Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Netko je govorio u ime Hrvata, pokušao se igrati s mišljenjem jedne strane, a to se ne može!

Objavljeno

na

“Dosta dinamično je bilo zadnjih pet ili šest dana. Moj zadnji posjet Sarajevu je bio u petak kada sam s Ivanićem i Izetbegovićem razgovarao o nekoliko važnih tema. Nikad ne koristim nijednu riječ koja će kompromitirati ono što zajedno radimo, jer nemamo drugog izbora nego zajedno raditi”, kazao je on, javlja N1.

Dodao je da je dogovore nemoguće zajednički provesti ukoliko nema povjerenja.

“Da bi sve to funkcioniralo, treba nam vlast koju smo uspostavili prije godinu i četiri mjeseca. Toga nema, ako nemate povjerenja između partnera ili koalicije. Ako uzmete izjave svih nas prije 4-5 mjeseci, vidjet ćete da nijedan od kolega nije imao ništa loše za kazati o Euroatlantskom putu”.

Kazao je da je dobar posao napravljen, ali da nije smio biti kompromitiran.

“Napravili smo dobar posao, ali ga nismo smjeli kompromitirati kako to činimo u posljednjih pet ili šest mjeseci. Nije se smjelo dogoditi da odemo u Varšavu bez usuglašenja zajedničkog dokumenta. Bili smo spremni, ali nismo bili jasno odlučni da posao završimo kako treba”, rekao je Čović.

“Ja moram biti zahvalan dvojici kolega u Predsjedništvu jer ne postoji nijedna točka dnevnog reda koja nije usuglašena i svaka je jednoglasno usvojena. Na državnoj razini se ne radi tako, vidite da pola točaka bude oboreno jer nisu kvalitetno pripremljene”, naglasio je Čović.

Glede “spornog” sastanka u Konjicu sa SDA na koji nije došao, Čović je kazao:

“Nismo se usuglasali oko termina, bila je varijanta utorak ili srijeda da bi ja ostao zatečen na vijest o terminu u Konjicu. Izetbegović i ja se nismo čuli od petka kada smo se razišli, niti posredno niti na bilo kakav način”.

Povodom sastanka u nedjelju koji se dogodio u Istočnom Sarajevu, Čović je kazao:

“Zamjerka za nedjelju je način na koji je organiziran sastanak. Nije problem što se sjelo, problem je što je iz tog sastanka izašao jedan dokument koji je bio služben. Ja podržavam međusobne susrete svih nas. Dugo smo imali problem kako usuglastiti tekst. Problem je da je netko govorio u ime Hrvata. Netko je pokušao igrati se s mišljenjem jedne strane, a to ne možete raditi jer su to osjetljive stvari. Otišlo se u krivom smjeru kada je u pitanju funkcioniranje mehanizma koordinacije”, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH.

Odgovarajući na pitanja novinara kazao je da parlamentarna većina praktično ne postoji. Na pitanje novinarke N1 postoji li parlamentarna većina u bh. vlasti, Čović je kazao da ne postoji.

“Parlamentarna većina praktično ne postoji. Pogledajte način na koji se donose odluke. Ako ne postoji partnerstvo, onda većina praktično ne postoji. To nažalost pokazuje našu neozbiljnost i to je neozbiljna vlast”, kazao je Čović.

Također, dodao je da u u nedjelju “palo puno maski”.

“Puno je maski palo u nedjelju. Nekoliko dana prije toga su se postavljale neke crte i slale poruke, i onda se razotkrilo da mnogi koriste taktike u svom vođenju politike”.

“Mi smo na strategiji da se nešto može učiniti “na brzinu” otišli nazad, nikako naprijed. Preglasavanje je model i to uopće nije problem. Preglasavanje većine je praksa u demokratskom svijetu. To je OK, ali na kraju ti stavovi moraju biti izbalansirani”, dodao je Čović.

Čović je kazao da je “isteklo vrijeme”.

“Svima nama je isteklo vrijeme, općenito politici ovdje. Pola našeg mandata je prošlo, što ćemo kazati da smo uradili? Možemo se mi hvaliti mikro i makro pokazateljima da smo nešto pokrenuli, ali vidimo kako ljudi žive oko nas”, poručio je Dragan Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšić: Nije sporan Pelješki most nego morska granica s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

“Hrvatski” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu kako ne vidi što bi bilo sporno u odluci koju su dan ranije donijeli on i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović da se ponovo otvori pitanje gradnje Pelješkog mosta i pokuša zaustaviti taj projekt ustvrdivši kako je u središtu pažnje pitanje morske granice s Hrvatskom, a ne sam most.

Regairajući na donošenje odluke, čijem se stupanju na snagu usprotivio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Komšić je za agenciju Fena kazao kako najvažnije pitanje nije most nego razgraničenje BiH i Hrvatske na moru pa je to, kako tvrdi, bit odluke donesene u utorak.

“Ovdje je most u drugom planu dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do točke pristupa otvorenome moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje”, izjavio je Komšić.

U odluci za koju su glasovali Komšić i Džaferović Hrvatska je ipak pozvana smjesta obustaviti gradnju Pelješkog mosta, a nakon toga bi se pristupilo “postupku mirenja”.

Ukoliko bi Hrvatska to odbila BiH bi protiv nje pokrenula postupak pred nekim od međunarodnih sudova, vjerojatno pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Takvu odluku osporio je Dodik koji se pritom pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uz konstataciju kako za BiH nije u interesu pogoršavati odnose s Hrvatskom, ali i Europskom unijom i to u trenutku kada je nakon deset godina čekanja potpisan ugovor o gradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške.

O tome hoće li Dodikov veto na Komšićevu i Džaferovićevu odluku ostati na snazi u četvrtak će odlučiti Narodna skupština Republike Srpske, no Komšić smatra kako je sve to apsurdno jer most kod Gradiške nema veze s onim za Pelješac.

“Čudnom i nepromišljenom” je nazvao situaciju u kojoj RS razmatra pitanje vitalnog nacionalnog interesa u slučaju koji se tiče drugog entiteta odnosno Federacije BiH, a drži i kako entiteti zapravo nemaju nikakve ovlasti kada je riječ o utvrđivanju granica BiH i susjednih država.

“Nadam se kako u Narodnoj skupštini RS ima dovoljno ‘soli u glavi’ kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tijekom zasjedanja skupštine ili da će prilikom glasovanja jednostavno napustiti dvoranu kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokira tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle”, upozorenje je što ga je Komšić uputio uoči sjednice parlamenta RS zakazane za četvrtak.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pet tisuća ratnih zločinaca u BiH je na slobodi zbog sporog pravosuđa

Objavljeno

na

Objavio

Najmanje pet tisuća identificiranih počinitelja ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije procesuirano a nastavi li se ovim predmetima baviti na dosadašnji način pravosuđu će trebati barem desetljeće da ih sve završi, upozorio je voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH Bruce Berton kako ga u srijedu citira sarajevski list Oslobođenje.

„Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom i uglavnom je posljedica nekvalitetnih istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH“, kazao je Berton u intervjuu listu.

Ocijenio je kako se Tužiteljstvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, ne usmjerava punim kapacitetom na istrage i kazneni progon najsloženijih predmeta ratnih zločina, rasipa raspoložive resurse a predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo.

Sastavni dio mandata misije OESS-a u BiH je upravo procjena stanja u pravosuđu te zemlje, posebice u odnosu na slučajeve ratnih zločina.

Posljednja objavljena analiza OESS-a pokazala je kako u ladicama Tužiteljstva BiH i dalje stoji oko 800 predmeta ratnih zločina koji obuhvaćaju oko pet tisuća osumnjičenika.

Berton je kazao kako bi pravosudna tijela u BiH morala ozbiljno razmotriti zaključke te analize te poduzete mjere kako bi se stanje promijenilo.

Izrazio je razočarenje time što tijela vlasti u BiH još nisu usvojila izmjene državne strategije o ratnim zločinima jer je ona, po njegovoj ocjeni, najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, što je ranije postavljeni rok koji se sada čini nedostižnim.

“Strategijom se predlažu konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta i to tako da će se najsloženiji slučajevi ratnih zločina procesuirati na državnoj razini dok će ostali predmeti biti u nadležnosti entitetskih sudova i Brčko distrikta. Svako kašnjenje u usvajanju revidirane Strategije usporava dostizanje pravde, negativno utječe na žrtve ratnih strahota”, upozorio je američki diplomat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari