Pratite nas

Vijesti

Dragan Čović: Od nestanka Herceg-Bosne Hrvati su pravno nezaštićeni

Objavljeno

na

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon njegova posjeta Zagrebu dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju.

Pri povratku u Mostar boravio je i u Orašju, koje je nakon uhićenja desetorice tamošnjih pripadnika HVO-a postalo vruća tema kako unutar BiH, tako i u odnosima s Hrvatskom.

Dojam je da ste nakon uhićenja u Posavini vi, uz samog generala Matuzovića i krug ljudi uz njega, bili nekako najmanje iznenađeni…

Ne znam kako razmišljaju drugi, ali vam mogu reći kako sam se ja tada osjećao. Već desetak godina imamo intenzivnu komunikaciju s našim ljudima koji se svojim djelovanjem od 1991. do 1995. vežu uz HVO i opstojnost Hrvata u BiH.

Imali smo različite koncepcije, strategije, akcije kako zaštititi dostojanstvo Domovinskog rata i naših branitelja, pa u tom smislu i kako pomoći svima onima koji su u određeno vrijeme bili izloženi pravosudnom sustavu u BiH, negdje u okruženju ili samom Haagu. Nemojmo podcijeniti da je to počelo ima već 20 godina.

Samo se sjetite prvih skupina koje su išle u Haag, pa drugih, trećih… kao i onih koji danas jesu tamo čekajući drugostupanjsku presudu. U zadnjih desetak godina imali smo svakodnevne aktivnosti kada je u pitanju sud u Sarajevu, pravosuđe BiH.

Ono što se dogodilo prošli tjedan jest svojevrsno iznenađenje i po odabiru vremena, sadržaju, selektivnosti, načinu na koji se sve izvelo, pa do spektakla oko privođenja, što apsolutno više nikomu ne treba s odmakom od 20 godina nakon rata, ili 23-24 godine od samog događanja, a pogotovo što su implikacije vezano uz ove događaje završile u Tužiteljstvu BiH još 2011. godine.

Predmet barem pet godina stoji u Tužiteljstvu i s te strane je poslana jedna zabrinjavajuća poruka svima nama. U ovom trenutku imamo stotinjak naših ljudi koji su u obradama i svakodnevno idu u Sarajevo na suđenja, i kojima treba pravna pomoć jer nemaju ni osnovnih sredstava za egzistenciju a ne da još plaćaju odvjetnike.

S te strane za mene ovo u Orašju nije iznenađenje, ali jest sve drugo, pa i sam čin zadržavanja u pritvoru, jer je dosadašnja praksa bila da se ljudi nakon 24 sata puštaju da se uz određena jamstva brane sa slobode. Zašto se ovo sve skupa radilo u ovom vremenu, na ovakav način, morat će nam pojasniti oni koji su to uradili.

Je li sve bilo tempirano za dolazak Andreja Plenkovića u nastupni posjet BiH?

Ovakav stil apsolutno se može vezati s tim. Inače, mislim da sve skupa nije tempirano na taj način. Međutim, ovako kako je urađeno selektivno, da s popisa od 28 osoba proberete nekih 10, da odredite vrijeme uoči Svih svetih, samo dva dana nakon jednoga krajnje prijateljskog posjeta premijera RH, vrlo jasnog stava o streteškom odnosu prema BiH, pomoći na našem putu k EU-u, apsolutno moramo dovesti u kontekst tog vremena. Vjerujte mi, da to nije učinjeno na način na koji jest, vjerojatno bi prošlo kao i do sada, nitko u Hrvatskoj ne bi to ni spomenuo, kao što nije spomenut u zadnjih 10 godina ni jedan takav slučaj.

Tko stoji iza naloga za uhićenje? Sarajevo ili Banja Luka?

Formalno, to je Tužiteljstvo BiH, što znači Sarajevo. Kao što sam rekao, predmet stoji bar pet godina u Tužiteljstvu u Sarajevu, što znači da su iz Banje Luke otišli kada su otišli. Obrađivani su negdje 2009. godine, a dokumenti iz Hrvatske po ovim predmetima povlačeni su po nekim konceptima suradnje, kako bi se to trebalo profesionalno raditi u pravnom, demokratskom društvu, u zadnje tri ili četiri godine, što se također da provjeriti. Ali što se tiče samog ovog čina, apsolutno je nalog političkog Sarajeva.

Vjerujete li kolegi iz Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću da nije znao za akciju Tužiteljstva?

Moguće je da ovo nije znala jedna osoba, kolega iz Predsjedništva, ali da su znali svi koji vode istu politiku u BiH, apsolutno sam uvjeren.

Jesu li bili upoznati hrvatski kadrovi u tijelima vlasti? Hrvati imaju zamjenika ministra sigurnosti Miju Krešića, a i sama tužiteljica je hrvatske nacionalnosti i u bliskim rodbinskim vezama s njim.

Nije se moglo dogoditi da netko iz Tužiteljstva tko obnaša vršiteljsku dužnost nije znao za ovo, jer bi to inače bila potpuna anarhija. Moram vjerovati da se nije smjelo dogoditi da ta osoba ne zna, iako je ona tek prije nekoliko dana postavljena za vršiteljicu dužnosti zbog suspenzija dosadašnjega glavnog tužitelja. Čak mislim da su aktivnosti i pripreme u Tužiteljstvu krenule bar prije mjesec ili dva.

Tu možda sada malo i špekuliram, ali budući da je ovdje puno otvorenih pitanja, imam pravo na to kao hrvatski član Predsjedništva, jer se radilo krajnje trapavo, a moglo je izazvati nesagledive posljedice s različitim konotacijama unutar hrvatskog naroda, u odnosima između između hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda, jer mnogi su željeli usmjeriti pažnju prema srpskom narodu. Nemojte podcijeniti da u Tužiteljstvu postoji na stotine predmeta koji se vežu uz razdoblje 1991. – 1995. i odnose se na tisuće osoba, samo je pitanje te špekulacije, manje ili više političke koja se provodi kroz pravosudne institucije BiH, kada će se i kome te kojim intenzitetom raditi ovakvi procesi.

Stoga sugeriram onima koji su odgovorni da vode računa da nije to samo goli čin pozivanja nekoga da se istraži nečija odgovornost. Posljedice su višestruke i pogotovo danas, 21 godinu nakon Daytona, mora se s pažnjom odnositi prema tim predmetima i apsolutno ne špekulirati u javnosti oko njih. A u ovom predmetu je od svega toga bilo pomalo, i špekulacije, i selektivnosti, i političkog cilja koji je trebao ostvariti tko zna kakve zamišljene projekcije.

Vi ste upozorili na paralelne sustave koji se u BiH vuku još iz rata?

To je pravi problem BiH. Trudimo se svim sredstvima da zaživi pravna država BiH, zbog toga i naglašavam potrebu našeg europskog puta, jer će nas se otvaranjem poglavlja natjerati da izgradimo institucije države koje će ljudima garantirati tu jednu pravnu sigurnost, tko je odgovoran da odgovara, ali isto tako da nevini neće moći odgovarati. To je jedan sustav kakav danas nemamo. Ti paralelni sustavi koji postoje nisu se značajnije transformirali od 1995. do danas, niti su promijenili svoj oblik djelovanja.

Nažalost, transformirajući institucije Herceg-Bosne, Hrvati su ostali bez njih i zato nemaju te pravne zaštite u svim ovim predmetima gdje su oni žrtve. Oni su simbolično obrađeni, ali za, primjerice, žrtve nađene na smetlištu u Mostaru na samom početku rata nitko nije odgovarao. Ili uzmite Grabovicu kao projekt kako bošnjačka politika i vojska žele doći do Neuma, ili Trusinu, Stipića livade, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Bugojno…

Moje je pitanje je li moguće da nitko od ljudi koji vode taj dio institucija odgovornih za istrage nije u stanju otkriti tko je počinio i izazvao te pokolje ako, primjerice, znamo u Bugojnu izrijekom tko je odgovoran za sve ono što se radilo u tom vremenu. Ili uzmite danas aktualno područje Orašja, pa da vidimo tko je napravio zločine u Vidovicama. Svaki je taj zločin evidentiran, ali je pitanje zašto se selektivno postupa i nije se cjelovito odradilo prema jednom, drugom i trećem narodu.

Ako Bošnjaci i Srbi imaju te, kako ih nazivate, paralelne sustave, zašto ih onda nemaju i Hrvati?

Nažalost, mi ih ne možemo imati. Mi smo prihvatili graditi državu. Republika Srpska je danas dominantno država srpskog naroda s 97-98 posto.

U Federaciji, s druge strane, imate dominaciju Bošnjaka u institucijama Tužiteljstva, SIPA-e i slično na razini od 90 posto ili više. To je i razlog što je stanje ovakvo kakvo jest i zašto se zalažemo za institucionalnu, ustavnu jednakopravnost s druga dva naroda.

Nije to samo zato jeste li dobili pet direktora ili ne znam koliko ministarskih i sličnih mjesta. Vi jednostavno morate imate i ovaj element sigurnosti, jer kada biste danas pogledali ovaj dio pravne države i represivnog aparata, vidjeli biste do kraja zanemarenu poziciju hrvatskog naroda.

Jeste li s hrvatskom predsjednicom i premijerom tijekom ovotjednog posjeta Zagrebu išta dogovorili ako se ista stvar ponovi u slučaju Mrkonjić Grad?

Zločina je u BiH bilo na svakom koraku i mi moramo cijeniti svaku žrtvu na isti način bez obzira odakle dolazi i tko je počinitelj. Ono što smo razgovarali u Zagrebu jest da Hrvatska mora s puno više institucionalnog pristupa obratiti pažnju na strateški odnos prema BiH.

Nije to samo pozicija i zaštita hrvatskog naroda, nego nešto puno složenije.

Vrlo jasno sam kazao da ne postoji obavještajna institucija iz ozbiljne zemlje koja nešto želi globalno raditi na ovom području istočne Europe a da nema svoje djelovanje u Sarajevu.

Naravno da se koriste različite tehnologije, i to je nešto što Hrvatska mora s pažnjom pratiti. S druge strane, može se povući iza tisuću kilometara duge granice i čekati što će se ovdje događati.

Bez obzira jesu li u pitanju ratnici koji se sada intenzivno vraćaju i preusmjeravaju iz Sirije i Iraka ili su to svi oni koji su po različitim projektima drukčijeg osmišljavanja ovog prostora u nekoj globalnoj raspodjeli, Hrvatska jednostavno mora biti tu, imati svoje interese i štititi svoj utjecaj. Bojim se da je tu u nekoliko zadnjih godina došlo do određenog zastoja, rekao bih čak i neprofesionalizma u zaštiti svojih interesa kada su u pitanju i politika, sigurnost, gospodarstvo…

U tom smislu sam iznio svoj stav. Naravno, ja moram voditi računa kao hrvatski član Predsjedništva u BiH o interesu Hrvata u BiH, pa sam s te strane vrlo jasno naznačio potrebu da se nastavi kontinuitet suradnje i kroz zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara BiH. Dao Bog da se ona dogodi u narednih mjesec dana. Takvom suradnjom se preveniraju mogućnosti ovakvih tipova iznenađenja, bez obzira od koga dolaze.

Neslužbene diplomatske najave govore da bi Hrvatska u vezi s događanjima u BiH mogla partnera potražiti u srbijanskom premijeru Aleksandru Vučiću.

Hrvatska, koliko ja znam iz tih razgovora, traži jedan uravnotežen odnos kako prema BiH, tako i prema ostalim susjedima, Srbiji, Crnoj Gori… Mislim da u tom duhu treba očekivati vrlo intenzivnu komunikaciju kako sa Sarajevom, tako i s Beogradom i Podgoricom.

To je način kako danas promišlja Hrvatska, koja treba sve ove zemlje predvoditi na tom europskom putu. Istina, izvršna vlast je u RH tek uspostavljena i trebat će 10-15 dana da se neke stvari slože. Mislim da će se s puno više pažnje ići na ovaj dio vođenja vanjske politike u području koje je izvan EU-a. Tu je BiH strateško mjesto.

Najgorljiviji ste zagovornik ulaska BiH u EU. Koliko je to realno kada se Bošnjaci intenzivno okreću Erdoganu i Turskoj, a Srbi razvijaju tijesne odnose s Putinovom Rusijom?

To su prava pitanja. Zbog toga sam i komentirao ulogu Hrvatske u budućim odnosima prema BiH, prije svega u okviru globalnih utjecaja koje ste spominjali.

Kako bismo do konca iduće godine imali status kandidata, na nama je da te koji imaju možda drukčije političke agende u sjeni, bilo s bošnjačke, bilo sa srpske strane, dovedemo u poziciju kao što je gospodin Bakir Izetbegović bio zadnja dva dana u Bruxellesu i puna usta su bila EU-a.

Upravo ih treba dovesti u poziciju da ne mogu javno voditi jednu politiku a paralelno neku drugu. Svjestan sam pokušaja, a to je ono što je tražio Izetbegović u slučaju Sejdić-Finci, da nam se spuste neki kriteriji. U našem masterplanu, koji je jednoglasno prihvatilo Predsjedništvo, jasno je definirano kako do siječnja iduće godine treba riješiti taj konkretni slučaj.

To ćemo morati raditi i nećemo moći bježati. U proteklih šest-sedam mjeseci imali smo stalne konfrontacije oko mehanizma koordinacije ili sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali na kraju jednim upornim radom i zagovaranjem, zajedno s prijateljima iz vani, to smo riješili. Na isti način će kolege koji danas predstavljaju druga dva naroda morati pratiti ono što mi zagovaramo. Optimističan sam da ćemo do kraja 2017. imati status kandidata.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari