Dramatičan apel Vatikana: Od 800 tisuća katolika u BiH 1991., sada ih je 440 tisuća.

Prvu crtu Vatikana prema istoku drže katolici u BiH. Sve ih je manje. Granica se pomiče prema Neretvi. Katolička vjera riskira da za koje desetljeće posve nestane.

Zbog duge kolone onih koji napuštaju svoju zemlju, granica područja u kojemu u BiH žive Hrvati sve se više pomiče prema Neretvi. A ne tako davno pjevalo se o Drini. Bosna je prepuna tužnih izbjegličkih priča. Predugo se prekriženih ruku gledalo kako jedan narod nestaje. I jedna vjera. Katolici u BiH su zapravo na “prvoj crti” Vatikana. Oni su krajnja homogena katolička cjelina prema istoku. A u borbi za opstanak biskupi u BiH Puljić, Komarica, Perić, Sudar, Vukšić i Semren su poput generala koji imaju sve manje vojske. Trebaju pomoć!

[dropcap]H[/dropcap]rvati u BiH svih ovih godina osjećaju se kao da su ih saveznici ostavili. Razočarale su ih Amerika, Njemačka, Hrvatska… Jedino ih nikada nije iznevjerio Vatikan. I kada nije bilo nikakvih javnih poteza, vjerovali su da za njih tihom diplomacijom lobira Sveta Stolica.

Papa Franjo je na prvom susretu s kardinalom Puljićem rekao: “A ti, dolaziš iz Crkve mučenika, iz trpeće Crkve”. Vidjelo se da Argentinac odlično poznaje stanje u BiH.

Poljak Wojtyla se nije obazirao na prijetnje ubojstvom u želji da dođe u Sarajevo. Čak se najavio i ratne 1994. godine, no posjet je odgođen zbog opasnosti. Učinio je to 1997. šaljući poruku katolicima “Niste sami, s vama smo”. Teško bolestan 2003. predvodio je misu u Banjoj Luci, iako je večer prije biskupu Komarici poručeno da otkaže dolazak ili će biti ubijen.

Nijemac Benedikt koristio je svaku prigodu kako bi upozorio na nestajanje jednog naroda. Osobito će ostati zapamćeno dramatično pismo njegova tajnika Tarcisia Bertonea biskupima BiH i RH. Naglasio je da je stanje alarmantno. Jer od oko 800 tisuća katolika u 1991. godini, došlo se do današnjih oko 440 tisuća. Upozorio je biskupe: “Katolička vjera u BiH riskira da za koje desetljeće posve nestane”. Stoga je papa molio poglavare Crkve u BiH i RH da kolegijalno, zajednički, “kao pastiri i prvi odgovorni naroda Božjega intenziviraju svoje zauzimanje za budućnost Crkve u BiH”. Naglašeno je kako po tom pitanju “Crkva neće propustiti surađivati s civilnim vlastima i sa svim osobama dobre volje”. Dakle, potreban je dijalog i međusobno zajedništvo. A upravo su podjele plodno tlo za stratege poticanja iseljavanja Hrvata.

Snažan pečat u provedbi vatikanskih preporuka ostavlja papin izaslanik Talijan Alessandro D’Errico. Koji je šest godina bio na službi u BiH. Prošle godine premješten je u Zagreb. Pitao sam ga nedavno koliko se danas provodi “zapovijed iz Vatikana” koju je zajedno s biskupima i on dobio u Sarajevu. S velikim poštovanjem govorio je o zauzimanju hrvatskih biskupa u pomoći svojim sunarodnjacima u BiH. Pobrojio je mnoge akcije. Siguran je da se biskupi u RH nikada neće umoriti u toj misiji.

Jednako kao i s crkvenim predstavnicima, tako papin izaslanik u Hrvatskoj uspješno provodi i sugestiju Vatikana o suradnji s civilnim vlastima. Ne obazirući se iz koje su političke partije. Poštuje izabranu volju naroda. A osobito one koji žele pomoći.

Kao nuncij u BiH D’Errico je bio izaslanik Svetog Oca na inauguraciji hrvatskog predsjednika. Zanimljivo, bio je to prvi prijam na Pantovčaku koji je priredio Josipović. Središnja točka papina izaslanika i agnostika, toga kao i mnogih drugih susreta, bili su Hrvati u BiH. Isti dnevni red imao je i s premijerima Jadrankom Kosor, Zoranom Milanovićem, ministrima, vođom oporbe Karamarkom… Danas D’Errico u Zagrebu s jednakim žarom lobira za narod s kojim je šest godina proživljavao patnje.

Vatikan preko svojih pastira pokušava sačuvati svoje stado u BiH. Zbog toga je u poslijeratnim vremenima papa dolazio u “muslimansko Sarajevo” i “pravoslavnu Banja Luku”. Time je slao poruke “ovo je i katolička zemlja”. A upravo u tu zemlju, “žele nas žive zakopati”, gotovo glasom očajnika ponavlja kardinal Puljić. Sve ga se slabije čuje. U zaglušujućoj tišini grobari odrađuju posao. Popušta prva crta. Kopaju se novi rovovi. S njih se već nazire Neretva. Umjesto pomoći, “kršćanska Europa” strpala ih je u luđačku košulju?!

[box_dark]

Posljednji podaci o stanju katoličkih župa u BiH, a riječ je o podacima objavljenim nakon posvećenja kuća početkom prošle godine, pokazali su da se trend nestajanja Hrvata – katolika iz BiH iz godine u godinu nastavlja. Hrvati odlaze.

Važno je podsjetiti na podatke koji su objavljeni u monografiji “Stanje katoličkih župa u BiH” prema kojima je od njih 835 tisuća, koliko ih je u BiH živjelo uoči rata, danas ostalo tek nešto više od 440 tisuća. Pri tom je prava katastrofa zadesila katolike koji su živjeli na području današnje Republike Srpske, jer ih je s toga teritorija nestalo čak 92 posto, dok u Federaciji BiH katolika je manje za 34 posto. Posebice zabrinjava podatak da je, unatoč ratu, katolika u BiH, koji su uglavnom Hrvati, bilo više 2001. nego deset godina kasnije. Prije nekoliko dana kardinal Vinko Puljić ponovno je istaknuo problem smanjenja broja Hrvata – katolika iz BiH.

Cijeli jedan narod je nestao pred očima svijeta. Naime, prema crkvenim statistikama, krajem 2007. i početkom 2008. prigodom blagoslova obitelji u BiH je bilo 465.000 Hrvata – katolika. Broj katolika krajem 2008. i početkom 2009. godine iznosio je 459.102, dok je početkom 2010. u BiH živjelo 454.921 Hrvata – katolika. Prema posljednjim podacima objavljenim početkom prošle godine, u biskupijama čija su sjedišta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Trebinju na kraju 2011. bilo je ukupno 443.084 Hrvata – katolika. Kada je u pitanju Sarajevska županija, prema statistikama iz 1991. živjelo je 34.741 Hrvata – katolika, a prema posljednjim statistikama, trenutno živi 16.793. Međutim, ovo nije podatak koji se odnosi na blagoslov obitelji. Naime, početkom prošle godine, prema crkvenim podacima, riječ je o 12.200 Hrvata – katolika. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji drže kako uz taj broj treba dodati još oko 3500 Hrvata koji nisu vjernici te katolike koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati. No, evidentno je da se broj Hrvata – katolika u glavnom gradu tijekom i nakon rata prepolovio.

Manjina je ugrožena

Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije BiH, pak ističe kako su u BiH ugroženi svi oni koji žive kao manjina u odnosu na većinu, bez obzira o kojem je prostoru je riječ. S druge strane, on ističe kako je općenito došlo do pada nataliteta u BiH, a to najviše pogađa Hrvate. Što se pak tiče statističkih podatka vezanih uz broj katolika u tri biskupije, najveći pad u odnosu na godinu dana ranije ima Banjolučka biskupija koja, uz današnja većinska područja u RS-u, uključuje i dio Hercegbosanske županije i općinu Livno. Tamo je 710 Hrvata – katolika manje po popisu s kraja 2011. godine.

Naime, Banjolučka biskupija je imala 35.924 na kraju 2010., a dvije godine ranije 36.513 katolika. U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju 2011. bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika. U odnosu na tu biskupiju, gdje se bilježi porast od 710 osoba, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji se bilježi također pozitivni trend prema ovim podacima. Prema popisu misijskih kolektiva iz mjesečnika “Crkva na kamenu” na kraju 2011. bilo je 190.861 Hrvata – katolika, a godinu dana ranije 190.730. Radi se o porastu od 131 katolika.

[/box_dark]

JP/vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?