Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Uzdol je mjesto posebnog zločina i to nitko ne može zanijekati

Objavljeno

na

Danas je u Uzdolu, općina Prozor-Rama, obilježena 26. godišnjica ratnog zločina pripadnika Armije BiH, nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a.

Nezapamćeni zločin toga, 14. rujna 1993. godine pamti se po napadu Armije BiH kada je u Uzdolu ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 pripadnika HVO-a. Program obilježavanja 26. obljetnice započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Memorijalnom centru, a sveto misno slavlje predvodio je mons. Ilija Janjić, kotorski biskup.

Obilježavanju obljetnice u Uzdolu nazočili su predstavnici braniteljskih udruga, kulturnog i vjerskog života te dužnosnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina u Bosni i Hercegovini, koje je predvodio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

“Kako god stravičan zločin se dogodio ovdje, moramo pronaći hrabrosti i pozvati one koji su osmilili, naredili i proveli ovaj zločin da pravna država zaživi i da oni koji su to učinili razumiju što se dogodilo”, kazao je Čović obraćajući se medijima u Uzdolu.

Naglasio je kako je 26. obljetnica zločina, protekla u našem uvjeravanju kako će pravna država BiH zaživjeti i da će odraditi svoj dio posla. “Dok se to ne dogodi, Uzdol je mjesto posebnog zločina i to nitko ne može zanijekati”, kazao je Čović.

Pripadnici Prozorskog bataljona Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’, 14. rujna 1993. godine napali mjesto Uzdol i pri tome počinili stravičan ratni zločin na okrutan način ubivši 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti.

Među žrtvama se nalazilo 29 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina, te 12 pripadnika HVO-a. Pred Sudom BiH, pri Odjelu za ratne zločine, vodi se postupak protiv jednog pripadnika Armije BiH, a presuda za pokolj Hrvata u Uzdolu zakazana je za 27. rujna.

 

Zločin muslimanskih postrojbi u selu Uzdol 14. 09. 1993

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Kazna za RTRS zbog širenja neistina o ratnim zločinima

Objavljeno

na

Objavio

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) izrekla je novčanu kaznu u protuvrijednosti od šest tisuća eura Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) zbog širenja informacija protivnih sudski potvrđenim činjenicama o masakru nad civilima u Tuzli kojega je u svibnju 1995. počinilo topništvo vojske bosanskih Srba, doznaje se u petak.

Tu vijest potvrdila je tuzlanska zaklada “Istina, pravda i pomirenje”, koja je entitetski javni servis i prijavila zbog širenja dezinformacija i kršenja kodeksa o djelovanju elektroničkih medija.

“Riječ je o prilogu RTRS-a o stradanju na tuzlanskoj Kapiji u kojemu su po tko zna koji put javnosti plasirane izmišljotine beogradskog ‘žutog tiska’ koju predvode ‘Večernje novosti’. U njihovom članku, kojeg je nekritički prenijela RTRS, lansirana je teza da su žrtve stradale zbog eksploziva koji je podmetnut na Kapiji i da je general (vojske RS) Novak Đukić nevin osuđen, a da pri tome nije pružena nikakva mogućnost da iznesu svoje stajalište oštećeni u predmetu Kapija”, pojasnili su iz zaklade.

Masakr na tuzlanskoj Kapiji jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

U topničkom napadu na središte Tuzle počinjenom 25. svibnja ubijena je 71 osoba, a najmanje 200 ih je ozljeđeno. Napad je počinjen u večernjim satima, a meta je bila lokacija na kojoj su se u to doba u Tuzli, koja je tijekom rata uglavnom bila pošteđena izravnih napada, uglavnom okupljali mladi. Stoga je i među žrtvama bio najveći broj mladića i djevojaka.

Najmlađa žrtva bio je dječak Sandro Kalesić, koji je u vrijeme kada je ubijen imao samo dvije i pol godine.

Istraga koja je provedena utvrdila je kako je napad na Tuzlu izvela topnička bitnica vojske bosanskih Srba, čiji su položaji bili na planini Ozren.

Zapovjednik te postrojbe bio je Novak Đukić, koji je nakon rata promaknut za generala vojske RS.

Njemu se zbog ovog zločina sudilo pred Sudom BiH, koji ga je 2008. godine proglasio krivim po zapovjednoj odgovornosti i osudio na 25 godina zatvora.

No u nevjerojatnom obratu okolnosti, prouzročenim činjenicom da se Đukiću sudilo po kaznenom zakonu bivše SFRJ, a ne BiH, on je 2014. morao biti pušten iz zatvora u Foči kako bi se postupak obnovio, a tu je okolnost iskoristio kako bi pobjegao u Srbiju gdje se i sada skriva.

Sud BiH je kaznu Đukiću u međuvremenu smanjio na 20 godina zatvora, no on se odbio vratiti u BiH, a preko odvjetnika je poručio kako se u Beogradu mora liječiti.

Iz BiH su tražili da ga se u tom slučaju smjesti u zatvor u Srbiji i da tamo odsluži kaznu, no Beograd na taj zahtjev do danas nije odgovorio, a Đukićevi odvjetnici i srbijanski mediji nakon toga su započeli kampanju čiji je cilj bio dokazati tvrdnju kako je masakr u Tuzli prouzročio eksploziv kojega je podmetnula Armija BiH kako bi nepravedno optužila srpsku stranu.

“I moje ime treba da stoji na Tuzlanskom spomeniku jer sam i ja žrtva tog zločina”, izjavio je sam Đukić beogradskim “Večernjim novostima” inzistirajući na tvrdnji da je žrtva montiranog procesa te stoga traži obnovu sudskog postupka u Srbiji, kao i svjedočenje eksperata koji bi iznijeli dokaze u njegovu korist.

Ovakve tvrdnje srbijanskih medija već godinama nekritički prenose mediji u RS bliski vlastima pod kontrolom Milorada Dodika.

RTRS ovoga je puta odlukom RAK-a BiH kažnjen zbog kršenja članaka Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija koje definiraju “pravičnost i nepristranost” i “zaštitu privatnosti”.

To je već druga takva kazna koju je zbog načina izvještavanja o masakru u Tuzli iz 1995. godine platio javni servis RS, financiran novcima građana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari