjice Udruge roditelja poginulih branitelja PGŽ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Aleksandra Jerkov: Šešelj ima apsolutnu podršku vlasti u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Kako će završiti verbalna agresija Beograda prema Zagrebu? Tko će biti persona non grata? Hoće li šešeljevci održati prijeteći skup u Hrtkovcima? Može li se očekivati skora normalizacija odnosa?

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: zastupnica Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Srbije Aleksandra Jerkov, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov.
Kad doznamo srbijanske protumjere, Hrvatska će znati zaštiti svoj dignitet i znat će se postaviti u toj situaciji. Predsjednik Tuđman je bio dobar i pametan političar i znao je reći: Bolje je razgovarati nego se tući. Puno stvari bismo mogli naučiti od predsjednika Tuđmana. Ovo vidim kao ozbiljnu sitaciju i smatram da se tenzije moraju smiriti, rekla je Bušić.

Ono što kaže osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj za mene nije relevantno. Nije beznačajno ono što kažu srbijanski dužnosnici. Pogotovo kad Vučić daje neistinite informacije – a to je ona da su bile paljene srbijanske zastave, smatra Klisović.

Danas sam rekao da blajburška komemoracija nije fašistički skup. Mediji u Hrvatskoj stalno proizvode ustaštvo. To se radi i na utakmicama i prema tome nije lako danas biti Srbin u Hrvatskoj. Problem je u tome što mi ne znamo prevenirati takve stvari koje prema van izgledaju kao da se veliča ustaštvo, rekao je Čičak. Tvrdi i da grb koji počinje bijelim poljem nije ustaški grb. Mi sami proizvodimo ustaštvo, dodao je.

Klisović ga je pitao – ako je zakon definirao hrvatski državni grb zašto se onda promoviraju drugi grbovi. Čičak mu je odgovorio da je grb s prvim bijelim poljem povijesni grb. S Čičkom se složila i Bušić.

Aleksandra Jerkov iz studija u Novom Sadu ispričala je incident u Skupšitini Srbije kada je pitala kada će Šešelju biti oduzet mandat i što će Skupština učiniti da zaštiti zastupnike Skupštine od Šešeljevih teških prijetnji. Uslijedili su verbalni vrlo ružni napadi na mene, predstavnici Srpske radikalne stranke su me okružili i ostavili mi na stolu prijetnje. Svaki dan koji Šešelj provede na slobodi je dan u kojem on ima podršku svih srbijanskih dužnosnika, rekla je Jerkov. Ja stvarno ne očekujem da ga tadašnji njegovi istomišljenici, a danas srbijanski dužnosnici osude. Nisam naivna i ne očekujem da vlast u Srbiji reagira na bilo što što Šešelj danas radi. Njega se protuzakonito drži u Skupštini, istaknula je.

Nakon prijetnji nisam dobio nikakvu zaštitu. Ne strahujem za život iako se ne osjećam sigurno. Prijetnja nije upućena samo meni nego i drugima. Javnost u Hrvatskoj mora biti svjesna da su Hrvati u Srbiji sa strahom doživjeli prijetnje. Javna osuda prijetnji je izostala. Tog 11. travnja kad je donesena presuda Šešelju – nitko od vrha Srbije nije to komentirao i to je ono što izaziva zebnju, naglasio je Žigmanov.

Skup radikala u Hrtkovcima koji je zabranjen je pitanje srbijanske države. Mislim da se on neće održati jer to ne odgovara predsjedniku Aleksandru Vučiću. Morat će nešto učiniti da se on zaustavi. Ako se Srbija želi približiti EU-u treba provesti pravnu državu, a Hrvatska može samo inzistirati da se prava manjine provode i da to ne ostane samo slovo na papiru, naglasio je Klisović.

Ako Srbija želi u EU, znam da oni to žele, Hrvatska je neće ometati ali će ostati odlučna da Srbija ispuni sve kriterije. Hrvatska će biti čvrsta i tražiti vraćanje arhiva u Hrvatsku, istaknula je Bušić.

Srbija će se na putu prema EU-u morati suočiti s pitanjem Kosova. HHO je prije 4 godine predložio inicijativu da međunarodna komisija istraži istinu o Jasenovcu i ostalim logorima. U njoj bi bila osoba iz Izraela (Yad Vashema), ali je najveći problem usporediti sve liste, a arhiv NDH je u Beogradu i oni nam ga ne daju. To je kompleksni problem koji se mora godinama raditi i imamo ljude koji to znaju raditi, rekao je Čičak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati