Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Vrijednosti Europe su vrijednosti na kojima se može graditi BiH

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović napisao je autorski tekst u povodu obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora, kojeg prenosimo u cijelosti:

Radno druženje europskih lidera u Rimu u povodu obilježavanja 60. godišnjice Rimskih ugovora protekloga vikenda zaključeno je potpisivanjem dokumenta pod nazivom “Rimska deklaracija”. Lideri su ovim dokumentom nedvojbeno potvrdili kako Europa današnjice ima primarnu nužnost očuvanja postojećeg zajedništva te postizanja većeg stupnja suradnje, solidarnosti i povjerenja, kako u europski projekt tako i između zemalja članica. Istaknuta je i sekundarna nužnost obnove snažnije perspektive EU kao najvećeg pacifikacijskog projekta u povijesti čovječanstva.

EU je danas najveći politički sustav koji je konstantno na kušnji. Na unutarnjem planu se svakodnevno bori za postizanje konsenzusa među 27 zemalja članica u brojim aspektima unutarnje i vanjske politike. S druge strane, izložen je vanjskom pritisku međunarodnog poretka, još uvijek dominantno naslonjenog na koncept nacije države i geopolitičkih interesnih sfera. Taj koncept je koncept moći koji je bio prijetnja miru i stabilnosti i prosperitetu, kojem je Europa upravo prije 60 godina odgovorila Rimskim ugovorima, opredijelivši se za put suradnje i kompromisa nasuprot opcijama sukobljavanja i interesnim savezništvima. Time je eliminirana mogućnost ideološkog podvajanja unutar Europe i njezine polarizacije. Da su tada izostali vizionarstvo i mudrost vodećih ljudi Europe, danas bismo zasigurno živjeli u mnogo nesigurnijem i izazovnijem okruženju, što bi se opet u najvećoj mjeri odrazilo na nas koje živimo u izvjesno trusnom području jugoistočne Europe. Upravo zbog toga, jaka i stabilna Europska unija je u posebnom interesu svih naroda i žitelja Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupne regije.

Sve one civilizacijske vrijednosti koje baštini Europa kao kontinent i koje je Europska unija preuzela u svoje nasljeđe bile su glavna tema znanstveno-stručnog skupu kojemu smo nedavno nazočili u Neumu. Više od 350 renomiranih znanstvenika i stručnjaka iz naše domovine BiH, Republike Hrvatske, ali i drugih zemalja članica EU jednoglasno je zaključilo kako upravo te vrijednosti reflektiraju sve ono čemu unutar BiH težimo i što nam je potrebno kako bismo sukreirali i učvrstili stabilan i održiv ustavno-politički poredak.

Potrebno nam je društvo u kojemu su mir, sloboda, tolerancija i solidarnost na prvom mjestu. Vrijednosti i težnje koje su tijekom desetljeća ujedinjavale Europljane i očuvale projekt europskog mira i zajedništva bez sumnje su i vrijednosti na kojima možemo izgraditi bolju Bosnu i Hercegovinu i po mjeri svih njezinih naroda, unaprijediti susjedske odnose i aktivno doprinijeti stabilizaciji prilika u regiji jugoistočne Europe. Jasno je kako put u Europsku uniju nije bez izazova. Nije savršen ni idealan. Isto tako, činjenica je kako je u prošlosti uvijek odolijevao svim izazovima, upravo slijedeći svoj moto “ujedinjeni u raznolikosti”.

Smatram kako moramo pokazati veću posvećenost i čvršću opredijeljenost na način kako su to europski lideri tijekom povijesti uspijevali, koristeći jedinstvenu snagu i bogatstvo svojih naroda kao prednost. Vrijeme je za otvorenost i hrabrost. To je jedini način kako se suočiti sa svim izazovima koji danas sve glasnije kucaju na naša vrata. Uvjeren sam kako trebamo slijediti primjer drugih europskih zemalja koje su pronašle način kroz aktivnu primjenu i življenje izvornih europskih federalističkih političkih vrijednosti suprotstaviti se duhovima prošlosti i podložnosti interesima vanjskih sila. Preokret i pozitivan ishod su izgledni samo ako pokažemo međusobno razumijevanje i jedinstvo, ali prije svega, ako pokažemo iskrenost po pitanju opredijeljenosti europske perspektive BiH te se obvežemo na istinsko njegovanje europskih vrijednosti u političkom životu naše domovine Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. obljetnica oslobođenja Bune: Otkriveni spomenici poginulim Širokobriježanima i Čitlučanima

Objavljeno

na

Objavio

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune (južno predgrađe Mostara) i južnih prostora.

U petak, 14. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Bune u sklopu manifestacije Lipanjske zore.

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune i južnih prostora. Nakon svete mise pristupilo se polaganju vijenaca i samom činu otkrivanja spomenika.

Prvi spomenik podignut je pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk koja je dala značajan doprinos obrani juga Hercegovine s 11 poginulih branitelja na bunskom bojištu, a drugi spomenik za 83. Domobransku pukovniju HVO-a Široki Brijeg koja je na Buni iz koje su tri branitelja poginuli na ovom bojištu.

Zajedno s Bunjanima spomenike su otvorili gosti, izaslanstvo iz Čitluka predvođeno načelnikom općine Marinom Radišićem i izaslanstvo iz Širokoga Brijega predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.

Izaslanstvo IV gardijske brigade HV-a zajedno s pripadnicima II samostalne satnije HVO-a Buna položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima IV gardijske brigade HV-a Petru Ćuku, Edi Vidakoviću i Zlatku Spajiću.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i izaslanstvo oružanih snaga BiH položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen parku na Buni. Program su obogatili učenici OŠ Marina Držića Buna izvedbom svojih literarnih radova i u glazbnom dijelu Josip Bilac, poznati hercegovački kantautor.

Nakon završetka programa na Spomen parku na Buni, upriličen je svečani mimohod s ratnim stjegovima do Doma kulture na Buni gdje se nastavilo druženje u osvježenje i uz prigodan film o Hrvatskom vijeću obrane, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

 

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari