Pratite nas

Herceg Bosna

Dramatično stanje: 30.000 Hrvata “nestalo” iz BiH od 2003. godine

Objavljeno

na

Loša gospodarska situacija, nemogućnost osiguranja osnovnih uvjeta za život, nesiguran posao, rast životnih troškova, kao i vrlo zapaljiva politička atmosfera, ključni su razlozi zbog kojih Hrvati katolici u BiH u razdoblju nakon rata napuštaju svoje domove i odlaze u Hrvatsku ili zemlje Unije u potrazi za boljim životom, a statističke podatke o tomu, kao i uvijek, jedino vodi Katolička crkva.

Njezini dužnosnici u okviru zasjedanja Biskupske konferencije konstantno upozoravaju kako je potrebna korjenita promjena ekonomsko-političke situacije; u protivnom iseljavanje prijeti ne samo na područjima gdje su se Hrvati nakon rata vratili u manjem broju, već i u onim dijelovima zemlje gdje su do sada bili relativna većina. Nove državne i entitetske vlasti koje bi, prema optimističnim najavama, trebale početi s radom u idućih mjesec do dva pred sobom imaju do sada najteži zadatak, a to se posebno odnosi na hrvatske predstavnike u tijelima vlasti pa bilo to Vijeće ministara, Vlada RS-a ili, pak, federalna Vlada.

Ono što posebno zabrinjava u crkvenim statistikama jest činjenica kako je Hrvata katolika u vremenu od 5 do 10 godina nakon rata u svih pet biskupija na teritoriju BiH bilo više nego prethodne 2-3 godine što samo po sebi znači da je ekonomska kriza, ali i nesposobnost domaćih vlasti da se uhvate u koštac s osnovnim egzistencijalnim problemima građana, uzela svoj danak. Broj ljudi koji je jednostavno “nestao” kreće se od nekoliko pa čak do 27 tisuća, a tendencija pada nataliteta ne obećava mnogo, piše Dnevni list.

Iseljavanje iz Bosne

Najočitiji pad broja Hrvata Crkva bilježi na području Sarajevske nadbiskupije, koja, iako i dalje najbrojnija po pitanju vjernika, trpi posljedice loše politike. Tako je iz analize pod nazivom “Demografsko stanje i procesi katolika u BiH od 1996. do 2013. godine” koju je priredio vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić vidljivo kako je od 1996. godine (s izuzetkom 1999.) primjetan porast broja katolika na ovom području i taj pozitivni trend traje do 2002. godine kada je u granicama Sarajevske nadbiskupije živio 217.921 katolik. No već od iduće godine počinje polagani pad koji se manifestira iz godine u godinu i tijekom kojeg je godišnje nestajalo i po dvije tisuća katolika.

Zaključno s 2013. godinom, na prostoru Sarajevske nadbiskupije živi 190.003 Hrvata. Sličnu situaciju nalazimo i u primjeru Banjolučke biskupije koja ne pokriva samo dio RS-a, već i zapadnobosanske općine naseljene Hrvatima poput Livna i Jajca. Naime, 1996. godine, dakle na samom početku postojanja postdaytonske BiH, na tom je prostoru živjelo, pokazuje spomenuta analiza biskupa Vukšića, 50 tisuća vjernika; broj se polagano povećavao (s izuzetkom 1998. godine) do 1999. godine kada Crkva bilježi nešto više od 52 tisuće katolika. Međutim, baš kao i u slučaju Sarajevske nadbiskupije, tada kreće katastrofalan pad broja vjernika koji se manifestira kroz loš prirodni priraštaj i zbog čega je prošle godine na ovom prostoru živjelo tek 35 i pol tisuća katolika Hrvata.

I Hercegovina nije pošteđena

Kada je u pitanju Mostarsko-duvanjska biskupija, porast broja katolika može se pratiti nešto duži niz godina; od 1996. pa sve do 2006. godine i tijekom tog razdoblja optimizam u bolje sutra očito je i dalje prevladavao, no od te godine crkvene statistike samo nižu smanjenja po pojedinim župama.

Naime, 2006. godine na prostoru ove biskupije zabilježeno je 194.298 vjernika, dok je na kraju prošle godine taj broj opao na 186 tisuća što dovoljno govori u prilog tvrdnji kako loša ekonomska situacija pogađa i većinski hrvatske krajeve u Bosni i Hercegovini. S druge strane, Trebinjsko-mrkanska biskupija koja pokriva prostor istočne Hercegovine već je stoljećima izložena svakojakim nedaćama pa je tako i ovaj Domovinski rat dodatno narušio ionako lošu demografsku situaciju. Od 1996. godine pa do danas, pokazuje crkvene statistike, broj katolika teško da je prelazio 20 tisuća. Ukupno gledajući, pokazuje spomenuta analiza o demografskom stanju koju je priredio biskup Vukšić, u poslijeratnom razdoblju rast broja katolika primjetan je do 2003. godine kada je iznosio gotovo 465 tisuća, no, svi gore pobrojani razlozi doveli su do situacije da je njihov broj na cijelom području BiH prošle godine spao na 432 tisuće.

Naravno, ipak treba uzeti u obzir kako se ove brojke temelje na podacima župnih ureda svih biskupija te u svakom trenutku treba dodati još 10 posto Hrvata koji nisu u kontaktu s uredima ili se, pak, ne izjašnjavaju kao katolici. Međutim, brojke s kojima barata Katolička crkva već odavno su trebale upaliti zvono za uzbunu u hrvatskim političkim krugovima koji do sada nisu pokazali dovoljnu dozu svijesti za općenacionalne probleme.

Dramatično stanje

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica, biskup banjolučki, ocijenio je da su Hrvati katolici u BiH pred iskorjenjivanjem o čemu je izvijestio i kolege na nedavnoj trećoj izvanrednoj Biskupskoj sinodi koja se održavala u Vatikanu. U intervju za Radio Vatikan biskup Komarica je trenutačno stanje za katolike u BiH nazvao dramatičnim.

– Mi u BiH imamo brojna iskušenja, a napose stoga jer je katolička obitelj pred fizičkim istrjebljenjem. U pola zemlje su iskorijenjeni, a sada su u drugome dijelu zemlje katolici pod snažnim pritiscima fizičkog iskorjenjivanja, upozorio je Komarica.

Ilustracije radi, u 18 od 31 župe Banjolučke biskupije koja se nalazi na teritoriju RS-a danas nema niti jednog katolika, a u najvećem gradu u tom entitetu, Banjoj Luci, tek ih je 945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a ‘Jastrebovi’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” danas je u Busovači upriličena svečanost obilježavanja 25. obljetnice utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi”.

Predvodeći brojno izaslanstvo hrvatskih političkih dužnosnika sa svih razina vlasti, obljetnici koja je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule hrvatske branitelje, na Središnjem spomen obilježju u Busovači, nazočio je predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara i predsjedatelj Kluba Hrvata u Zastupničkom domu PS BiH Nikola Lovrinović, piše grad-busovaca.com

Uz predsjednika Čavaru, obljetnicu su svojim dolaskom uveličali predsjednici i predstavnici brojnih braniteljskih udruga iz svih krajeva BiH, a bili su tu i mnogobrojni građani i nekadašnji pripadnici i zapovjednici “Jastrebova”.

Nakon svete mise zadušnice, koju je u župnoj crkvi sv. Ante u Busovači predvodio župnik fra Zoran Jaković, održana je prigodna akademija u kino dvorani “Theatre” Hrvatskog doma u Busovači.

Brigada “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, dok se hrvatski narod u Središnjoj Bosni borio za goli opstanak, a nešto više o njenom nastanku i ratnom putu kazao je okupljenima brigadir Duško Grubešić koji je bio i zapovjednik stožera brigade “Jastrebovi”.

Okupljenima se obratio i prvi zapovjednik “Jastrebova” general Ilija Nakić. U svom govoru uputio je riječi zahvale svim pripadnicima brigade i uputio čestitke okupljenima na obljetnici.

“3. gardijska brigada HVO-a “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, okolnostima koje nisu bile “u hodu”, nego “u trku”… Pripadnici i vodstvo brigade opravdali su sva očekivanja i na bojišnicama diljem BiH izvršili zadane zatake”, kazao je general Nakić dodavši: “Prije 25. godina kada je brigada osnovana svi smo bili jedno. Nema razloga da to i danas u 2019. godini ne bude tako. Pozivam sve vas okupljenje i sve Hrvate na opće zajedništvo i na borbu za potpunu jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”.

Nazočnima na obljetnici obratio se i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara istaknuvši da su obljetnice prigoda na kojima se odaje počast svima onima koji su poginuli i dali živote za sve nas i našu budućnost, ali i slavlje na slavne trenutke hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini:

“Vjerujem da smo svjesni trenutnih okolnosti i i situacije u kojoj se nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ima dosta onih koji su u zabludama bili tijekom 90-ih godina, ali i onih koji su u zabludi i danas… Skoro cijeli hrvatski narod na proteklim izborima pokazao je svoju opredijeljenost dajući potporu strankama HNS-a BiH okupljenih oko HDZ-a BiH i predsjednika Čovića. Stoga, budimo svjesni svoje pozicije i zajedništvom se izborimo za sva prava koja nam pripadaju.”

Iz Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” na koncu su istaknuli kako će iduće godine obljetnicu organizirati na području Usore ili Žepča, budući da su i Hrvati tog područja bili dio “Jastrebova”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Zašto Kupres i Blidinje za većinu ‘hrvatskih’ medija nisu atraktivno odredište?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AdriaSki

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode

Odgovora može biti više. No, potpuno je čudno da televizijske kuće iz Hrvatske šalju svoje reportere u inozemstvo i prave javljanja uživo, dok su vijesti o sjajnim skijalištima, koja su na dohvat ruke, osobito južnom dijelu države, šture i rijetke. Naravno u pitanju je interes i biznis. Iz tržišne perspektive vlasnika je razumljivo da će RTL, unatoč havariji i prijetnji za sigurnost skijaša, savjetovati Hrvatima da idu u njihova skijališta u Austriji, Njemačkoj itd.

U tom detalju, ili nije detalj, vidimo koja je važnost i moć medija. Da su ti mediji u hrvatskim rukama bilo bi drugačije i vjerojatno bi taj reporter bio u Kupresu ili Blidinju.

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode. Tu se nitko od njih neće pitati što će zbog toga Hrvati iznijeti novac van Domovine, što ni jedna lipa od te potrošnje neće doći u hrvatsku privredu ili proračun. Na Kupresu i Blidinju piju se pića uvezena iz Hrvatske. Tu se pije hrvatsko pivo, toče mnoga hrvatska vina, konzumiraju hrvatski čajevi, jedu hrvatski slatkiši itd. Ali, što to zanima medije koji odrađuju posao za tuđi i svoj račun?

Osobno sam posjetio Kupres, a prošle godine Blidinje. U jednom danu sam vidio sjajna skijališta, divne uvjete, ažurnu poslugu, susretljive ljude, sigurnost i puno toga dobroga. Uz sve to, u jednom danu sam uz sjajnoga instruktora skijanja Hrvoja Vukoju Hrću naučio osnovno skijanje i zato ga Stipe Kvesić i ja preporučamo i drugima. Stoga, neka ovaj moj mali napis bude medijski prilog hrvatskim skijalištima u BiH. Dok ne shvatimo da su nam biseri na dohvat ruke, cijeloga života ćemo ih bezuspješno tražiti u tuđini.

Piše: Fra Mario Knezović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari