Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Trebamo novi ustav dogovoriti unutar BiH

Objavljeno

na

Nekoliko stotina sudionika znanstveno-stručnog skupa “Europski ustav za BiH” pokušat će danas i sutra u Neumu dati svoj doprinos raspravi o novom, modernom europskom ustavu koji će Bosni i Hercegovini donijeti stabilnost, ali i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Skup se organizira pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, a njegov predsjednik Dragan Čović bit će jedan od govornika na otvorenju. Uoči skupa u Neumu dr. Čović za Večernjak govori o očekivanjima od ovog događaja, ali i pitanjima koja se tiču uspostave i funkcioniranja vlasti, prioriteta BiH, izmjene izbornog zakonodavstva te budućnosti HNS-a.

Otvarate konferenciju “Europski ustav za BiH”. Što očekujete od tog znanstvenog skupa?

– Već treću godinu zaredom organiziramo ovakav skup i on treba ponuditi jednu novu dimenziju pogleda na budućnost BiH. A i iz samog naziva jasna je poruka – treba nam europski ustav da bi BiH normalno profunkcionirala. Kada o tome govore političari, onda to ima i neke druge dimenzije i bezuspješno to radimo više od 20 godina, zapravo od Daytona. Međutim, kada se u to uključi struka, znanstvenici, ljudi koji su u svom profesionalnom djelovanju u pravu i svim drugim društvenim djelatnostima, onda to stvara prostor za iznalaženje rješenja koja mogu svima biti prihvatljiva, a koja uvažavaju najviše demokratske standarde, ali i specifičnosti BiH. Očekujem da svi oni koji su prijavili radove daju puni doprinos modernom pogledu na europsku budućnost BiH, koja može biti moderna država, mnogo racionalnija od sadašnjeg načina organiziranja, a da s druge strane uvažimo u cijelosti poglede triju konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama vlasti. Koliko sam vidio iz sažetaka radova, u tom smjeru idu razmišljanja većine autora. Naravno, bit će rasprave na panelima.

Što su, po vama, glavne odlike koje bi novi Ustav BiH morao sadržavati?

– Ustav BiH danas je definiran aneksom 4 Mirovnog sporazuma s tek nekim manjim preinakama. I dok se tri konstitutivna naroda u BiH ne dogovore o tome kako bi ta nova europska vizija BiH trebala izgledati, taj ustav ostaje isti. Nama treba jedan iskorak koji bi definirao osnove da ustav bude jednostavan, bez složenih struktura, a da na praktičan način uvaži kolektivitete, specifičnosti BiH. Treba na jasan način definirati i ono što je razina BiH i ono što se snažno decentralizira u BiH, a to je danas, prema daytonskom Ustavu, kroz dva entiteta i deset županija u Federaciji. Mislim da se to može uraditi na mnogo jednostavniji način, ali pri tome zaštititi i prava svih onih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. To će biti vještina koju će morati pokazati stručnjaci ustavnog prava kada budu pisali ustav, a mi kroz skup u Neumu želimo poslati poruke kako bi to moglo biti. Uglavnom, funkcionalna BiH, racionalno organizirana, uz zaštitu svih elemenata koji su obuhvaćeni i presudom po apelaciji “Ljubić”. Uvjeren sam da je moguće iznaći takvo rješenje koje će bez problema dobiti dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Vidite li unutar BiH sugovornike za kreiranje jednog takvog ustava?

– Evidentno ih ima, ali prvenstveno zbog nepovjerenja koje smo kao predstavnici triju konstitutivnih naroda stalno izgrađivali između sebe, udaljavamo se i bojimo se otvoriti to pitanje jer ne znamo gdje bi ono završilo. Činjenica je da je i na proteklim izborima bošnjački narod birao dva člana Predsjedništva BiH. Dok god postoje takve težnje, postojat će i strahovi jednog, drugog ili trećeg naroda da mogu biti prevareni ili preglasani po nekom od pitanja. Znači, moramo napraviti strukturu koja će unutar sebe uvažiti ono što imamo u sličnim državama, kao što su Švicarska, Belgija ili neka druga višenacionalna zemlja unutar Europske unije. Ja sam uvjeren da se na tom tragu, jačajući povjerenje, može napraviti iskorak k traženju zajedničkih rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih triju naroda. Ja kao predstavnik hrvatskog naroda mogu kazati koji su to minimumi koji se moraju zadovoljiti kada su Hrvati u pitanju, ali jednako tako treba voditi računa i o minimumu interesa drugih naroda.

Kakva bi trebala biti uloga međunarodne zajednice u tom procesu, medijacijska, stručna ili možda neka treća?

– Međunarodna zajednica je od Daytona stalno tragala za nekim rješenjima kako bi nam pomogla. Ili su barem ljudi koji su je predstavljali govorili da to žele. Koliko su u tome uspjeli, najbolje vidimo iz ovih transformacija u posljednjih dvadesetak godina. Znači, apsolutno ne. Pokušalo se “travanjskim paketom” napraviti neki iskorak. Bili smo vrlo blizu, ali, u biti, dogovor oko promjene Ustava mora biti unutar BiH, dogovor triju konstitutivnih naroda, i to trebamo napraviti što prije ne računajući s tim da nekoga prevarimo u tom procesu. Ne vjerujem u ovakvim okolnostima da će se naći partner iz međunarodne zajednice koji bi koordinirao ovaj proces. Međunarodna zajednica danas ima dovoljno svojih problema. I kada govorimo o SAD-u, ali i kada govorimo o EU-u, pa i svim drugim velikim silama koje se prepoznaju kroz Vijeće za provedbu mira. Puno njih ima interesa za ovaj dio Europe, ali nemaju zajedničkog stajališta oko toga. Teško ćemo naći koncentraciju zajedništva međunarodne zajednice oko BiH i uvjeren sam da je primarno potreba nas koji predvodimo politike i naših građana u BiH pokrenuti taj proces, a preduvjet za to je razina stabilnosti, a to znači uspostavljenu vlast, provedene odluke Ustavnog suda oko Izbornog zakona. Kada se te stvari slože i vrati razina povjerenja, lideri svih političkih opcija trebaju sjesti za stol i otvoriti pitanje ustava.

Na konferenciju u Neum dolazi i premijer Andrej Plenković. Gdje vidite ulogu Republike Hrvatske u borbi za ravnopravan položaj Hrvata u BiH?

– Pozicija Hrvatske je tu vrlo bitna i to ne samo u borbi za ravnopravan položaj Hrvata, što je i ustavna kategorija u Hrvatskoj i obveza koja se prakticira od hrvatskih institucija i dužnosnika. Ja sam uvjeren da oni kroz europske, euroatlantske i druge institucije u svijetu, u koje su involvirani, mogu pomoći. Hrvatska ima interes i za stabilnost prvog susjeda i slobodno se može kazati da je to strateški interes za cjelovitu BiH. Nositelji vlasti u Hrvatskoj tako se i ponašaju i uvijek se stavljaju kao partner, prijatelj, susjed koji nam želi pomoći na putu u EU i NATO. Za Hrvate u BiH vrlo je važno da imamo nekoga tko je u svijetu u prilici artikulirati i prezentirati ono što je problem nas kao najmalobrojnijeg naroda u BiH.

Proces uspostave vlasti ide prilično sporo. Što je s dogovorom o zajedničkoj izjavi trojice lidera koja bi deblokirala imenovanje Vijeća ministara BiH?

– O tom pitanju mi smo se, predsjednici HDZ-a, SDA i SNSD-a, dogovorili prošlog tjedna i u međuvremenu smo razmijenili te izjave. Postoji pisana forma izjava HDZ-a, SDA i SNSD-a, koja je vrlo bliska. Osobno vjerujem da ćemo u iduća dva-tri dana odrediti po jednu osobu iz naših stranaka kako bi usuglasili zajednički nazivnik te izjave. Realno je očekivati da zajednička izjava bude usuglašena do kraja ovog tjedna. Ako se to dogodi, imat ćemo preduvjet da sjednemo i dogovorimo koncept Vijeća ministara kroz resore i da se imenuje mandatar.

Koje pozicije Hrvati žele u budućoj državnoj Vladi, odnosno koji su prioritetni resori na kojima ćete inzistirati?

– Oko toga bilo je mnogo medijskih špekulacija. Mi kao HNS inzistirat ćemo na ministarstvima financija i vanjskih poslova i treće ministarstvo koje nam pripadne u toj raspodjeli, a sve su prilike da će to biti Ministarstvo pravosuđa. Tu smo fleksibilni, a ova prva dva spomenuta ministarstva nešto su drugo. Zbog naše slabe pozicije, primarno u Predsjedništvu BiH, i volje bošnjačkog naroda da bira dva člana Predsjedništva, moramo zadržati poziciju ministra vanjskih poslova koja nam omogućava, koliko-toliko, sudjelovati u vanjskoj politici BiH. Usto, pripadaju nam tri ili četiri zamjenička mjesta u ministarstvima, ali to je sada stvar dogovora s partnerima. U početku sve strane iznesu slične zahtjeve pa onda pokušavamo to usklađivati po nekim pravilima, ali vjerujem da to neće biti prepreka za uspostavu vlasti ako se dogovorimo oko drugih stvari koje trenutačno definiramo u ovoj kratkoj izjavi.

Što je s izborom federalne Vlade?

– Mi tu još uvijek tražimo partnera s kojim možemo napraviti jednu programsku platformu. Ova izjava na državnoj razini je na jednoj stranici okvir našeg djelovanja i ništa više od toga. Na razini Federacije mi moramo imati partnera s kojim možemo napraviti jednu reformsku agendu koja će do kraja vući prema Europskoj uniji, koja će u sebi sadržavati sve elemente i naših integracijskih aktivnosti na razini entiteta, ali i socijalne i ekonomske stabilnosti. Za nas je tu prva točka izborno zakonodavstvo i kada nađemo tog partnera, sigurno ćemo brzo ići na uspostavu vlasti na razini Federacije.

Ako je suditi prema posljednjim informacijama, partner SDA u vlasti bi mogao biti DF. Utječe li to na stavove HNS-a kada je u pitanju formiranje vlasti?

– HNS o tome nije raspravljao. Nisam siguran, na osnovi mojih razgovora s gospodinom Bakirom Izetbegovićem, da se ide u tom smjeru uopće. Ali oni se nadmudruju već nekoliko mjeseci oko tog bošnjačkog bloka, je li ona ili ova opcija uključena. To je stvar bošnjačkih stranaka i njihova kvota u Vladi je osam ministara i oni tu mogu postaviti koga žele. Predsjednik Federacije će biti Hrvat, kao i dosad, a mi imamo svoje pozicije u Vladi. Naša pozicija je vrlo jasna i ja sam to prenio gospodinu Izetbegoviću. Ako on predvodi taj blok, on će dogovoriti s kim radi i mi tu nemamo što dogovarati, s tim da imamo jasan stav o određenim političkim opcijama koje su na ružan način iznijele svoje gledanje na poziciju Hrvata u BiH. Nastojat ćemo to prakticirati kroz naše razgovore, a ne kroz javni diskurs i kampanje u javnosti. Ne mislim da će to završiti tako kako ste naveli u pitanju, ali dat ćemo im još vremena, možda i nekoliko mjeseci da se dogovore oko toga. Čini mi se da na razini Vijeća ministara taj proces neće biti ugrožen.

Hoće li pitanje izmjene Izbornog zakona BiH biti definirano izjavom koju dogovarate na državnoj razini ili će ono biti dio konkretnijeg programa?

– To je sadržaj mnogo preciznijeg karaktera od ovoga što imamo na razini Vijeća ministara. Za partnere s kojima bismo dogovarali vlast na razini entiteta moramo imati vrlo jasan program u kojem ćemo definirati što je Izborni zakon, kako osigurati legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda sukladno odluci Ustavnog suda, definirati ekonomske i socijalne programe. Dakle, to mora biti jedan sveobuhvatan, ozbiljan program oko kojeg ćemo se okupiti s partnerima. Kada je u pitanju Izborni zakon, tu je fleksibilnost maksimalna. Mi ništa drugo ne tražimo nego da imamo legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda. To se da jednostavno dogovoriti. Ja sam davno dao na volju gospodinu Izetbegoviću da urade prijedlog koji će se testirati na izborima 2014. ili 2018. godine i svaki prijedlog koji osigura legitimno predstavljanje u ovim dvjema institucijama za nas je prihvatljiv. Znači, maksimalno smo fleksibilni.

Konstantno se u medijskom i političkom prostoru BiH dovodi u pitanje stvarna europska, a posebno euroatlantska opredijeljenost Hrvata i njihovih političkih predstavnika. Kako odgovarate na to?

– Uopće se ne trudim odgovarati na takve prozivke jer ako itko želi euroatlantski put BiH, onda je to hrvatski narod i njegovi politički predstavnici koji su danas okupljeni oko HDZ-a BiH, odnosno HNS-a. I mislim da na najpraktičniji način to radimo posljednjih desetak godina i tako ćemo i dalje raditi, a ne da se utrkujemo s nekim tko želi da mu mi stalno nešto dokazujemo. Ja sam uvjeren da to jedini istinski radimo i da smo jedini istinski prošle godine tražili i kanidacijski status za EU i aktivaciju MAP-a. Svi drugi su imali neke rukavice na rukama kada su o tome pričali.

HNS je nakon izbora pokazao jednu novu snagu i kvalitetu. Kako će se dalje razvijati HNS i gdje vidite njegovu ulogu u budućnosti?

– Mi smo napravili jedan snažan iskorak u posljednje četiri, a posebno u posljednje dvije godine. A posebno nakon posljednjih općih izbora tu je jedna zavidna usuglašenost stavova. Kad uspijete kroz jedno tijelo okupiti sve legitimne predstavnike hrvatskog naroda sa svih razina vlasti da razgovaraju o svim pitanjima, dali ste sebi jedan jasan okvir u kojem morate provoditi ono što je stav HNS-a. Već u idućih tjedan dana imamo drugu sjednicu Predsjedništva HNS-a na kojoj ćemo izabrati predsjednika Glavnog vijeća, odrediti tijela HNS-a koja će početi djelovati. U idućih nekoliko mjeseci i tu će se osjetiti organizacijska promjena u našem djelovanju jer ćemo uključiti mnogo više ljudi iz svih političkih sfera kako bi naše rasprave bile što sadržajnije i imale i poglede vlasti i oporbe unutar sebe. A ono što nam je najvažnije, dogovorili smo sve odluke donositi konsenzusom kroz ova tijela HNS-a, a to jamči da će te odluke biti po mjeri svakog Hrvata u svakom dijelu BiH, pa i svakog žitelja BiH. Dakle, očekujem novi iskorak u djelovanju HNS-a u idućih tri do šest mjeseci.

U medijima su se pojavile razne interpretacije reakcija i izjava, posebno političara nakon nedavnog skupa Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu? Kakav je vaš stav o tome?

– Izražavam duboku osudu nedavnog četničkog okupljanja u Višegradu! U našoj domovini BiH nema mjesta za mržnju i nasilje. Moramo se okrenuti pozitivnim vrijednostima i gradnji bolje budućnosti, a ne vraćati u prošlost. Inicijative, kakve su bile u Domu naroda od tzv. hrvatskih izaslanika, bile su čisti populizam, unaprijed znajući da neće dobiti potporu. Bilo kakva inicijativa nelegitimnih predstavnika Hrvata za nas nije prihvatljiva. (Večernji List BiH)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mektić šalje bivše ratnike ISIL-a u Mostar !?

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

Naslovnica VL

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca. Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba. (hina/a.b/kam)

Zamjenik ministra sigurnosti BiH ne želi bivše pripadnike IS-a blizu Mostara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Karamatić: Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma, kaže Karamatić

Još jednom se pokazalo kako politika sarajevskog jednoumlja dovodi Bosnu i Hercegovinu na rub destabilizacije. Političko Sarajevo destruktivnom unitarističkom politikom samo nanosi štetu cijeloj državi, i vraća je u prošlost.

Ekstremistička bošnjačka politička mašina odlučna je u nastojanjima da agresivnom indoktrinacijskom politikom briše temelje i identitet Bosne i Hercegovine.

Ipak, na njihovo razočarenje, Bosna i Hercegovina jeste i ostat će multikulturalna država” – izjavio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, priopćeno je iz HNS-a BiH.

“Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu, kao i vršenjem nasilja nad jednakopravnošću konstitutivnog naroda.

Takvo ponašanje je sramotan pokušaj skretanja pažnje s izvora stvarnog kaosa i lažnih kriza koje dolaze iz Sarajeva. Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma.

Dok Hrvati rješavaju probleme i krize koje su drugi potaknuli, dio bošnjačke politike im, namjerno generira i prebacuje nove. Sarajevu smeta to što su hrvatski narod i njegovi politički predstavnici u BiH zajedno i nedvojbeno opredijeljeni za EU i NATO integracije, što se ne može reći za bošnjačke političke predstavnike koji su pod utjecajem Turske koja je u svojim tridesetogodišnjim pregovorima za članstvo u EU zatvorila tek jedno od 35 poglavlja pretpristupnih pregovora”, kazao je Karamatić.

U osvrtu na opstrukcije provođenja izborne volje i Sporazuma o načelima za formiranje vlasti, Karamatić je istaknuo: “Lideri stranaka izbornih pobjednika usuglasili su ključne principe o formiranju vlasti i dugoročnoj viziji Bosne i Hercegovine, koja će se, naravno, nadopunjavati i formirati kroz daljnje razvoje i demokratsko sazrijevanje društva i politike.

Međutim, bošnjački članovi Predsjedništva BIH ucjenama i preglasavanjem pokušavaju, na nečastan i zlonamjeran način, uvući državu u još veću političku krizu i blokade.

Nadam se da će izborna volja naroda i građana Bosne i Hercegovine ipak prevladati ispred osobnih političkih interesa, kako bi se mogli fokusirati na probleme koji opterećuju građane Bosne i Hercegovine, te samu BiH”, priopćeno je.

 

Mario Karamatić: ‘U BiH itekako vlada militantni islam…’

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari