Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Trebamo novi ustav dogovoriti unutar BiH

Objavljeno

na

Nekoliko stotina sudionika znanstveno-stručnog skupa “Europski ustav za BiH” pokušat će danas i sutra u Neumu dati svoj doprinos raspravi o novom, modernom europskom ustavu koji će Bosni i Hercegovini donijeti stabilnost, ali i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Skup se organizira pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, a njegov predsjednik Dragan Čović bit će jedan od govornika na otvorenju. Uoči skupa u Neumu dr. Čović za Večernjak govori o očekivanjima od ovog događaja, ali i pitanjima koja se tiču uspostave i funkcioniranja vlasti, prioriteta BiH, izmjene izbornog zakonodavstva te budućnosti HNS-a.

Otvarate konferenciju “Europski ustav za BiH”. Što očekujete od tog znanstvenog skupa?

– Već treću godinu zaredom organiziramo ovakav skup i on treba ponuditi jednu novu dimenziju pogleda na budućnost BiH. A i iz samog naziva jasna je poruka – treba nam europski ustav da bi BiH normalno profunkcionirala. Kada o tome govore političari, onda to ima i neke druge dimenzije i bezuspješno to radimo više od 20 godina, zapravo od Daytona. Međutim, kada se u to uključi struka, znanstvenici, ljudi koji su u svom profesionalnom djelovanju u pravu i svim drugim društvenim djelatnostima, onda to stvara prostor za iznalaženje rješenja koja mogu svima biti prihvatljiva, a koja uvažavaju najviše demokratske standarde, ali i specifičnosti BiH. Očekujem da svi oni koji su prijavili radove daju puni doprinos modernom pogledu na europsku budućnost BiH, koja može biti moderna država, mnogo racionalnija od sadašnjeg načina organiziranja, a da s druge strane uvažimo u cijelosti poglede triju konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama vlasti. Koliko sam vidio iz sažetaka radova, u tom smjeru idu razmišljanja većine autora. Naravno, bit će rasprave na panelima.

Što su, po vama, glavne odlike koje bi novi Ustav BiH morao sadržavati?

– Ustav BiH danas je definiran aneksom 4 Mirovnog sporazuma s tek nekim manjim preinakama. I dok se tri konstitutivna naroda u BiH ne dogovore o tome kako bi ta nova europska vizija BiH trebala izgledati, taj ustav ostaje isti. Nama treba jedan iskorak koji bi definirao osnove da ustav bude jednostavan, bez složenih struktura, a da na praktičan način uvaži kolektivitete, specifičnosti BiH. Treba na jasan način definirati i ono što je razina BiH i ono što se snažno decentralizira u BiH, a to je danas, prema daytonskom Ustavu, kroz dva entiteta i deset županija u Federaciji. Mislim da se to može uraditi na mnogo jednostavniji način, ali pri tome zaštititi i prava svih onih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. To će biti vještina koju će morati pokazati stručnjaci ustavnog prava kada budu pisali ustav, a mi kroz skup u Neumu želimo poslati poruke kako bi to moglo biti. Uglavnom, funkcionalna BiH, racionalno organizirana, uz zaštitu svih elemenata koji su obuhvaćeni i presudom po apelaciji “Ljubić”. Uvjeren sam da je moguće iznaći takvo rješenje koje će bez problema dobiti dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Vidite li unutar BiH sugovornike za kreiranje jednog takvog ustava?

– Evidentno ih ima, ali prvenstveno zbog nepovjerenja koje smo kao predstavnici triju konstitutivnih naroda stalno izgrađivali između sebe, udaljavamo se i bojimo se otvoriti to pitanje jer ne znamo gdje bi ono završilo. Činjenica je da je i na proteklim izborima bošnjački narod birao dva člana Predsjedništva BiH. Dok god postoje takve težnje, postojat će i strahovi jednog, drugog ili trećeg naroda da mogu biti prevareni ili preglasani po nekom od pitanja. Znači, moramo napraviti strukturu koja će unutar sebe uvažiti ono što imamo u sličnim državama, kao što su Švicarska, Belgija ili neka druga višenacionalna zemlja unutar Europske unije. Ja sam uvjeren da se na tom tragu, jačajući povjerenje, može napraviti iskorak k traženju zajedničkih rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih triju naroda. Ja kao predstavnik hrvatskog naroda mogu kazati koji su to minimumi koji se moraju zadovoljiti kada su Hrvati u pitanju, ali jednako tako treba voditi računa i o minimumu interesa drugih naroda.

Kakva bi trebala biti uloga međunarodne zajednice u tom procesu, medijacijska, stručna ili možda neka treća?

– Međunarodna zajednica je od Daytona stalno tragala za nekim rješenjima kako bi nam pomogla. Ili su barem ljudi koji su je predstavljali govorili da to žele. Koliko su u tome uspjeli, najbolje vidimo iz ovih transformacija u posljednjih dvadesetak godina. Znači, apsolutno ne. Pokušalo se “travanjskim paketom” napraviti neki iskorak. Bili smo vrlo blizu, ali, u biti, dogovor oko promjene Ustava mora biti unutar BiH, dogovor triju konstitutivnih naroda, i to trebamo napraviti što prije ne računajući s tim da nekoga prevarimo u tom procesu. Ne vjerujem u ovakvim okolnostima da će se naći partner iz međunarodne zajednice koji bi koordinirao ovaj proces. Međunarodna zajednica danas ima dovoljno svojih problema. I kada govorimo o SAD-u, ali i kada govorimo o EU-u, pa i svim drugim velikim silama koje se prepoznaju kroz Vijeće za provedbu mira. Puno njih ima interesa za ovaj dio Europe, ali nemaju zajedničkog stajališta oko toga. Teško ćemo naći koncentraciju zajedništva međunarodne zajednice oko BiH i uvjeren sam da je primarno potreba nas koji predvodimo politike i naših građana u BiH pokrenuti taj proces, a preduvjet za to je razina stabilnosti, a to znači uspostavljenu vlast, provedene odluke Ustavnog suda oko Izbornog zakona. Kada se te stvari slože i vrati razina povjerenja, lideri svih političkih opcija trebaju sjesti za stol i otvoriti pitanje ustava.

Na konferenciju u Neum dolazi i premijer Andrej Plenković. Gdje vidite ulogu Republike Hrvatske u borbi za ravnopravan položaj Hrvata u BiH?

– Pozicija Hrvatske je tu vrlo bitna i to ne samo u borbi za ravnopravan položaj Hrvata, što je i ustavna kategorija u Hrvatskoj i obveza koja se prakticira od hrvatskih institucija i dužnosnika. Ja sam uvjeren da oni kroz europske, euroatlantske i druge institucije u svijetu, u koje su involvirani, mogu pomoći. Hrvatska ima interes i za stabilnost prvog susjeda i slobodno se može kazati da je to strateški interes za cjelovitu BiH. Nositelji vlasti u Hrvatskoj tako se i ponašaju i uvijek se stavljaju kao partner, prijatelj, susjed koji nam želi pomoći na putu u EU i NATO. Za Hrvate u BiH vrlo je važno da imamo nekoga tko je u svijetu u prilici artikulirati i prezentirati ono što je problem nas kao najmalobrojnijeg naroda u BiH.

Proces uspostave vlasti ide prilično sporo. Što je s dogovorom o zajedničkoj izjavi trojice lidera koja bi deblokirala imenovanje Vijeća ministara BiH?

– O tom pitanju mi smo se, predsjednici HDZ-a, SDA i SNSD-a, dogovorili prošlog tjedna i u međuvremenu smo razmijenili te izjave. Postoji pisana forma izjava HDZ-a, SDA i SNSD-a, koja je vrlo bliska. Osobno vjerujem da ćemo u iduća dva-tri dana odrediti po jednu osobu iz naših stranaka kako bi usuglasili zajednički nazivnik te izjave. Realno je očekivati da zajednička izjava bude usuglašena do kraja ovog tjedna. Ako se to dogodi, imat ćemo preduvjet da sjednemo i dogovorimo koncept Vijeća ministara kroz resore i da se imenuje mandatar.

Koje pozicije Hrvati žele u budućoj državnoj Vladi, odnosno koji su prioritetni resori na kojima ćete inzistirati?

– Oko toga bilo je mnogo medijskih špekulacija. Mi kao HNS inzistirat ćemo na ministarstvima financija i vanjskih poslova i treće ministarstvo koje nam pripadne u toj raspodjeli, a sve su prilike da će to biti Ministarstvo pravosuđa. Tu smo fleksibilni, a ova prva dva spomenuta ministarstva nešto su drugo. Zbog naše slabe pozicije, primarno u Predsjedništvu BiH, i volje bošnjačkog naroda da bira dva člana Predsjedništva, moramo zadržati poziciju ministra vanjskih poslova koja nam omogućava, koliko-toliko, sudjelovati u vanjskoj politici BiH. Usto, pripadaju nam tri ili četiri zamjenička mjesta u ministarstvima, ali to je sada stvar dogovora s partnerima. U početku sve strane iznesu slične zahtjeve pa onda pokušavamo to usklađivati po nekim pravilima, ali vjerujem da to neće biti prepreka za uspostavu vlasti ako se dogovorimo oko drugih stvari koje trenutačno definiramo u ovoj kratkoj izjavi.

Što je s izborom federalne Vlade?

– Mi tu još uvijek tražimo partnera s kojim možemo napraviti jednu programsku platformu. Ova izjava na državnoj razini je na jednoj stranici okvir našeg djelovanja i ništa više od toga. Na razini Federacije mi moramo imati partnera s kojim možemo napraviti jednu reformsku agendu koja će do kraja vući prema Europskoj uniji, koja će u sebi sadržavati sve elemente i naših integracijskih aktivnosti na razini entiteta, ali i socijalne i ekonomske stabilnosti. Za nas je tu prva točka izborno zakonodavstvo i kada nađemo tog partnera, sigurno ćemo brzo ići na uspostavu vlasti na razini Federacije.

Ako je suditi prema posljednjim informacijama, partner SDA u vlasti bi mogao biti DF. Utječe li to na stavove HNS-a kada je u pitanju formiranje vlasti?

– HNS o tome nije raspravljao. Nisam siguran, na osnovi mojih razgovora s gospodinom Bakirom Izetbegovićem, da se ide u tom smjeru uopće. Ali oni se nadmudruju već nekoliko mjeseci oko tog bošnjačkog bloka, je li ona ili ova opcija uključena. To je stvar bošnjačkih stranaka i njihova kvota u Vladi je osam ministara i oni tu mogu postaviti koga žele. Predsjednik Federacije će biti Hrvat, kao i dosad, a mi imamo svoje pozicije u Vladi. Naša pozicija je vrlo jasna i ja sam to prenio gospodinu Izetbegoviću. Ako on predvodi taj blok, on će dogovoriti s kim radi i mi tu nemamo što dogovarati, s tim da imamo jasan stav o određenim političkim opcijama koje su na ružan način iznijele svoje gledanje na poziciju Hrvata u BiH. Nastojat ćemo to prakticirati kroz naše razgovore, a ne kroz javni diskurs i kampanje u javnosti. Ne mislim da će to završiti tako kako ste naveli u pitanju, ali dat ćemo im još vremena, možda i nekoliko mjeseci da se dogovore oko toga. Čini mi se da na razini Vijeća ministara taj proces neće biti ugrožen.

Hoće li pitanje izmjene Izbornog zakona BiH biti definirano izjavom koju dogovarate na državnoj razini ili će ono biti dio konkretnijeg programa?

– To je sadržaj mnogo preciznijeg karaktera od ovoga što imamo na razini Vijeća ministara. Za partnere s kojima bismo dogovarali vlast na razini entiteta moramo imati vrlo jasan program u kojem ćemo definirati što je Izborni zakon, kako osigurati legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda sukladno odluci Ustavnog suda, definirati ekonomske i socijalne programe. Dakle, to mora biti jedan sveobuhvatan, ozbiljan program oko kojeg ćemo se okupiti s partnerima. Kada je u pitanju Izborni zakon, tu je fleksibilnost maksimalna. Mi ništa drugo ne tražimo nego da imamo legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda. To se da jednostavno dogovoriti. Ja sam davno dao na volju gospodinu Izetbegoviću da urade prijedlog koji će se testirati na izborima 2014. ili 2018. godine i svaki prijedlog koji osigura legitimno predstavljanje u ovim dvjema institucijama za nas je prihvatljiv. Znači, maksimalno smo fleksibilni.

Konstantno se u medijskom i političkom prostoru BiH dovodi u pitanje stvarna europska, a posebno euroatlantska opredijeljenost Hrvata i njihovih političkih predstavnika. Kako odgovarate na to?

– Uopće se ne trudim odgovarati na takve prozivke jer ako itko želi euroatlantski put BiH, onda je to hrvatski narod i njegovi politički predstavnici koji su danas okupljeni oko HDZ-a BiH, odnosno HNS-a. I mislim da na najpraktičniji način to radimo posljednjih desetak godina i tako ćemo i dalje raditi, a ne da se utrkujemo s nekim tko želi da mu mi stalno nešto dokazujemo. Ja sam uvjeren da to jedini istinski radimo i da smo jedini istinski prošle godine tražili i kanidacijski status za EU i aktivaciju MAP-a. Svi drugi su imali neke rukavice na rukama kada su o tome pričali.

HNS je nakon izbora pokazao jednu novu snagu i kvalitetu. Kako će se dalje razvijati HNS i gdje vidite njegovu ulogu u budućnosti?

– Mi smo napravili jedan snažan iskorak u posljednje četiri, a posebno u posljednje dvije godine. A posebno nakon posljednjih općih izbora tu je jedna zavidna usuglašenost stavova. Kad uspijete kroz jedno tijelo okupiti sve legitimne predstavnike hrvatskog naroda sa svih razina vlasti da razgovaraju o svim pitanjima, dali ste sebi jedan jasan okvir u kojem morate provoditi ono što je stav HNS-a. Već u idućih tjedan dana imamo drugu sjednicu Predsjedništva HNS-a na kojoj ćemo izabrati predsjednika Glavnog vijeća, odrediti tijela HNS-a koja će početi djelovati. U idućih nekoliko mjeseci i tu će se osjetiti organizacijska promjena u našem djelovanju jer ćemo uključiti mnogo više ljudi iz svih političkih sfera kako bi naše rasprave bile što sadržajnije i imale i poglede vlasti i oporbe unutar sebe. A ono što nam je najvažnije, dogovorili smo sve odluke donositi konsenzusom kroz ova tijela HNS-a, a to jamči da će te odluke biti po mjeri svakog Hrvata u svakom dijelu BiH, pa i svakog žitelja BiH. Dakle, očekujem novi iskorak u djelovanju HNS-a u idućih tri do šest mjeseci.

U medijima su se pojavile razne interpretacije reakcija i izjava, posebno političara nakon nedavnog skupa Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu? Kakav je vaš stav o tome?

– Izražavam duboku osudu nedavnog četničkog okupljanja u Višegradu! U našoj domovini BiH nema mjesta za mržnju i nasilje. Moramo se okrenuti pozitivnim vrijednostima i gradnji bolje budućnosti, a ne vraćati u prošlost. Inicijative, kakve su bile u Domu naroda od tzv. hrvatskih izaslanika, bile su čisti populizam, unaprijed znajući da neće dobiti potporu. Bilo kakva inicijativa nelegitimnih predstavnika Hrvata za nas nije prihvatljiva. (Večernji List BiH)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Trojica muškaraca protjerana iz Slovenije zbog islamskog radikalizma vratila se u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Trojica muškaraca podrijetlom iz Bosne i Hercegovine koje je Slovenija protjerala sa svog teritorija zbog njihovih veza s radikalnim islamizmom vratila su se u matičnu državu a policija u toj zemlji tek razmatra kakve će mjere prema njima poduzeti, objavio je u nedjelju sarajevski “Dnevni avaz”.

Braća Selvir (37) i Nelvir Duraković (40) te Selim Ljubijankić (39) živjeli su u Sloveniji i tamo radili kao vozači a protjerani su s obrazloženjem kako predstavljaju prijetnju sigurnosti države.

Svu trojicu sumnjiči se da su održavali veze s Bilalom Bosnićem, nekadašnjim vođom radikalnih islamista iz BiH osuđenim na sedam godina zatvora zbog regrutiranja boraca za terorističku organizaciju Islamsku državu (IS) a sumnja se i da su bili u kontaktu i s nekima od njih dok su boravili u Siriji.

Protjerani muškarci su se vratili na područje Bužima u sjeverozapadnoj Bosni gdje su ranije živjeli a glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić kazao je kako policija još čeka službenu obavjesti iz Slovenije o razlozima izgona kako bi se odlučilo kakve korake poduzeti jer nije riječ o striktno o policijskim ovlastima.

“Ako se ispostavi da su to neke kvalifikacije za određena djelovanja u vezi sa selefijskim pokretom, onda mogu biti predmet interesa službi na razini država”, kazao je Šiljdedić.

Slovenski MUP odluku o izgonu trojice državljana BiH objavio je prošlog tjedna uz obrazloženje kako su prijetnja sigurnosti države no bez navođenja preciznijih informacija.

Mediji u toj zemlji su se pak pozvali na neimenovane izvore iz policije i obavještajne agencije SOVA koji tvrde kako je otkriveno da trojica muškaraca aktivno podupiru vjerski potaknut ekstremizam i terorizam, te da podupiru uporabu nasilja za postizanje političkih, vjerskih i ideoloških ciljeva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari