Pratite nas

Kultura

Dražen Zetić – Svjetlo i sjena

Objavljeno

na

Umjetnost fotografije stara je više od 150 godina. Koliko je užitaka pružila u tom razdoblju, znaju zaljubljenici u to magično oko kamere koje bilježi i zaustavlja život što je nestao, prohujao u vremenu i prostoru. Nije fotografija samo dokument, ona je i to, ali čim uhvati onaj diskurs refleksivnog, mističnog, snovitog ili tajnovitog, fotografski se zapis pretvara u solilokvij  snimatelja, u  priču, problematizira  topos (pejzaž), sugerira vrijeme kao četvrtu dimenziju, odaje se gotovo sakralnom pokušaju tajnovitih namjera sačuvanja onoga što je bilo.

Auktor ovog fotografskog artizma, Dražen Zetić,  tematski se veže za prostor Bokokotorskoga zaljeva, tragajući ne samo za veličanstvom planinskih gromada koje se ogledaju u moru, nego i za naoko beznačajnim partikulicama ruzinaste ljepote: olinjaloga kajića, zahrđaloga lanca, prozora otpalih škura, nagrizenoga kamenog stupovlja, smeđkastih kaleža ili keramičke posude koja podsjeća na mrtve prirode majstora Chardina.

Sklonost ovim temama mrtvih priroda odaje melankoličnu dušu, traganje za nadnaravnim prostorima, pomalo prožetih Thanatosom i tamninom koja podsjeća na barokne ugođaje i slutnje smrti. Sve materijalno je prolazno, sve odlazi u zaborav, sve tone u vrijeme koje kronosovski guta naše uspomene, osame naših predaka i ostatke neponovljive prošlosti.  U vitičastom ukrasu nad bucalom čuva se i znalački kovački dar davno umrloga majstora, kakvih više nema, u pomno složenim kamenovima prazne kuće još ječe glasovi, ispod raspuknute makulature stare knjige zapis je kojega bi trebalo odgonetnuti, u odsjaju i sjeni kaleža tajna je života i smrti, u osamljenu cvijetu skrivena je ljepota koju pjesnik kamere pronalazi, u akantusu na vrhu sačuvana kapitela jeka je antike koja je dodirnula obalu…

Osnovno sredstvo Zetićeve umjetnosti fotografije odnos je svjetla i sjene. Svjetlo će razotkriti strukture kamena, drveta, metala, flore, obasjati uzbibane ili glatke površine mora, prodrijeti kroz neke otvore u drevnim utvrdama, stvoriti čarobne prizore sunčeva zalaska i planine obliti rumenilom, a površje mora zlatom. Sjene su dio života pa i zapisa o njemu: one su slojevite i javljaju se u pretapanju sa svjetlom, kao u filmu, pastelno preuzimajući svjetlu glavnu ulogu i utapajući u duboku tamu i tišinu ono jasno i zvonko u sunčevu sjaju. Time se pjesničko i sjetno obraća gledatelju nudeći nezamjetnu partikulicu u sjeni.

Kompozicija kao element slikarstva i ovdje zauzima važno mjesto: od uvećanja pojedinosti, do ritma kakve arhitektonske građevine, sudara oblih i ravnih linija, pa do veličanstvenih veduta otoka u čistom impresionističkom izboru boja i doba dana, a isto tako i divljenja pred uznemirenim i razbarušenim nebom, koje luduje ponad statične stare crkve. Kotor počiva u ljušturi zidina s masivom modrikastih planina iza leđa i čuva misao o vrijednosti prošloga. O tome je veliki Tin rekao: pjesnici su povjesnici. Zar umjetnici fotografije to nisu?

Nevenka Nekić, prof.

Dražen Zetić široj javnosti predstavlja se u Boki kotorskoj 2011. godine svojom prvom izložbom fotografija pod naslovom Verige. 2012. godine izlaže fotografije u Hrvatskoj kulturnoj zakladi „Hrvatsko slovo“ u Zagrebu na temu Harna djeca Boke kotorske. Izložbu fotografija postavlja 2014. godine u Galeriji Svratišta Cinkuš s naslovom Iz vjedara mora (Zapisi o Boki) te naposljetku isti postav izlaže 2015. godine u Galeriji „Montenegrina“ (Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb –  Crnogorski dom) i u Hrvatskoj paneuropskoj uniji. Na području dokumentarnoga filma Zetić je autor dvaju kratkometražnih uradaka: Za jedan zub (Priča o beskućnicima) iz 2013. i U zaljevu svetaca 2017. godine.

Član je Društva hrvatskih književnikaHrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 ZagrebKršćanskog akademskog kruga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Troplet predstavlja Antu Čuvala i njegove tri izuzetno vrijedne knjige

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Tropletovih dana kulture 2018, u utorak, 13. studenoga u 19 sati, u Hrvatskom domu H. S. Kosača u Mostaru, Troplet organizira „Susret s autorom“ i predstavlja prof. dr. Antu Čuvala i njegove tri izuzetno vrijedne knjige koje je objavio ove godine.

Unazad nekoliko mjeseci objavljena je njegova knjiga Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) a potom  100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918.-2018. – Grozote u Odesi 1916.-1917. i knjižica Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru), koje ćemo ovom prigodom predstaviti.

U predstavljanju, pored autora, prof. dr. Ante Čuvala, sudjeluju: Anita Martinac, književnica; Hrvoje Mandić, povjesničar angažiran u Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata u BiH i fra Miljenko Mića Stojić, voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Događanje će glazbom oplemeniti VIS „Amen“.

Ante Čuvalo je bivši dugogodišnji politički emigrant s tri mandata u Hrvatskm narodnon vijeću. Studirao je filozofiju i teologiju i stekao doktorat iz povijesti na Ohio State University. Bio je profesor povijesti na Ohio State University i na collegu u Jolietu blizu Chicaga.

Objavio je nekoliko knjiga na engleskom i hrvatskom jeziku kao i brojne članke o Hrvatima, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Po povratku u domovinu, zajedno sa suprugom, utemeljio je izdavačku kuću CroLibertas Publishers. Objavili su nekoliko knjiga na engleskom, španjolskom i hrvatskom jeziku.

M.J./Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Tamo me rodi Hercegovka mati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Kamenjar.com

Tamo

Tamo sunce umire u ljepoti !
Iz kamena se rađaju životi !
Žuljevite ruke pričaju priču
o neizmjernoj očevoj dobroti…

Tamo se laste u proljeće vrate,
kad produlje dani,noći se skrate .
Tamo se rijeke u beskraju gube
tamo planine sa nebom se ljube !

Tamo i zima svoje čari ima,
kad zabjeli poljane i gore,
bura u kosti uvlači se svima
kada krene da uzburka more !

Tamo me rodi Hercegovka mati .
Od kamena sivog i moji su geni .
Nitko mi više ne može dati
od ovog što ona zapisa u meni !

Tamo ću i ja na počinak poć’
sa precima svojim usnuti san .
Tamo ću posljednju dočekati noć.
Tamo ću posljednji ispratiti dan !

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Mali gradić kraj Kupreški vrata vječno bit će kolijevka Hrvata!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari