Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Nemoguće mijenjati Izborni zakon nakon raspisivanja izbora

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović vjeruje da će u ovome tjednu održati sastanak s američkom veleposlanicom i specijalnim predstavnikom Europske unije, nakon čega bi, kako je kazao, uslijedio zajednički susret hrvatskih i bošnjačkih stranaka u cilju iznalaženja rješenja za izmjene Izbornog zakona BiH.

– Upozorio sam da nam je vrijeme iscurilo te da se teško i susresti, a kamoli naći zajednički nazivnik. Nama su načela, koja su sastavile bošnjačke stranke, potpuno neprihvatljiva. Za nas je minimum minimuma provedba odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju – izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje “Večernjeg lista”.

On je isključio mogućnost da se Izborni zakon mijenja nakon što Središnje izborno povjerenstvo BiH raspiše izbore.

– Ako ne uspijemo u ovih 15 dana nešto završiti, evidentno, Izborni zakon se neće promijeniti – kazao je Čović.

Potvrdio je kako BiH u tom slučaju prijeti najteža kriza nakon izbora za što odgovornima smatra one koji su “vjerovali su da mogu nadzirati cijeli proces, odnosno da mogu promijeniti Dayton na način da u unutarnjoj strukturi eliminiraju jedan narod”.

– Meni je jasno da je to odavno strategija, stvoriti ‘građanski’ prostor koji će se transformirati u nešto što žele ekstremisti. Posve sam siguran da to građani Bošnjaci ne žele, pa i sve političke opcije. No, zanimljivo je da su se oko toga složili SDA, SDP, DF, SBB, a možete tome pridodati desetke bošnjačkih stranaka, koje bi se vrlo brzo u američkom veleposlanstvu usuglasile kako transformirati Federaciju i dati mogućnost brojnijem narodu da u cijelosti kontrolira izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast – kazao je Čović.

Uvjeren je u izborni uspjeh HDZ-a BiH, odnosno bloka oko HNS-a. Kakva god bude koalicija s hrvatske strane, poručio je Čović, ostvarit će uvjerljiviju pobjedu nego ikada ranije. Naglasio je da većinska izborna volja Hrvata neće moći biti izbjegnuta prilikom razgovora o formiranju vlasti.

– Posve je, međutim, sigurno da osobno neću napraviti pogrešku kakva je napravljena 2014. godine. Tada je bošnjačka politika sve preuzela u svoje ruke, dogovorila je suradnju s DF-om i srpskim strankama, a mi smo bili dovedeni u poziciju da idemo s njima – kazao je Čović, dodajući kako je čelnika SDA Bakira Izetbegovića upozoravao i da je u vlasti potrebno imati legitimne predstavnike, odnosno one koji su uspostavili vlast u RS-u.

Govoreći o tek završenom mostarskom sajmu Čović je kazao da koliko god se netko trudio dati negativno svjetlo ili stvoriti ozračje suprotno od onoga koje je izgrađeno, nije uspio.

– Manifestacija kao gospodarski čin je polučila uspjeh, ali i popratni događaji su uključili sve segmente života BiH – kazao je Čović u intervjuu “Večernjem listu” odbacujući tvrdnje da bošnjački politički dužnosnici nisu bili pozvani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Logoraši u Bugojnu traže istinu o 19 nestalih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Preživjeli logoraši, zajedno s predstavnicima braniteljskih udruga i obiteljima žrtava, obilježili su u utorak 25. godišnjicu zatvaranja logora koji se nalazio u prostorijama nogometnog stadiona u Bugojnu te su izrazili prosvjed što se još uvijek ništa ne zna o sudbini 19 nekada najviših vojnih i političkih dužnosnika u tome srednjobosanskom gradiću, koji su odvedeni i najvjerojatnije ubijeni, dok za te zločine nositelji vlasti iz toga razdoblja nisu odgovarali.

Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća kod nogometnog stadiona u Bugojnu obilježeno je raspuštanje jednoga od najzloglasnijih logora koje su pripadnici Armije BiH organizirali za hrvatske civile i zarobljene vojnike.

Po podacima hrvatske strane, torturu je kroz ovaj logor prošlo 550 Hrvata, od čega su 294 logoraša provela u njemu punih osam mjeseci. Iz toga logora u nepoznato je odvedeno i likvidirano 19 Hrvata Bugojna, među kojima su i nekadašnji zapovjednici lokalnog Hrvatskog vijeća obrane, šefovi civilne vlasti i političkih struktura.

Marijan Knezović: O nekim se stvarima očito ne smije pričati na većim razinama

U priopćenju upućenom tim povodom, udruženje hrvatskih logoraša iz Bugojnu upozorilo je da su uvjete boravka u logoru Stadion predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru Manjača. Dodali su kako dužnosnici koje smatraju odgovornim za njihovo stradanje i danas slobodno hodaju Bugojnom. Ponajprije se to odnosi na ratnog načelnika općine Dževada Mlaću i nekadašnjeg zapovjednika Armije BiH Selmu Cikotića.

“Činjenice da je bošnjačka Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa”, navodi se u priopćenju hrvatskih logoraša.

Također se navodi da Državno odvjetništvo u BiH više od 10 godina vodi istragu u predmetu Dževad Mlaćo, ali da taj predmet, kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić, godinama tapka u mjestu.
U priopćenju se dodaje kako je do sada bilo dosta lažnih dojava o tijelima nestalih Hrvata Bugojna, što udruženja žrtava doživljavaju novim zločinom.

Sud BiH osudio je bivšeg zapovjednika osiguranja logora bošnjačke Armije BiH Musajba Kukavicu u Bugojnu na četverogodišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim zatočenicima. Uz njega je u odvojenom postupku na sedam godina zatvora osuđen i Senad Dautović, koji je tijekom rata bio zapovjednik logora Iskra u Bugojnu. Još jedan zapovjednik u logoru, Nisvet Gasal, pravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora.

(Hina)

 

Bugojnom se i dalje šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 Hrvata i mučenja u logoru ‘Stadion’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović, Dodik i Izetbegović usuglasili dokument o koaliranju

Objavljeno

na

Objavio

Lideri tri najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su usuglasili dokument koji bi trebao osigurati načela na kojima će djelovati buduća vladajuća koalicija u toj zemlji, no dogovor o konačnom formiranju vlasti još nisu postigli.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik sastali su se u Sarajevu kako bi raspravili sadržaj dokumenta koji definira plan rada buduće koalicije odnosno djelovanja novog Vijeća ministara BiH.

Sva trojica su nakon sastanka novinarima potvrdili kako im je dokument koji je predložila SDA prihvatljiv ali i da još nema konačnog dogovora o tome kako će izgledati buduće Vijeće ministara što sada ovisi o tome kada će Predsjedništvo BiH formalno imenovati mandatara za premijera.

“Predsjedništvo BiH će zasjedati kada sve dogovorimo”, kazao je novinarima Dodik.

Temelj spora oko uspostave vlasti na državnoj razini do sada su bila različita stajališta SDA i SNSD-a o tome hoće li novo Vijeće ministara preuzeti obvezu provedbe reformi bitnih ne samo za nastavak puta ka članstvu u Europskoj uniji nego i prema NATO-u.

Dodik sada tvrdi kako usuglašeni dokument ne spominje NATO ali tvrdi kako je “SDA uporna” kada je riječ o tom pitanju no Izetbegovićeva je interpretacija nešto drugačija pa nije jasno što su se na kraju dogovorili.

“U dokumentu pišu bitne stvari po pitanju ekonomije i svih integracijskih procesa”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako njegova stranka nije “omekšala” svoje stajalište te kako su NATO integracije za BiH u ovom trenutku samo tehničko a ne političko pitanje no ipak nije pojasnio kako je to zapravo riješeno u pregovorima s Dodikom.

“Nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, pustite nas da tu stvar riješimo”, poručio je Izetbegović novinarima koji su na tome inzistirali.

Iztetbegovć je rekao kako je najbitnije da su usuglašena načela djelovanja buduće koalicije a sada preostaje dogovor o raspodjeli ministarstava.

Razgovori o tome, kako je pojasnio, obavit će se narednog tjedna.

“Što se tiče nas (SDA) tiče to može biti gotovo već sutra”, kazao je Izetbegović dodajući kako vjeruje da će sve ipak biti riješeno do 31. ožujka.

Izvjesno je samo da će devet ministarstava u Vijeću ministara biti podijeljeno po etničkom ključu odnosno kako će ga činiti po tri ministra Hrvata, Srbina i Bošnjaka dok bi predsjedatelj trebao biti Zoran Tegeltija kojega je ranije kao svog kandidata nominirao Dodik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari