Pratite nas

Vijesti

Dramatičan apel Vatikana: Od 800 tisuća katolika u BiH 1991., sada ih je 440 tisuća.

Objavljeno

na

Prvu crtu Vatikana prema istoku drže katolici u BiH. Sve ih je manje. Granica se pomiče prema Neretvi. Katolička vjera riskira da za koje desetljeće posve nestane.

Zbog duge kolone onih koji napuštaju svoju zemlju, granica područja u kojemu u BiH žive Hrvati sve se više pomiče prema Neretvi. A ne tako davno pjevalo se o Drini. Bosna je prepuna tužnih izbjegličkih priča. Predugo se prekriženih ruku gledalo kako jedan narod nestaje. I jedna vjera. Katolici u BiH su zapravo na “prvoj crti” Vatikana. Oni su krajnja homogena katolička cjelina prema istoku. A u borbi za opstanak biskupi u BiH Puljić, Komarica, Perić, Sudar, Vukšić i Semren su poput generala koji imaju sve manje vojske. Trebaju pomoć!

[dropcap]H[/dropcap]rvati u BiH svih ovih godina osjećaju se kao da su ih saveznici ostavili. Razočarale su ih Amerika, Njemačka, Hrvatska… Jedino ih nikada nije iznevjerio Vatikan. I kada nije bilo nikakvih javnih poteza, vjerovali su da za njih tihom diplomacijom lobira Sveta Stolica.

Papa Franjo je na prvom susretu s kardinalom Puljićem rekao: “A ti, dolaziš iz Crkve mučenika, iz trpeće Crkve”. Vidjelo se da Argentinac odlično poznaje stanje u BiH.

Poljak Wojtyla se nije obazirao na prijetnje ubojstvom u želji da dođe u Sarajevo. Čak se najavio i ratne 1994. godine, no posjet je odgođen zbog opasnosti. Učinio je to 1997. šaljući poruku katolicima “Niste sami, s vama smo”. Teško bolestan 2003. predvodio je misu u Banjoj Luci, iako je večer prije biskupu Komarici poručeno da otkaže dolazak ili će biti ubijen.

vatikan-obradena1Nijemac Benedikt koristio je svaku prigodu kako bi upozorio na nestajanje jednog naroda. Osobito će ostati zapamćeno dramatično pismo njegova tajnika Tarcisia Bertonea biskupima BiH i RH. Naglasio je da je stanje alarmantno. Jer od oko 800 tisuća katolika u 1991. godini, došlo se do današnjih oko 440 tisuća. Upozorio je biskupe: “Katolička vjera u BiH riskira da za koje desetljeće posve nestane”. Stoga je papa molio poglavare Crkve u BiH i RH da kolegijalno, zajednički, “kao pastiri i prvi odgovorni naroda Božjega intenziviraju svoje zauzimanje za budućnost Crkve u BiH”. Naglašeno je kako po tom pitanju “Crkva neće propustiti surađivati s civilnim vlastima i sa svim osobama dobre volje”. Dakle, potreban je dijalog i međusobno zajedništvo. A upravo su podjele plodno tlo za stratege poticanja iseljavanja Hrvata.

Snažan pečat u provedbi vatikanskih preporuka ostavlja papin izaslanik Talijan Alessandro D’Errico. Koji je šest godina bio na službi u BiH. Prošle godine premješten je u Zagreb. Pitao sam ga nedavno koliko se danas provodi “zapovijed iz Vatikana” koju je zajedno s biskupima i on dobio u Sarajevu. S velikim poštovanjem govorio je o zauzimanju hrvatskih biskupa u pomoći svojim sunarodnjacima u BiH. Pobrojio je mnoge akcije. Siguran je da se biskupi u RH nikada neće umoriti u toj misiji.

Jednako kao i s crkvenim predstavnicima, tako papin izaslanik u Hrvatskoj uspješno provodi i sugestiju Vatikana o suradnji s civilnim vlastima. Ne obazirući se iz koje su političke partije. Poštuje izabranu volju naroda. A osobito one koji žele pomoći.

Kao nuncij u BiH D’Errico je bio izaslanik Svetog Oca na inauguraciji hrvatskog predsjednika. Zanimljivo, bio je to prvi prijam na Pantovčaku koji je priredio Josipović. Središnja točka papina izaslanika i agnostika, toga kao i mnogih drugih susreta, bili su Hrvati u BiH. Isti dnevni red imao je i s premijerima Jadrankom Kosor, Zoranom Milanovićem, ministrima, vođom oporbe Karamarkom… Danas D’Errico u Zagrebu s jednakim žarom lobira za narod s kojim je šest godina proživljavao patnje.

Vatikan preko svojih pastira pokušava sačuvati svoje stado u BiH. Zbog toga je u poslijeratnim vremenima papa dolazio u “muslimansko Sarajevo” i “pravoslavnu Banja Luku”. Time je slao poruke “ovo je i katolička zemlja”. A upravo u tu zemlju, “žele nas žive zakopati”, gotovo glasom očajnika ponavlja kardinal Puljić. Sve ga se slabije čuje. U zaglušujućoj tišini grobari odrađuju posao. Popušta prva crta. Kopaju se novi rovovi. S njih se već nazire Neretva. Umjesto pomoći, “kršćanska Europa” strpala ih je u luđačku košulju?!

[box_dark]

Posljednji podaci o stanju katoličkih župa u BiH, a riječ je o podacima objavljenim nakon posvećenja kuća početkom prošle godine, pokazali su da se trend nestajanja Hrvata – katolika iz BiH iz godine u godinu nastavlja. Hrvati odlaze.

Važno je podsjetiti na podatke koji su objavljeni u monografiji “Stanje katoličkih župa u BiH” prema kojima je od njih 835 tisuća, koliko ih je u BiH živjelo uoči rata, danas ostalo tek nešto više od 440 tisuća. Pri tom je prava katastrofa zadesila katolike koji su živjeli na području današnje Republike Srpske, jer ih je s toga teritorija nestalo čak 92 posto, dok u Federaciji BiH katolika je manje za 34 posto. Posebice zabrinjava podatak da je, unatoč ratu, katolika u BiH, koji su uglavnom Hrvati, bilo više 2001. nego deset godina kasnije. Prije nekoliko dana kardinal Vinko Puljić ponovno je istaknuo problem smanjenja broja Hrvata – katolika iz BiH.

Cijeli jedan narod je nestao pred očima svijeta. Naime, prema crkvenim statistikama, krajem 2007. i početkom 2008. prigodom blagoslova obitelji u BiH je bilo 465.000 Hrvata – katolika. Broj katolika krajem 2008. i početkom 2009. godine iznosio je 459.102, dok je početkom 2010. u BiH živjelo 454.921 Hrvata – katolika. Prema posljednjim podacima objavljenim početkom prošle godine, u biskupijama čija su sjedišta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Trebinju na kraju 2011. bilo je ukupno 443.084 Hrvata – katolika. Kada je u pitanju Sarajevska županija, prema statistikama iz 1991. živjelo je 34.741 Hrvata – katolika, a prema posljednjim statistikama, trenutno živi 16.793. Međutim, ovo nije podatak koji se odnosi na blagoslov obitelji. Naime, početkom prošle godine, prema crkvenim podacima, riječ je o 12.200 Hrvata – katolika. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji drže kako uz taj broj treba dodati još oko 3500 Hrvata koji nisu vjernici te katolike koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati. No, evidentno je da se broj Hrvata – katolika u glavnom gradu tijekom i nakon rata prepolovio.

Manjina je ugrožena

Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije BiH, pak ističe kako su u BiH ugroženi svi oni koji žive kao manjina u odnosu na većinu, bez obzira o kojem je prostoru je riječ. S druge strane, on ističe kako je općenito došlo do pada nataliteta u BiH, a to najviše pogađa Hrvate. Što se pak tiče statističkih podatka vezanih uz broj katolika u tri biskupije, najveći pad u odnosu na godinu dana ranije ima Banjolučka biskupija koja, uz današnja većinska područja u RS-u, uključuje i dio Hercegbosanske županije i općinu Livno. Tamo je 710 Hrvata – katolika manje po popisu s kraja 2011. godine.

Naime, Banjolučka biskupija je imala 35.924 na kraju 2010., a dvije godine ranije 36.513 katolika. U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju 2011. bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika. U odnosu na tu biskupiju, gdje se bilježi porast od 710 osoba, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji se bilježi također pozitivni trend prema ovim podacima. Prema popisu misijskih kolektiva iz mjesečnika “Crkva na kamenu” na kraju 2011. bilo je 190.861 Hrvata – katolika, a godinu dana ranije 190.730. Radi se o porastu od 131 katolika.

[/box_dark]

JP/vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Oliver nije preminuo, informacije su lažne!

Objavljeno

na

Objavio

 Splitski Dnevnik, koji je dio RTL-ove mreže, objavio je vijest da je umro Oliver Dragojević. Vijest se, očekivano, vrlo brzo proširila društvenim mrežama, no pokazala se lažnom.

Ubrzo su povukli vijest sa svog portala no već je bilo prekasno. Brojni Oliverovi obožavatelji su se na društvenim mrežama počeli opraštati od omiljenog pjevača, a vijest su preuzele i neke društvene mreže. Ovu vijest je u dobroj vjeri prenio i naš portal, pouzdajući se u relevantnost izvora, no ubrzo smo uklonili objavu, kada se na svu sreću ispostavilo da se radi o netočnoj informaciji, što je potvrdio i Oliverov menadžer za inozemstvo Robert Martinović.

Izvori koje je nakon objave Splitskog dnevnika kontaktirao Telegram potvrđuju kako je legendarni pjevač živ, a u međuvremenu je i na njegovoj službenoj Facebook stranici objavljeno kako je “Oliver dobro i liječenje se nastavlja”.   Ispričavamo se što smo naše čitatelje krivo izvjestili! Posebna isprika obitelji i rodbini nama dragog pjevača.

Isječak Splitski Dnevnik

 

 

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari