Pratite nas

BiH

Dragan Čović: Vrijednosti Europe su vrijednosti na kojima se može graditi BiH

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović napisao je autorski tekst u povodu obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora, kojeg prenosimo u cijelosti:

Radno druženje europskih lidera u Rimu u povodu obilježavanja 60. godišnjice Rimskih ugovora protekloga vikenda zaključeno je potpisivanjem dokumenta pod nazivom “Rimska deklaracija”. Lideri su ovim dokumentom nedvojbeno potvrdili kako Europa današnjice ima primarnu nužnost očuvanja postojećeg zajedništva te postizanja većeg stupnja suradnje, solidarnosti i povjerenja, kako u europski projekt tako i između zemalja članica. Istaknuta je i sekundarna nužnost obnove snažnije perspektive EU kao najvećeg pacifikacijskog projekta u povijesti čovječanstva.

EU je danas najveći politički sustav koji je konstantno na kušnji. Na unutarnjem planu se svakodnevno bori za postizanje konsenzusa među 27 zemalja članica u brojim aspektima unutarnje i vanjske politike. S druge strane, izložen je vanjskom pritisku međunarodnog poretka, još uvijek dominantno naslonjenog na koncept nacije države i geopolitičkih interesnih sfera. Taj koncept je koncept moći koji je bio prijetnja miru i stabilnosti i prosperitetu, kojem je Europa upravo prije 60 godina odgovorila Rimskim ugovorima, opredijelivši se za put suradnje i kompromisa nasuprot opcijama sukobljavanja i interesnim savezništvima. Time je eliminirana mogućnost ideološkog podvajanja unutar Europe i njezine polarizacije. Da su tada izostali vizionarstvo i mudrost vodećih ljudi Europe, danas bismo zasigurno živjeli u mnogo nesigurnijem i izazovnijem okruženju, što bi se opet u najvećoj mjeri odrazilo na nas koje živimo u izvjesno trusnom području jugoistočne Europe. Upravo zbog toga, jaka i stabilna Europska unija je u posebnom interesu svih naroda i žitelja Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupne regije.

Sve one civilizacijske vrijednosti koje baštini Europa kao kontinent i koje je Europska unija preuzela u svoje nasljeđe bile su glavna tema znanstveno-stručnog skupu kojemu smo nedavno nazočili u Neumu. Više od 350 renomiranih znanstvenika i stručnjaka iz naše domovine BiH, Republike Hrvatske, ali i drugih zemalja članica EU jednoglasno je zaključilo kako upravo te vrijednosti reflektiraju sve ono čemu unutar BiH težimo i što nam je potrebno kako bismo sukreirali i učvrstili stabilan i održiv ustavno-politički poredak.

Potrebno nam je društvo u kojemu su mir, sloboda, tolerancija i solidarnost na prvom mjestu. Vrijednosti i težnje koje su tijekom desetljeća ujedinjavale Europljane i očuvale projekt europskog mira i zajedništva bez sumnje su i vrijednosti na kojima možemo izgraditi bolju Bosnu i Hercegovinu i po mjeri svih njezinih naroda, unaprijediti susjedske odnose i aktivno doprinijeti stabilizaciji prilika u regiji jugoistočne Europe. Jasno je kako put u Europsku uniju nije bez izazova. Nije savršen ni idealan. Isto tako, činjenica je kako je u prošlosti uvijek odolijevao svim izazovima, upravo slijedeći svoj moto “ujedinjeni u raznolikosti”.

Smatram kako moramo pokazati veću posvećenost i čvršću opredijeljenost na način kako su to europski lideri tijekom povijesti uspijevali, koristeći jedinstvenu snagu i bogatstvo svojih naroda kao prednost. Vrijeme je za otvorenost i hrabrost. To je jedini način kako se suočiti sa svim izazovima koji danas sve glasnije kucaju na naša vrata. Uvjeren sam kako trebamo slijediti primjer drugih europskih zemalja koje su pronašle način kroz aktivnu primjenu i življenje izvornih europskih federalističkih političkih vrijednosti suprotstaviti se duhovima prošlosti i podložnosti interesima vanjskih sila. Preokret i pozitivan ishod su izgledni samo ako pokažemo međusobno razumijevanje i jedinstvo, ali prije svega, ako pokažemo iskrenost po pitanju opredijeljenosti europske perspektive BiH te se obvežemo na istinsko njegovanje europskih vrijednosti u političkom životu naše domovine Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Usuglašena podjela državnih ministarstava, ostaje problem članstvo u NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Čelnici ključnih političkih stranaka iz BiH, koji su ranije načelno dogovorili uspostavu vladajuće koalicije, u srijedu su napokon uspjeli usuglasiti i podjelu ministarstava u budućem Vijeću ministara BiH, čime je skoro šest mjeseci od izbora otvoren put konačnoj uspostavi izvršne vlasti, no kamen spoticanja i dalje je pitanje hoće li zemlja nastaviti provoditi mjere koje bi je približile članstvu u NATO-u.

“HDZ BiH djelomice je zadovoljan”, kazao je novinarima nakon sastanka u Sarajevu predsjednik te stranke Dragan Čović. Pojasnio je kako bi kadrovi HDZ BiH ubuduće trebali voditi ministarstvo civilnih poslova, a zadržat će upravljanje ministarstvima financija i pravosuđa.

Istodobno bi HDZ BiH imao tri zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potvrdio je kako je postignut dogovor da ta stranka ubuduće vodi ministarstva vanjskih poslova, sigurnosti i obrane.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika će, sukladno ranijem dogovoru, predložiti predsjedatelja Vijeća ministara i postaviti svoje ministre za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, za izbjeglice i ljuidska prava te ministra prometa i komunikacija.

Iako je odmah nakon sastanka stranačkih lidera održana i sjednica Predsjedništva BiH na njoj nije imenovan predsjedatelj Vijeća ministara, a Izetbegović i Čović su izrazili očekivanje kako će se to dogoditi uskoro, ali su potvrdili i kako postoji još jedno pitanje koje prije toga valja razriješiti.

Riječ je o odnosu SNSD-a prema donošenju godišnjeg plana reformi (ANP), kojega traži NATO kako bi BiH mogla dobiti aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u Alijansi (MAP).

“Sada je stvar u aktivaciji MAP-a, Ostalo je približeno i usuglašeno”, kazao je Izetbegović.

Po njegovim riječima, Milorad Dodik je inzistirao na prekidu pregovora upravo kada se raspravljalo o tom pitanju čime se samo još jednom potvrdilo kako SNSD i SDA imaju suprotstavljena stajališta o tome treba li BiH nastaviti približavanje ka članstvu u NATO-u.

“Ne vidimo da je moguće imenovati mandatara koji će dovoditi u pitanje opredijeljenost BiH kada je NATO put u pitanju”, kazao je Izetbegović.

Čovićevo je tumačenje sadašnje situacije kako je nužno nastaviti tragati za rješenjem koje bi bilo kompromisno i da to treba učiniti što prije, jer je od provedbe izbora u BiH prošlo gotovo pola godine, a vlast još nije formirana na svim razinama.

Novu izvršnu vlast nije dobila ni Federacija BiH, gdje bi također trebali koalirati HDZ BiH i SDA, no pregovori o tome još nisu ni počeli.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Tri godine zatvora Munibu Ahmetspahiću zbog ratovanja za terorističke organizacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je kaznu od tri godine zatvora Munibu Ahmetspahiću, bosanskohercegovačkom državljaninu koji se borio u redovima islamističkih terorističkih organizacija na području Sirije i Iraka, prenijela je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN), portal specijaliziran za praćenje pravosudnih procesa.

Trogodišnja zatvorska kazna Ahmetspahiću je izrečena na temelju sporazuma o priznanju krivnje kojega je sklopio s Tužiteljstvom BiH.

Ahmetspahić je tako priznao kako je prekršio odredbe Kaznenog zakona BiH kojima je zabranjeno pridruživanje inozemnim paravojnim postrojbama i za takvo kazneno djelo propisana je kazna do deset godina zatvora.

”Vijeće (Suda BiH) je odlučilo prihvatiti sporazum i smatra ga zakonitim. Sud donosi presudu za počinjenje kaznenog djela organiziranja teroristističke skupine na način kako je opisano u optužnici i osuđuje ga na tri godine zatvora”, kazao je predsjedatelj sudskog vijeća Branko Perić.

Istragom koju su provele sigurnosne agencije u BiH utvrđeno je kako je Ahmetspahić u Siriji i Iraku boravio od 2013. do 2018. Tamo je ratovao kao pripadnik postrojbi Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), Fronte al-Nusra, ogranka al-Kaide.

U borbama je teško ranjen i amputirana mu je noga.

Dok je boravio u Siriji i Iraku komunicirao je s drugim državljanima BiH, a neke koji su živjeli u BiH poticao je na pridruživanje islamističkim terorističkim organizacijama.

Sporazum o priznanju krivice znači i njegovu obvezu svjedočenja u slučajevima koji budu vođeni protiv drugih državljana BiH koji su ratovali u Siriji i Iraku.

Ahmetspahić je uoči izricanja presude pred sucima izjavio kako se kaje zbog svega što je učinio ustvrdivši kako je bio izmanipuliran.
”Savjetovao bih omladini da ne nasjedaju na takve stvari. Tko se hoće boriti za pravdu treba se boriti na legalan način”, izjavio je Ahmetspahić.

On se u BiH dragovoljno vrazio u studenome 2018. i odmah je uhićen u sarajevskoj zračnoj luci. Svo vrijeme od tada proveo je u pritvoru a presuda znači kao će on i ostati iza rešetaka, sve dok isteka trogodišnje zatvorske kazne.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari