Pratite nas

Pregled

Drago Pilsel vukovarske branitelje nazvao – fašistima!

Objavljeno

na

Ovih dana relativno mnogo se pisalo o navodnom posjetu Rade Šerbedžije Vukovaru i o njegovoj nekakvoj tužbi protiv Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. Ali, dok dobro znamo tko je i što je Šerbedžija, u Hrvatskoj se još uvijek malo zna – tko je i što je Drago Pilsel. Oni koji ga bolje poznaju kažu da je politički kameleon, ljevičar, pobornik Broza i partije, jednom riječju skriveni  “veliki Hrvat”, iza kojeg stoje isti takvi kakav je i on.

Taj i takav Pilsel na portalu “Autograf.hr” (5. travnja 2014.) u košmarskom pamfletu punom zlobe i mržnje, kleveta i uvreda, nabacao je blato na hrvatske branitelje, istinske Junake Domovinskoga rata, prije svega iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, što je začudo prošlo gotovo nezapaženo (kao da je riječ o autoru marginalcu). Laže i maže ovaj “Argentinski Hrvat”, pa prenosi poruku Stožera upućenu ne samo Šerbedžiji (već možebitno i raznim pilselima) da se protive protiv onih koji cijelo vrijeme izjednačavaju krivnju i falsificiraju povijest, itd., i tako redom.

Na Stožerove “prijetnje”, kako ih lažno, pogrdno i bezobrazno naziva ovaj člankopisac, odgovara (čujte sad ovo!):

“Ja toj ekipi batinaša, toj rulji, tim nekakvim jozićima i borovčakima, poručujem da su Hrvati jači od njihove mržnje i da im neće uspjeti projekt fašizacije naše domovine. Nekada smo ih tukli na Sutjesci i na Neretvi, a danas ćemo ih do posljednjeg daha tući na internetu i u okviru demokratskih institucija”.

Dakle, Pilsel naziva Junake Domovinskoga rata fašistima, ljudima koji žele fašističku Hrvatsku, i koji su se valjda borili za Broza i partiju. Time nije uvrijedio samo članove časnog i uvaženog Stožera “na demokratski način” (argentinskim tangom!) već je uvrijedio i bacio ljagu na sve poginule i nestale hrvatske branitelje, na ljude koji su za razliku od njega dali krv za hrvatsku Domovinu, dok se on navodno u Argentini borio pod kapom Ante Pavelića.

Zatim se u ovom sramnom tekstu okrenuo protiv biskupa i Darija Kordića. Taj dio teksta toliko je ljigav, na  niskoj razini da ga nije vrijedno ni spomenuti. On, navodni bivši “Pavelićev sljedbenik”, kaže da se biskup Vlado Košić “ruga Bogu i pokazuje mu srednji prst”. (sic!) Takvu glupost, takvu razinu razmišljanja (navodnog intelektualca) teško je komentirati, a u svijesti kršćanskih vjernika, još tome prije Uskrsa, izaziva ni manje ni više već jedino podsmjeh, kao da se s njima ruga netko tko je upravo stigao iz “psihijatrije”.

Nu, oprostit ćemo jadnom Pilselu, vrijeme je korizme, tko zna što ga je navelo na ovakvu mržnju i klevete, na Sutjesku i Neretvu, ali ne možemo mu oprostiti da istinske hrvatske branitelje naziva – fašistima, tim prije jer mu je možda fašista bio otac, a oni koji su u Vukovaru i diljem Hrvatske tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata branili i obranili Domovinu sigurno nisu!

Mladen Pavković,

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari