Pratite nas

Dražen Petrović izabran za najboljeg Europljanina u povijesti

Objavljeno

na

Igrači su trebali odabrati pet najboljih Europljana, a pokojni je Dražen uvjerljivo osvojio prvo mjesto. Slijede Francuz Tony Parker, Litvanac Arvidas Sabonis, Srbin Dejan Bodiroga te Nijemac Dirk Nowitzki.

Dražen Petrović izabran je za najboljeg Europljanina u povijesti u anketi koju je među 38 košarkaša ovogodišnjeg Eurobasketa u Sloveniji proveo košarkaši portal HoopsHype.com.

Igrači su trebali odabrati pet najboljih Europljana, a pokojni je Dražen uvjerljivo osvojio prvo mjesto. Slijede Francuz Tony Parker, Litvanac Arvidas Sabonis, Srbin Dejan Bodiroga te Nijemac Dirk Nowitzki.

Od hrvatskih igrača na visokom sedmom mjestu je Toni Kukoč, dok je Dino Rađa 16.

1. Dražen Petrović (Hrvatska)
2. Tony Parker (Francuska)
3. Arvydas Sabonis (Litva)
4. Dejan Bodiroga (Srbija)
5. Dirk Nowitzki (Njemačka)
6. Pau Gasol (Španjolska)
7. Toni Kukoč (Hrvatska)
8. Predrag Danilović (Srbija)
9. Juan Carlos Navarro (Španjolska)
10. Andrei Kirilenko (Rusija)
11. Dimitrios Diamantidis (Grčka)
12. Marc Gasol (Španjolska)
13. Aleksandr Đorđević (Srbija)
14. Aleksandr Volkov (Ukrajina)
15. Nando Gentile (Italija)
16. Dino Rađa (Hrvatska)
17. Radivoj Korać (Srbija)
17. Vincenzo Esposito (Italija)
17. Žarko Paspalj (Srbija)
20. Rudy Fernandez (Španjolska)
21. Linas Kleiza (Litva)
22. Vlade Divac (Srbija)
23. Dino Meneghin (Italija)
23. Andrea Bargnani (Italija)
23. Jorge Garbajosa (Španjolska)
23. Zoran Savić (Srbija)
27. Marco Belinelli (Italija)
28. Vassilis Spanoulis (Grčka)
29. Jim Bilba (Francuska)

[vsw id=”HLlPtBsGbYo” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

vlm

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

JAKOV SEDLAR: Srbijanski teror nad Hrvatskom još uvijek traje!

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari