Politika
Drago Prgomet i službeno kandidat HDZ-a za gradonačelnika Grada Zagreba
Komentar
Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju
Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.
Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.
Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.
Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.
U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.
Što vi mislite o ovoj temi?
Politika
Nacionalni skup Mosta: Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve
Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve, programski su stupovi Mosta nezavisnih lista usmjereni na snažniju suverenost, razvoj poduzetništva, poboljšanje pravosuđa, unaprjeđenje socijalnih prava, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo te očuvanje okoliša. Predstavljeni se danas na Nacionalnom skupu te stranke u Zagrebu.
– Svatko od nas, svaki pojedinac, važan je za bolju budućnost Hrvatske i buduće generacije. Prije svega, vjerujte sebi. I to ne samo danas, zadnjih šest godina vi ste svjetionik svega onog što je moguće, i kad svi drugi govore suprotno i kad svi drugi ne vjeruju. Recite im da nema odustajanja, recite im da je njihova obitelj vrijedna borbe, recite im da je ova zemlja borbe vrijedna, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u svom obraćanju na Nacionalnom skupu pred gotovo tisuću okupljenih u City Plazi Zagreb.
U kontekstu predstojećih izbora, Petrov je kazao kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.
– Stiže nam dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom. Možete birati boriti se ili tiho umrijeti, jer ova lažna stabilnost, savršena lopovska ravnoteža, kojoj su građani Hrvatske svakodnevno izloženi je tiha smrt, s bijelom zastavom i predajom, ustvrdio je Petrov.
– U takvom trenutku podržavaju se vladajući koji kažu da su se borili da ljudi mogu otići iz Hrvatske i oni koji prodaju Hrvatsku za komadić svoje osobne karijere. Bez borbe se podržava one koji Hrvatsku u EU vide kao nečiju pokrajinu, a ne kao jednakopravnu članicu, izjavio je Petrov.
Govoreći o programskom stupu Pravedna Hrvatska, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja je naglasio da je odgovornost vladajućeg sustava ključna za iskorjenjivanje korupcije koja je u današnjem društvu praktički javna i legalizirana.
– Jedino borba protiv korupcije može vratiti u moral, etičnost i čast u politici, rekao je.
Saborski zastupnik Robert Podolnjak izjavio je kako svi građani moraju aktivno i jednako sudjelovati u javnom i političkom životu, i kako je nužna promjena izbornog sustava, prije svega smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru.
Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, predstavljajući programski stup Poduzetna Hrvatska, kazala je kako se on bazira na smanjenju troškova poslodavaca i prijeko potrebnog poreznog rasterećenja.
Njezin saborski kolega Ante Pranić mišljenja je kako je najveći problem u glomaznom državnom aparatu koji je sam sebi svrha. Kako se javna uprava može urediti po mjeri građana demonstrirao je na primjeru grada Vrgorca, kojem je gradonačelnik.
Slaven Dobrović i Ružica Vukovac, predstavljajući Zelenu Hrvatsku, poručili su kako je ključ takve Hrvatske održivi razvoj koji se mora temeljiti na inovativnim, dobrim i ekološkim rješenjima u komunalnom sektoru, energetici i transportu.
U programskom stupu Hrvatska za sve središnje mjesto imaju obrazovanje i zdravstvo. Saborska zastupnica Sonja Čikotić u tom je kontekstu poručila kako Most želi sustav obrazovanja u kojem će marljiv i sposoban radnik od svog životnog poziva i rada moći dostojanstveno živjeti.
– Ključ razvoja hrvatskoga zdravstva je model medicine usmjerene prema osobi, odnosno model koji u središtu zanimanja ima liječnika kao kompletnu osobu i pacijenta kao kompletnu osobu, smatra ‘mostovka’ Ines Strenja.
