Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Neprimjereno je da hrvatski državljani u BiH mogu glasovati samo u četiri centra

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, nakon što je u subotu ujutro u Mostaru glasovao na izborima za osmi saziv Hrvatskog sabora, uputio je kritiku hrvatskim vlastima zbog nedovoljnog broja birališta u BiH kao i broja zastupničkih mjesta u Saboru namjenjenih za hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske.

[ad id=”68099″]

Neprimjereno je, ako imate pravo glasa, da se samo u četiri centra u BiH može glasovati. Građani iz nekog dijela BiH moraju putovati više od 150 kilometara do Mostara kako bi ostvarili svoje pravo glasa. To treba što prije riješiti koja god bila nova vlast u Hrvatskoj, kazao je Čović koji je u 7:30 sati izašao na izbore u pratnji svoje supruge, javlja Fena.

Predsjednik HDZ-a BiH ocijenio je kako samo tri zastupnička mjesta u Saboru namjenjena za “dijasporu” ne motiviraju birače u BiH da izađu na izbore, ali je uvjeren da će sva tri mjesta pripasti HDZ-u i njegovim partnerima.

Vjerujem kako će to biti dovoljno da dođe do uspostave nove parlamentarne većine u Hrvatskoj, kazao je Čović, istaknuvši kako od nove hrvatske vlasti očekuje jako mnogo, posebice na europsko-atlantskom putu BiH.

Uvjeren sam da nam Hrvatska može jako puno pomoći na tom putu, ustvrdio je Čović.

Na novinarski upit da prokomentira činjenicu da predsjednik jedne države glasuje na izborima u drugoj državi, predsjedatelj Predsjedništva BiH kazao je kako je to redovita praksa od 1995. godine, te da će se to nastaviti i ubuduće.

Nemam pravo, koje je omogućeno ustavima BiH i Hrvatske, na bilo koji način ignorirati bez obzira što ja mislim o tome, poručio je Čović.

Birališta u BiH na izborima za osmi saziv Hrvatskog sabora otvorena su u subotu ujutro, a glasovanje traje 7 i 8. studenoga od 7 do 19 sati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova dionica autoceste u Hercegovini smanjit će gužve i ubrzati promet prema luci Ploče

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Autoceste Federacije BiH dodijelile su u četvrtak i službeno potpisom ugovora posao izgradnje dviju dionica autoceste na koridoru Vc kroz Hercegovinu vrijednih 84 milijuna eura kinesko-azerbajdžanskom konzorciju, čime će se smanjiti gužve na prometnicama koje vode prema Hrvatskoj i ubrzati teretni promet prema luci Ploče

Ugovor o izgradnji dionice Počitelj-Zvirovići kod Međugorja prema granici s Hrvatskom potpisali su direktor Autoceste FBiH Adnan Terzić u ime investitora, predstavnik China State Construction Engineering Corporation Ltd. Yanming Liu, te u ime konzorcija izvođača radova na mostu kompanija AzVirt L.L.C (Azerbajdžan), Sinohydro Corporation Ltd. (Kina) i PowerChina RoadBridge Group Co. Ltd. (Kina).

Terzić je rekao kako je izgradnja ove dionice autoceste iznimno važna zbog rasterećenja prometa na lokalnim i magistralnim cestama.

“Na ovoj poddionici imamo jedan reprezentativan objekt, most Počitelj, koji je najimpresivniji u smislu izgleda, veličine i same konstrukcije na cijelom koridoru Vc. S njim ćemo uspjeti dobar dio prometa koji sada ide magistralnom cestom, a koja vodi prema Hrvatskoj, prebaciti na autocestu i time ćemo omogućiti građanima, a pogotovo transportnim kompanijama, brži i učinkovitiji pristup granici i luci Ploče”, rekao je Terzić.

Vrijednost ugovora za izgradnju autoceste od petlje Počitelj do spojne točke Zvirovića iznosi 56,5 milijuna eura, dok je izgradnja mosta preko rijeke Neretve kod Počitelja vrijedna više od 28 milijuna eura.

Sredstva za izgradnju ove dionioce autoceste osigurala je Europska investicijska banka (EIB).

Dionica Počitelj-Zvirovići duga je 11,75 kilometara, a najznačajniji objekt je most Počitelj ukupne dužine 945 i maksimalne visine 100 metara, čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve.

Osim mosta, na ovoj dionici autoceste gradit će se i petlja s naplatnim mjestom te pristupnim prometnicama do regionalnih cesta.

Završetak radova predviđen je za dvije i pol godine.

BiH je do sada izgradila oko 130 kilometara autoceste na pravcu koridora Vc, koji kroz zemlju prolazi u dužini od oko 330 kilometara. Trenutačna je projekcija kako bi gradnja svih preostalih dionica trebala biti dovršena do 2030.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Mišljenje Europske komisije još više podijelilo narode i političare u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak ustvrdio je u četvrtak u Sarajevu kako je nedavno objavljeno mišljenje Europske komisije o BiH dodatno podijelilo narode i političare u toj zemlji.

Lajčak se tijekom dvodnevnog posjeta BiH susreo sa članovima Predsjedništva te zemlje Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem te čelnicima HDZ BiH i SDA Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem.

“Upozoravao sam u više navrata i na mnogim međunarodnim forumima da je potrebno više i suosjećajnije posvetiti se BiH. Apelirao sam na potrebu da se integracija te zemlje u EU vrati u fokus pozornosti. Glavni instrument u tom pogledu bilo je Mišljenje EK-a. Očito se to nije dogodilo i čini se da je Mišljenje EK još više podijelilo narode i političare u zemlji”, rekao je Lajčak.

Naglasio je da inače nije pesimist, te kako želi vjerovati da bi se se otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom mogao poslati jasan signal “da znamo cijeniti one koji to zaslužuju”.

“U slučaju BiH također se mora vidjeti da je za dobivanje statusa kandidata potrebno minimalno pokazati volju i sposobnost da BiH ispuni 14 preporuka i zaključaka EK. Ipak, neću biti daleko ako kažem da izostanak partnera u BiH, novog Vijeća ministara i funkcionalnog parlamenta, ne pomaže onima koji još uvijek smatraju politiku proširenja najjačim i najuspješnijim instrumentom stabilizacije i transformacije Unije,“ poručio je Lajčak u intervju za portal Klix.ba.

Komentirajući zastoj i blokade u BiH, zbog kojih ta zemlja još uvijek nema Vijeće ministara ni aktiviran MAP program, šef OESS-a je podsjetio kako je Slovačka u prosincu podržala odluku NATO-a da se BiH odobri program MAP, pod uvjetom da se usvoji Godišnji nacionalni plan za Oružane snage BiH.

Odgovarajući na pitanje u kojoj je mjeri Europska unija zbog više kriza, a poglavito brexita i migrantske krize, zainteresirana za proces proširenja na zapadni Balkan, slovački je ministar vanjskih poslova naglasio kako osjeća “da ponestaje entuzijasta u vezi s politikom proširenja u Uniji“ .

Drži kako je proširenje pokretačka snaga politike podrške procesa transformacije i reformi.

“Mi nemamo alternativu tome, a međusobno okrivljavanje zbog oklijevanja u ispunjenju obećanja nam neće pomoći. Tko želi ući u Europsku uniju, mora proći bolan put reformi, u tome se ništa nije promijenilo, čak ni očekivanje odlaska prvog člana EU-a. Ohrabrujem građane da ne prestanu vjerovati i podržavati, da se BiH politički pridruži europskoj obitelji. Zato što ste zemljopisno i povijesno već u Europi .“

Šef OESS-a smatra kako “bonske ovlasti” Visokoga predstavnika po kojima on može smijeniti sve dužnosnike u BIH ali i nametati zakonska rješenja, ne mogu pomoći BIH da „ispuni integracijske ambicije“.

Naglasio je kako je svjestan kolikom je pritisku izložen Valentin Inzko koji ga je zamijenio na funkciji u BiH prije 10 godina.

“Znam da sam koristio bonske ovlasti, a koristio ih je i on onoliko i u onim prilikama koliko je to bilo potrebno i prikladno. Međutim, bonske ovlasti ne mogu pomoći zemlji da ispuni svoje integracijske ambicije. Taj put mora proći zemlja sama i potvrditi svoju kompatibilnost s Unijom, a posebno njenim mehanizmima donošenja odluka.

Ključna i čarobna riječ je konsenzus. Trebate ga danas u domaćoj i vanjskoj politici. Ni bonske ovlasti ne mogu prisiliti zemlju na kulturu konsenzusa,“ poručio je Lajčak za Klix.ba.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari