Pratite nas

Pregled

Dragan Čović: Nema nikakvih zapreka za nastavak izgradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, a tema sastanka bili su odnosi dviju zemalja, političke prilike u Bosni i Hercegovini i njezin euroatlantski put.

U vezi izgradnje Pelješkog mosta, Čović je informirao sugovornicu da, što se tiče institucija BiH, nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta, a da se na individualne stavove i reakcije pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Dodao je da u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelješkog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018. Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima s Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje.

Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelješkog mosta obje zemlje imati obostrane koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone, kazao je Čović.

Zajednička je ocjena da je Pelješki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, širu regiju i EU. Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju.

Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum, stoji u priopćenju. Od ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH ocijenjene su izmjene Izbornog zakona, te onih odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim.

U pitanju je najvažnija odluka najviše sudske instance u BiH koja je izravno povezana sa temeljnim ustavnim načelom konstitutivnosti, te nalaže obvezu njezine provedbe u smislu osiguranja pravičnog političkog sudjelovanja i suodlučivanja konstitutivnih naroda BiH, putem njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika.

Sugovornici su zaključili da neprovođenje ove odluke izravno ugrožava principe Daytonskoga mirovnog sporazuma i njegovog ustava, te proizvodi daljnje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH, na što su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

U priopćenju se dalje navodi kako je zaključeno da je Izborni zakon nužno izmijeniti do kraja 2017. godine na način da se izmjenama osigura autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedništvu BiH, ali i svim institucijama zajedničkog odlučivanja.

Neodložno je nužno da se svi akteri u predstojećem razdoblju u dobroj namjeri posvete rješenju tog pitanja, čije je dosadašnje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. To će ujedno biti najbolji pokazatelj iskrene posvećenosti reformskim procesima. Na kraju sastanka sugovornici su iskazali snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rješavanjem svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga.

Predsjednica Grabar Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu, te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini. Predsjedatelj Čović je ocijenio da je Republika Hrvatska prijateljska zemlja, s kojom BiH dijeli najdužu granicu, ali da ta bliskost i prijateljstvo na poseban način obvezuju kada je u pitanju odgovornost u odnosima dviju država te način komunikacije političkih dužnosnika, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, stoji na kraju priopćenja za javnost Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.

Čović: Bakir Izetbegović nije ‘država BiH’, a Pelješki most će se izgraditi

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

1. sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u MORH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH/ S. Brigljević

U Ministarstvu obrane, u četvrtak, 23. studenog 2017. godine pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića održana je prva sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, priopćio je MORH

Tom prilikom, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ujedno i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti istaknuo je: „Glavni cilj Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti je izrada Priručnika za upravljanje kriznim stanjima, velikim nesrećama i prirodnim katastrofama, koji treba biti izrađen do 1.1.2020. godine. Težišne aktivnosti Koordinacije usmjerit će se na uspostavu učinkovite funkcije upravljanja u izvanrednim i kriznim situacijama i u planu je održavanje simulacijskih vježbi.“

Na prvoj sjednici usvojen je Poslovnik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti te je prezentiran Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, kojeg je Hrvatski sabor donio 27. listopada 2017. godine.

Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti je međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja rada i usklađivanja razvoja sposobnosti Sustava domovinske sigurnosti.

Radi se o tijelu koje je po svojem sastavu kompetentno da pronalazi ravnotežu između potrebe razvoja nužnih sposobnosti u tijelima iz Sustava domovinske sigurnosti i raspoloživih proračunskih sredstava dodijeljenih za te namjene.

Koordinacija je nadležna za pokretanje ažuriranja Strategije nacionalne sigurnosti, ima zadaću koordiniranja procesa ažuriranja procjene nacionalnih sigurnosnih rizika, usklađivanja provedbe smjernica, odluka i zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost te predlaže Vladi RH donošenje odluke o proglašenju krize i formiranje stožera za upravljanje krizom, što do sada nije bilo regulirano.

Težišne aktivnosti Koordinacije trebaju biti usmjerene na pokretanje inicijativa koje će omogućiti realizaciju strateških ciljeva iz Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

Vijeće za nacionalnu sigurnost definira se središnjim tijelom Sustava domovinske sigurnosti, koje nije nadležno samo za usmjeravanje rada sigurnosno-obavještajnog sustava, nego i Sustava domovinske sigurnosti, sustava koji promovira Partnerstvo za sigurnost – sinergiju, jedinstvo svih sposobnosti društva i države.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zdravstva, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno obavještajne agencije, Vojno sigurnosno obavještajne agencije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatske gorske službe spašavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Željko Glasnović, facebook

Neovisni saborski zastupnik Željko Glasnović u četvrtak se usprotivio ratifikaciji Instanbulske konvencije jer ona promiče rodnu ideologiju kao novu sekularnu religiju.

Glasnović je na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora upozorio da se radi o suvremenoj pošasti koja se nameće izvana, a bespogovorno je prihvaća “servilna hrvatska vlast”.

Prema Glasnoviću, u tom su ključni ljudi iz bivšeg sustava koji su zamijenili jednu ideologiju drugom. Ako se tome ne odupremo, ovu zemlju čeka duhovna smrt, poručio je.

Sociolog i politolog Tomislav Sunić istaknuo je da rodna ideologija naglašava kako su rasa, spol i seksualnost tzv. socijalne konstrukcije, pa je o njima pozvana govoriti sociologija, a ne biološke znanosti. Iz toga proizlazi i opasna teza da se identitet i pripadnost naciji može birati kako se želi, kazao je Sunić.

Rodna ideologija neko se vrijeme skrivala iz naziva zdravstvenog odgoja, a sada se pojavljuje kroz Istanbulsku konvenciju. Ona se izražava ezopovskim rječnikom, koji u pravi plan stavlja zaštitu žena, kaže Sunić.

Predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Ružica Ćavar smatra da država na temelju postojećih zakona treba skrbiti o ustavnim pravima svih ljudi i onemogućiti nasilje nad ženama. Država ne treba biti ni sekularna niti vjernička, nego demokratska, sa snažnim humanističkim načelima.

Kazala je da se Istanbulska konvencija želi nametnuti hrvatskom zakonodavstvu kao nova sekularna ideologija, a kroz nju se perfidno nameće rodna ideologija, što je neka vrsta totalitarizma. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari