Pratite nas

Iz Svijeta

DRAMA U KOPENHAGENU Pokušali ubiti karikaturista koji je crtao Muhameda: Jedna osoba poginula, ranjena tri policajca

Objavljeno

na

Jedna osoba je ubijena, a troje policajaca ranjeno je u pucnjavi u kafiću u Kopenhagenu, javlja danski TV2. Do pucnjave je došlo za vrijeme tribine o slobodi govora na kojoj se raspravljalo o blasfemiji.

U kafiću su bili francuski veleposlanik François Zimeray i švedski umjetnik Lars Vilks, poznat po crtanju kontroverznih karikatura proroka Muhameda. Vilks je zbog karikatura objavljenih 2007. godine primio brojne prijetnje smrću.

Helle Merete Brix, jedna od organizatorica tribine, za AP je potvrdila da Vilks u pucnjavi nije ranjen. Izgledno je da je upravo on bio meta napadača. Kada se nalazi u Danskoj, Vilks ima stalnu policijsku zaštitu.

“Vidjela sam maskiranog čovjeka kako trči. Ovo smatram očitim napadom na Larsa Vilksa”, kaže Brix.

“Bila sam zatvorena s njim u hladnoj prostoriji i držala ga za ruku. Ostao je vrlo smiren. Tako smo stajali i pričali jedno drugome loše viceve. Njegov tjelohranitelj odradio je sjajan posao. Ovo je vrlo dramatičan i neugodan podsjetnik na stvari s kojima smo svaki dan suočeni”, rekla je Brix.

Otkrila je i da se tribina nastavila nakon pucnjave: “Ljudi su zapravo ostali vrlo smireno i sastanak se nastavio. Ionako nismo mogli otići pa smo nastavili diskusiju koju smo započeli”.

Francuski ambasador Zimeray dramatični je događaj opisao u razgovoru za AFP: “Pucali su na nas izvana. Imali su iste namjere kao ubojice koji su napali Charlie Hebdo, ali nisu uspjeli doći do nas. Činilo mi se da sam čuo oko 50 pucnjeva, a policija kaže da je ispaljeno i do 200 metaka. Meci su prolazili kroz prozore i vrata i svi smo se pobacali na pod. Uspjeli smo pobjeći iz te prostorije, ali smo i dalje ostali unutra jer opasnost nije prošla. Napadači nisu uhvaćeni tako da bi još mogli biti negdje u susjedstvu”.

Dvoje napadača je, prema napisima u danskim medijima, i dalje u bijegu. Kako javlja BBC, napadači su ispalili i do 40 metaka prije nego su pobjegli. Navodno su pobjegli u automobilu VW Polo tamne boje čiji broj registracijske tablice je AT 25 919.

Do pucnjave je došlo taman nakon što je Zimeray završio svoje izlaganje na tribini. Francuski veleposlanik u međuvremenu je na Twitteru potvrdio da je živ i zdrav.
Kako javlja danska televizija TV2, na prozorima kafića u kojem je održana tribina vidljivo je 30-ak rupa od metaka.

karikaturista“Oko 3:30 sati, nakon što je francuski ambasador završio s izlaganjem, začuli smo pucnjavu. Neki su ljudi istrčali vani, ali ja se nisam usudio jer i vani se pucalo”, kazao je satirist Dennis Meyhoff Brink koji je bio prisutan na tribini.

U više navrata planirali Vilksovo ubojstvo

Lars Vilks je bijes islamista na sebe navukao 2007. godine, kada je na svojim karikaturama prikazao Muhameda kao psa. Izazvalo je to brojne prosvjede diljem islamskog svijeta, a džihadisti Islamske države za njegovo su ubojstvo ponudili 150.000 dolara.

Zadnjih godina Vilks živi pod policijskom zaštitom. U tri različita navrata, 2009., 2010. i 2011. godine, nekoliko je osoba uhićeno zato što su planirali atentat na Vilksa. Vilks je 2010. fizički napadnut dok je držao predavanje o slobodi govora na Sveučilištu u Uppsali.

Vilks redovito prima prijetnje smrću. Teroristička organizacija Al-Kaida uvrstila ga je na svoju “listu najtraženijih osoba koje su vrijeđale Islam”.

Vilks je nedavno dao intervju za The Wall Street Journal povodom masakra u redakciji lista Charlie Hebdo. Tada je kazao da odbija živjeti u strahu i skrivati se od javnosti.

“Policijska zaštita nije stopostotna garancija sigurnosti, kako smo vidjeli u slučaju Charlie Hebdo, ali pomaže. Ne moram noću ležati budan i osluškivati čudne zvukove”, rekao je tada Vilks.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari