Pratite nas

Herceg Bosna

Dramatično stanje: 30.000 Hrvata “nestalo” iz BiH od 2003. godine

Objavljeno

na

Loša gospodarska situacija, nemogućnost osiguranja osnovnih uvjeta za život, nesiguran posao, rast životnih troškova, kao i vrlo zapaljiva politička atmosfera, ključni su razlozi zbog kojih Hrvati katolici u BiH u razdoblju nakon rata napuštaju svoje domove i odlaze u Hrvatsku ili zemlje Unije u potrazi za boljim životom, a statističke podatke o tomu, kao i uvijek, jedino vodi Katolička crkva.

Njezini dužnosnici u okviru zasjedanja Biskupske konferencije konstantno upozoravaju kako je potrebna korjenita promjena ekonomsko-političke situacije; u protivnom iseljavanje prijeti ne samo na područjima gdje su se Hrvati nakon rata vratili u manjem broju, već i u onim dijelovima zemlje gdje su do sada bili relativna većina. Nove državne i entitetske vlasti koje bi, prema optimističnim najavama, trebale početi s radom u idućih mjesec do dva pred sobom imaju do sada najteži zadatak, a to se posebno odnosi na hrvatske predstavnike u tijelima vlasti pa bilo to Vijeće ministara, Vlada RS-a ili, pak, federalna Vlada.

Ono što posebno zabrinjava u crkvenim statistikama jest činjenica kako je Hrvata katolika u vremenu od 5 do 10 godina nakon rata u svih pet biskupija na teritoriju BiH bilo više nego prethodne 2-3 godine što samo po sebi znači da je ekonomska kriza, ali i nesposobnost domaćih vlasti da se uhvate u koštac s osnovnim egzistencijalnim problemima građana, uzela svoj danak. Broj ljudi koji je jednostavno “nestao” kreće se od nekoliko pa čak do 27 tisuća, a tendencija pada nataliteta ne obećava mnogo, piše Dnevni list.

Iseljavanje iz Bosne

Najočitiji pad broja Hrvata Crkva bilježi na području Sarajevske nadbiskupije, koja, iako i dalje najbrojnija po pitanju vjernika, trpi posljedice loše politike. Tako je iz analize pod nazivom “Demografsko stanje i procesi katolika u BiH od 1996. do 2013. godine” koju je priredio vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić vidljivo kako je od 1996. godine (s izuzetkom 1999.) primjetan porast broja katolika na ovom području i taj pozitivni trend traje do 2002. godine kada je u granicama Sarajevske nadbiskupije živio 217.921 katolik. No već od iduće godine počinje polagani pad koji se manifestira iz godine u godinu i tijekom kojeg je godišnje nestajalo i po dvije tisuća katolika.

Zaključno s 2013. godinom, na prostoru Sarajevske nadbiskupije živi 190.003 Hrvata. Sličnu situaciju nalazimo i u primjeru Banjolučke biskupije koja ne pokriva samo dio RS-a, već i zapadnobosanske općine naseljene Hrvatima poput Livna i Jajca. Naime, 1996. godine, dakle na samom početku postojanja postdaytonske BiH, na tom je prostoru živjelo, pokazuje spomenuta analiza biskupa Vukšića, 50 tisuća vjernika; broj se polagano povećavao (s izuzetkom 1998. godine) do 1999. godine kada Crkva bilježi nešto više od 52 tisuće katolika. Međutim, baš kao i u slučaju Sarajevske nadbiskupije, tada kreće katastrofalan pad broja vjernika koji se manifestira kroz loš prirodni priraštaj i zbog čega je prošle godine na ovom prostoru živjelo tek 35 i pol tisuća katolika Hrvata.

I Hercegovina nije pošteđena

Kada je u pitanju Mostarsko-duvanjska biskupija, porast broja katolika može se pratiti nešto duži niz godina; od 1996. pa sve do 2006. godine i tijekom tog razdoblja optimizam u bolje sutra očito je i dalje prevladavao, no od te godine crkvene statistike samo nižu smanjenja po pojedinim župama.

Naime, 2006. godine na prostoru ove biskupije zabilježeno je 194.298 vjernika, dok je na kraju prošle godine taj broj opao na 186 tisuća što dovoljno govori u prilog tvrdnji kako loša ekonomska situacija pogađa i većinski hrvatske krajeve u Bosni i Hercegovini. S druge strane, Trebinjsko-mrkanska biskupija koja pokriva prostor istočne Hercegovine već je stoljećima izložena svakojakim nedaćama pa je tako i ovaj Domovinski rat dodatno narušio ionako lošu demografsku situaciju. Od 1996. godine pa do danas, pokazuje crkvene statistike, broj katolika teško da je prelazio 20 tisuća. Ukupno gledajući, pokazuje spomenuta analiza o demografskom stanju koju je priredio biskup Vukšić, u poslijeratnom razdoblju rast broja katolika primjetan je do 2003. godine kada je iznosio gotovo 465 tisuća, no, svi gore pobrojani razlozi doveli su do situacije da je njihov broj na cijelom području BiH prošle godine spao na 432 tisuće.

Naravno, ipak treba uzeti u obzir kako se ove brojke temelje na podacima župnih ureda svih biskupija te u svakom trenutku treba dodati još 10 posto Hrvata koji nisu u kontaktu s uredima ili se, pak, ne izjašnjavaju kao katolici. Međutim, brojke s kojima barata Katolička crkva već odavno su trebale upaliti zvono za uzbunu u hrvatskim političkim krugovima koji do sada nisu pokazali dovoljnu dozu svijesti za općenacionalne probleme.

Dramatično stanje

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica, biskup banjolučki, ocijenio je da su Hrvati katolici u BiH pred iskorjenjivanjem o čemu je izvijestio i kolege na nedavnoj trećoj izvanrednoj Biskupskoj sinodi koja se održavala u Vatikanu. U intervju za Radio Vatikan biskup Komarica je trenutačno stanje za katolike u BiH nazvao dramatičnim.

– Mi u BiH imamo brojna iskušenja, a napose stoga jer je katolička obitelj pred fizičkim istrjebljenjem. U pola zemlje su iskorijenjeni, a sada su u drugome dijelu zemlje katolici pod snažnim pritiscima fizičkog iskorjenjivanja, upozorio je Komarica.

Ilustracije radi, u 18 od 31 župe Banjolučke biskupije koja se nalazi na teritoriju RS-a danas nema niti jednog katolika, a u najvećem gradu u tom entitetu, Banjoj Luci, tek ih je 945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Širokobriježani obilježili Dan grada i blagdan Velike Gospe

Objavljeno

na

Objavio

Foto Jabuka.tv

Koncertom hrvatskog glazbenika Joška Čagalja Jole na Trgu širokobrijeških žrtava u srijedu je završeno obilježavanje Dana grada i blagdan Velike Gospe.

Već tradicionalno, na taj blagdan Široki Brijeg posjeti velik broj ljudi, uglavnom Širokobriježana raseljenih diljem svijeta i njihovih gostiju.

Tako je bilo i tijekom jučerašnjeg dana.

Najveća širokobriješka fešta povodom proslave Dana Grada Širokog Brijega prošla je u najboljem redu.

Kako je za portal Jabuka.tv potvrđeno iz nadležnih institucija i službi, tijekom i poslije koncerta Joška Čaglja Jole u Širokom Brijegu nije evidentiran nijedan incident, a gradsko područje u ranim jutarnjim satima bilo je posve čisto.

Nemamo evidentiran nijedan slučaj remećenja javnog reda i mira niti je bilo ikakvih prijava. Proslava Dana Grada Širokog Brijega prošla je bez ikakvih incidenata, izjavio je za portal Jabuka.tv Dražan Bošnjak, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke.

Iako se tijekom proslave Dana Grada i koncerta na središnjem gradskom trgu te zabavljanja u širokobriješkim kafićima moglo vidjeti dosta otpada, ulice Stjepana Radića, fra Didaka Buntića i Antuna Mihanovića već u četvrtak ujutro bile su posve čiste.

Od oko 5 sati ujutro provodili smo koordiniranu akciju čišćenja gradskih površina. Naši djelatnici prvo su očistili krupniji otpad, potom je ulice i gradske površine čistilo naše višenamjensko komunalno vozilo “Muvo”, a završno pranje obavili su širokobriješki vatrogasci, izjavio je za portal Jabuka.tv Zoran Slišković, ravnatelj JKP “Čistoća” d.o.o. Široki Brijeg.

U akciji čišćenja gradskih ulica i drugih površina sudjelovala su dva vatrogasca i jedno vozilo Vatrogasnog društva Široki Brijeg.

Uspješne akcije čišćenja gradskih površina već su postale i tradicijom kojom se Širokobriježani uistinu mogu ponositi.

Sinoćnja fešta i brzo čišćenje gradskih površina na ponos su Gradu. Možemo priželjkivati da ovakve manifestacije uvijek prođu kao ove godine, trudeći se samo dizati ih na još višu razinu, zaključio je Slišković u izjavi za portal Jabuka.tv /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Spomenik poginulim Širićima i Knezovićima

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik je izgrađen po nacrtu fra Marija Knezovića, a izradio ga je kipar Grgo Mikulić

U ponedjeljak 13.kolovoza bilo je svečano u Širića Brigu u selu Broćancu kod Posušja. Tradicionalno, dvanaesto po redu, okupljanje Širića i Knezovića je započelo Sveto misom koju je predvodio fra Mario Knezović.

Na Svetoj misi je pjevala Frama iz Posušja. Nakon Svete mise bilo je otkrivanje i blagoslov novoizgrađenog spomenika poginulima u ratovima za hrvatsku slobodu. Spomenik je izgrađen po nacrtu fra Marija Knezovića, a izradio ga je kipar Grgo Mikulić.

Iz maloga zaselka gdje žive Knezovići i Širići u Drugome svjetskome ratu i Domovinskome ratu je poginulo 25 branitelja, te brojni u Prvome svjetskome ratu.

Na spomeniku su popisana i sedmorica poginulih iz Cerovih Dolaca. Blagoslov spomenika imao je fra Valentin Vukoja, župnik na Posuškome Gracu.

Svi Širići i Knezovići

Svi Širići i Knezovići

Spomenik su otkrili Branka i Stanko Širić, roditelji poginuloga branitelja Petra Širića, te Venco Knezović sin poginuloga oca Petra Knezovića, a svečanome činu uz mnoštvo mještana i gostiju nazočili su Branko Bago, načelnik općine Posušje i Mladen Begić, ministar branitelja ŽZH. Program je vodio Zvonimir Širić, predsjednik udruge „Didovina“.

Nakon svečanosti blagoslova spomenika bilo je druženje uz tradicijske sportove, pjesmu i večeru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari