Pratite nas

Vijesti

Dragi moj Joža, ti ode ‘nacistima’ a ja ostadoh s ‘ustašama!’

Objavljeno

na

U udbinim strukturama, čini se, za napredovanje bilo je važno zvati se Josip. Od udbinog hrvatskog trolista danas jedan putuje, drugi će na sud, a treći šuti ‘kao zaliven’. ‘Perkovića treba zaštititi, jer se štiteći njega štite i drugi koji bi se danas-sutra, mogli naći u istoj situaciji’, branio je Boljkovac svog udbaškog druga, dodajući kako Perkovića terete za događaje “iz nekih bivših, ludih vremena”, kada je valjda sve bilo dozvoljeno.

Dok se jedan priprema za put i susret s njemačkim pravosuđem, jedan drugi visoki dužnosnik Udbe petog idućeg mjeseca trebao bi se (konačno) naći na optuženičkoj klupi – ali u Hrvatskoj.

Naime, 94-godišnjeg Josipa Boljkovca, prvog hrvatskog ministra unutarnjih poslova za koji dan očekuje suđenje za partizanske zločine nad civilima nakon završetka Drugog svjetskog rata kod Duge Rese. Njega Bajićevo Državno odvjetništvo nakon 15 godina proučavanja spisa tereti da je kao šef kotarske OZNA-e 1945. naredio smaknuće 21 civila zbog njihove navodne suradnje s ustaškim vlastima. Iako se pojedinosti tog zločina znaju desetljećima, Boljkovca je Državno odvjetništvo optužilo tek sredinom prošle godine, nakon velikog pritiska medija i javnosti. Konkretno, optužen je da je između svibnja i lipnja 1945. protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovijedio uhićenje šest poznatih i 14 nepoznatih osoba koje su kasnije, kako tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevom naređenju likvidirali pripadnici njemu podređene 3. čete 1. brigade KNOJ-a i zakopali ih na predjelu zvanom Vidanka Curak.

Stari udbaš se danas brani tvrdnjom kako mu “sve smještaju ustaše koji bi sudili SKOJ-evcima jer su protiv fašizma dizali ustanak 1941.”

– Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, propješačili ove krajeve kada se klalo i ubijalo?, pitao se Boljkovac u većini medija koji su mu davali vrlo veliki prostor. Naime, njegov se slučaj poklopio s donošenjem “Lex Perković” kojim je aktualna vlast pokušala zaštiti jednog drugog Josipa od izručenja Njemačkoj. Boljkovac se tako našao uvrijeđen što Milanović ne štiti i njega kao i druge dužnosnike iz bivšeg komunističkog vremena, pa je na sav glas grmio o crnoj opasnosti koja se nadvila na Hrvatsku. Jasno, ishlapljelog starca nitko nije shvaćao za ozbiljno.

Ako Nobilu Artuković nije bio prestar onda nije ni Joža

Bude li sve kako je planirano, Boljkovac bi mogao postati najstariji optuženi zločinac iz Drugog svjetskog rata na svijetu. Posljednji koji je nosio tu “titulu” bio je 90-godišnji bivši stražar u nacističkim logorima smrti John Demjanjuk, kojem se u Munchenu 2009. sudilo za zločine nad Židovima u nacističkom logoru Sobiboru u Poljskoj 1943. godine.

I dok jedan “pakira” kofere njegov imenjak se nada da će ga zajednički branitelj Ante Nobilo ipak uspjeti bolje obraniti nego što je to radio Perkoviću. Zajedničko je obojici što svjedoka njihovih zločina danas ima vrlo malo ili ih uopće nema. Iako su generacijska razlika, obojica su u bivšem režimu bili visokopozicionirane osobe, koje su u početku hrvatske borbe za neovisnost obnašali visoke dužnosti u novoj hrvatskoj državi. Zajedno s još jednim Jožom – Manolićem, činili su udbin trolist u vrhu mlade Hrvatske koje je Tuđman prvo prihvatio, a onda ih se svih (osim Perkovića) s vremenom riješio.

– Jedno vrijeme bio sam Perkoviću šef i mogu reći da je bio dobar radnik. Ne mogu se sve stvari pripisivati njemu, jer nije on sam o svemu odlučivao. Mora se sagledati cijeli kontekst situacije u kojoj smo se tada nalazili. Zato ga treba zaštititi, jer se štiteći njega štite i drugi koji bi se danas-sutra, mogli naći u istoj situaciji, branio je prije nepunih godinu dana Boljkovac svog udbaškog druga, dodajući kako Perkovića terete za događaje “iz nekih bivših, ludih vremena”, kada je valjda bilo sve dozvoljeno. Ili se u najmanju ruku moralo.

Kao što Boljkovac svoje (i partizanske) zločine danas opravdava tezom da se ne može samo tako suditi onima koji su dizali ustanak protiv fašizma, tako se i Perković u svakom javnom istupu zadnjih dana brani tezom da se hrvatske emigrante moralo progoniti po nalogu “odozgo”, iz Beograda.

Zanimljivo jedini koji se o niti jednoj temi već dugo ne izjašnjava je Josip Manolić. Iako je ljetos samo za portal Dnevno izjavio kako se u svim slučajevima moraju poštovati hrvatski i europski zakoni, treći Joža koji isto tako puno zna o vremenu njihovog zajedničkog idola Josipa Broza, danas mudro šuti. Daleko od javnosti, da se kojim slučajem netko ne bi i njega sjetio.

Međutim znakovito je da se u sudskim slučajevima obojice Joža pojavljuje Ante Nobilo koji je 1986. godine bio tužitelj tadašnje SFRJ u sudskom procesu protiv Andrije Artukovića, ministra unutarnjih poslova NDH. Danas ta ista osoba brani partizane, komuniste i udbaše. Prije tridesetak godina Nobila nije smetalo što je Artuković star i dementan, međutim za Boljkovca tvrdi da nije raspravno sposoban, a Perkovića pokušava spasiti suludom tezom kako u Njemačkoj neće imati pravično suđenje kao što je recimo imao spomenuti Artuković kojeg su dvojica lažno teretili a ostalih 14 svjedoka je priznalo da ga nikada nije vidjelo. No i to je bilo dovoljno da “Nobilovi, Boljkovčevi, Manolićevi i Perkovčevi” čovjeku u bolesničkoj postelji “odrežu” smrtnu kaznu.

[quote]Na koncu, Nobilo je jedan od rijetkih koji znaju gdje je sahranjen Artuković, čija obitelj ni danas ne može doznati mjesto posljednjeg počivališta jer su tu informaciju komunističke vlasti proglasile strogom tajnom!!![/quote]

Kada je već tako sposoban odvjetnik, Nobilo je svom branjeniku Perkoviću, da je htio, mogao pomoći i njemačkim vezama drugog branjenika – Boljkovca, koji se ne tako davno hvalio kako je šezdesetih godina prošlog stoljeća dugo održavao dobre odnose sa visokorangiranim dužnosnicima iz tadašnje zapadne Njemačke.

– Neki od vodećih njemačkih političara dolazili su u moju vikendicu u Vukovoj Gorici i od njih sam doznao mnoge tajne iz tog ali i ratnog doba, tvrdio je Boljkovac. A sada, eto, jedan će Joža “nacistima”, a drugi osta s “ustašama”.

autor: B.D./dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari