Pratite nas

Drage mame, sretan vam Majčin dan!

Objavljeno

na

Svake druge nedjelje u svibnju od 1914.godine slavi se Majčin dan kojeg je inicirala Anne Marie Jarvis.

Single-mother-Ella-Scott-001Ta Amerikanka u gradiću Grafton na godišnjicu smrti svoje majke u lokalnoj je crkvi podijelila 500 bijelih karanfila drugim majkama.

Željela je osnivanje službenog praznika u čast majki, pa je pisala političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama, a ubrzo su majke u 45 država SAD-a slavile majčin dan.

Majka koja je bila inspiracija za ovaj dan – Anne Marie Reeves, okupljala je žene iz čitave regije u američkoj saveznoj državi Virginiji, na sastanke u lokalnoj crkvi, gdje je organizirala klubove poznate pod nazivom ‘Majčin radni klub’.

Ondje su se žene podučavale sanitaciji, osposobljavalo ih se da pomažu majkama oboljelim od tuberkuloze, te za bolju kontrolu zdravstvene ispravnosti mlijeka za djecu.

Dan majki obilježava se i u Hrvatskoj. U prošlosti je imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, dok se danas svodi na darivanje majki cvijećem, čestitkama i poklonima.

Svim mamama želimo sretan Majčin dan!

[divide]

Majčin dan je dan koji se slavi u čast majki i majčinstva i koji se u većini zemalja obilježava svake druge nedjelje u svibnju od 1914.godine. Sve je započela Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis, u gradiću Grafton u Zapadnoj Virginiji na drugu godišnjicu smrti njezine majke Anne Marie Jarvis 10. svibnja 1908.godine. U lokalnoj je crkvi podijelila bijele karanfile drugim majkama i ženama i na taj način izrazila ljubav prema preminuloj majci Ann Marie Reeves Jarvis, koja je bila velika iživotna inspiracija za žene diljem Amerike.

Posvetila se i inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD slavile majčin dan. U komunističkim državama poput SFRJ majčin dan nije slavljen, nego se proslavljao Međunarodni dan žena. Majčin dan je u socijalizmu odbačen kao reakcionarna tvorevina zapadnog svijeta.

Tko je bila Ann Marie Reeves Jarvis, zbog koje se obilježava Majčin dan?

Sa samo 17 godina Ann Marie Reeves se udala za Granville E. Jarvisa, sina baptističkog svećenika, a živjeli su u gradiću Webster u Zapadnoj Virginiji. Iako je Anne Marie postala majkom čak 13-ero djece, zbog loših zdravstvenih uvjeta i nedostatka lijekova do odrasle je dobi preživjelo samo njih četvero. Zasigurno u tome treba tražiti motive njezinog angažmana koji počinje kad je imala 26 godina. Okupila je žene iz čitave regije na sastanke u lokalnoj crkvi, gdje je organizirala klubove poznate pod nazivom ‘Majčin radni klub’.

Zatražila je stručnu pomoć brata dr. Jamesa Reevesa i njegovih kolega, kao i medicinskih sestara kako bi savjetovali organizaciju. Na taj se način skupljao novac kojim su se kupovali lijekovi, a žene su se osposobile pomagati majkama oboljelim od, tada česte, tuberkuloze. Pokrenuta je i bolja kontrola zdravstvene ispravnosti mlijeka za djecu. Tijekom američkog Građanskog rata proširila je svrhu ‘Majčinog radnog kluba’ kako bi se poboljšali sanitarni uvjeti za obje zaraćene strane i za ranjene. Ann Reeves Jarvis, zahvaljujući njenim podučavanjima o sanitaciji, pripadaju zasluge za spašavanje tisuće. Nakon smrti supruga, Ann Marie se 1902. godine, s kćerima Annom i Lillie, preselila u Philadelphiju sinu Claudeu. Gospođa Jarvis je umrla 9. svibnja 1905. godine u dobi od 72 godine.

Anna Jarvis (Foto: mothersdaycelebration.com)Anna Jarvis uspostavila je tradiciju Majčinog dana, što je rezolucijom potvrdio predsjednik Wilson (Foto: mothersdaycelebration.com)

Bijeli karanfil

Njezina kći, koja se zvala Anna, nakon majčine je smrti 1905. godine odlučila posvetiti život majčinom projektu i pokušala je uspostaviti tradiciju Majčinog dana. Sjetila se kako joj je majka govorila da su svi dani u godini posvećeni muškarcu, ali ni jedan ženama, majkama. Dala je otkaz i u cijelosti se posvetila ostvarenju ovog projekta. Kao zaštitni znak uzela je bijeli karanfil, omiljeni cvijet njezine majke. 10. svibnja 1908. godine je crkva Grafton u Zapadnoj Virginiji prva proslavila neslužbeni prvi Majčin dan.

Njezin se rad konačno isplatio 1914. godine, kad je predsjednik Woodrow Wilson potpisao rezoluciju kojom se Majčin dan proglašava službenim praznikom u SAD-u. Ironija cijele priče je da se proslava Majčinog dana ubrzo počela svoditi na komercijalizaciju tog praznika, koja ima svoj vrhunac u današnje vrijeme, a što je vrlo razočaralo Annu Jarvis. Bila je ljutita čak i zbog slanja čestitki i cvijeća na taj dan. Anna Jarvis je umrla 1948. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari