Pratite nas

Pregled

Drago Krpina – S obzirom na brojne probleme u Hrvatskoj nije odgovorno trošiti energiju na temu Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Drago Krpina, utemeljitelj HDZ-a i bivši saborski zastupnik, 18.3.2018. na obilježavanju 28. obljetnice od atentata na dr. Franju Tuđmana u Benkovcu uputio je oštre poruke premijeru u predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću.

“S obzirom na brojne probleme u Hrvatskoj nije odgovorno trošiti energiju na temu Istanbulske konvencije”, rekao je Krpina i zaradio veliki pljesak.

“Vrijeđa nas što nam se kaže da mi to ne razumijemo, da nismo pročitali i da će nam se doći objasniti o čemu se radi. Mi smo pismeni, znamo čitati, mi smo se školovali i znamo razumjeti. A čuli smo i što su nam rekli hrvatski katolički biskupi. Mi koji smo sudjelovali u stvaranju hrvatske države devedesetih godina jako dobro znamo što nam je značila riječ kardinala Kuharića u najtežim trenucima. Katolička crkva i biskupi bili su kroz stoljeća na braniku hrvatskog nacionalnog identiteta, oni su to i danas. I ne pristajemo da ih se ignorira i da im Dubravka Šuica kaže da će im ona to objasniti. To je protivno uvjerenjima goleme većine hrvatskog naroda”, dodao je.

“Nitko nema pravo jer je na izborima došao na neku dužnost činiti ono što je protivno volji hrvatskog naroda i temeljnim opredjeljenjima toga naroda”, poručio je.

“Nije narod tu samo da čeka četiri godine i da glasuje, a onaj koji je izabran da radi što ga je volja – to nije demokracija, nego je protivno demokratskim načelima”, ističe.

“U ocjeni svjetonazorskih i moralnih aspekata tog dokumenta (IK) uvijek ćemo više vjerovati hrvatskim katoličkim biskupima nego li bilo kojem trenutnom političkom lideru koji će na politički način tumačiti one temeljne, moralne I etičke dimenzije toga dokumenta”, dodaje.

 “Što se tiče stanovništva ovoga kraja ovo su vam ljudi čiji je mentalitet oblikovan stoljećima kroz otpor raznim osvajačima. I sačuvali su svoj identitet. Budite sigurni da će ga na sve moguće načine čuvati i u budućnosti. Od bilo koga, i od HNS-a, i od Milorada Pupovca i briselskih činovnika”, jasna je poruka.

“U novom statutu na kojem se radi je predviđena mogućnost organiziranog unutarstranačkog referenduma što imaju sve demokratske europske stranke. Prije desetak dana je SPD u Njemačkoj organizirao unutarstranački referendum o tome hoće li oni koalirati sa CDU-om i CSU-om ili neće. I ne vidimo nikakvog razloga zašto bi se tome opirali. Osobito što ova pitanja izazivaju takve podijeljenosti u našoj stranci. I što po našem uvjerenju su u suprotnosti s voljom i težnjama goleme većine članova HDZ-a. I stoga vas molim, u interesu očuvanja jedinstva i snage naše stranke da se odgodi ratifikacija IK i da lijepo konzultiramo kroz unutarstranački referendum naše članove i da se oni izjasne o tom pitanju. To je demokracija. A naš predsjednik je preuzimajući stranku kao jedno od prvih svojih načela izrekao da će nastojati demokratizirati stranku i omogućiti što širem krugu članstva da sudjeluje u artikuliranju stranačke politike. Evo prilike da se to i potvrdi i da se to obećanje izvrši”, zaključio je.

Podsjetimo, prije nekoliko dana Utemeljitelji HDZ-a Zadar su pozvali ostale županijske organizacije da prihvate njihov prijedlog vezano za najavu predsjednika HDZ-a da će Vlada sljedeći tjedan Istanbulsku konvenciju uputiti u Sabor na uvrštavanje u dnevni red, te kažu da su “sve odredbe Istanbulske konvencije u kojima se uistinu govori o zaštiti žena od nasilja nedvojbeno prihvatljive”, ali im smeta uvođenje pojma “rod” koji više ne bi bio podudaran s pojmom “spola”.

 Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari