Pratite nas

Kultura

Dražen Zetić – Svjetlo i sjena

Objavljeno

na

Umjetnost fotografije stara je više od 150 godina. Koliko je užitaka pružila u tom razdoblju, znaju zaljubljenici u to magično oko kamere koje bilježi i zaustavlja život što je nestao, prohujao u vremenu i prostoru. Nije fotografija samo dokument, ona je i to, ali čim uhvati onaj diskurs refleksivnog, mističnog, snovitog ili tajnovitog, fotografski se zapis pretvara u solilokvij  snimatelja, u  priču, problematizira  topos (pejzaž), sugerira vrijeme kao četvrtu dimenziju, odaje se gotovo sakralnom pokušaju tajnovitih namjera sačuvanja onoga što je bilo.

Auktor ovog fotografskog artizma, Dražen Zetić,  tematski se veže za prostor Bokokotorskoga zaljeva, tragajući ne samo za veličanstvom planinskih gromada koje se ogledaju u moru, nego i za naoko beznačajnim partikulicama ruzinaste ljepote: olinjaloga kajića, zahrđaloga lanca, prozora otpalih škura, nagrizenoga kamenog stupovlja, smeđkastih kaleža ili keramičke posude koja podsjeća na mrtve prirode majstora Chardina.

Sklonost ovim temama mrtvih priroda odaje melankoličnu dušu, traganje za nadnaravnim prostorima, pomalo prožetih Thanatosom i tamninom koja podsjeća na barokne ugođaje i slutnje smrti. Sve materijalno je prolazno, sve odlazi u zaborav, sve tone u vrijeme koje kronosovski guta naše uspomene, osame naših predaka i ostatke neponovljive prošlosti.  U vitičastom ukrasu nad bucalom čuva se i znalački kovački dar davno umrloga majstora, kakvih više nema, u pomno složenim kamenovima prazne kuće još ječe glasovi, ispod raspuknute makulature stare knjige zapis je kojega bi trebalo odgonetnuti, u odsjaju i sjeni kaleža tajna je života i smrti, u osamljenu cvijetu skrivena je ljepota koju pjesnik kamere pronalazi, u akantusu na vrhu sačuvana kapitela jeka je antike koja je dodirnula obalu…

Osnovno sredstvo Zetićeve umjetnosti fotografije odnos je svjetla i sjene. Svjetlo će razotkriti strukture kamena, drveta, metala, flore, obasjati uzbibane ili glatke površine mora, prodrijeti kroz neke otvore u drevnim utvrdama, stvoriti čarobne prizore sunčeva zalaska i planine obliti rumenilom, a površje mora zlatom. Sjene su dio života pa i zapisa o njemu: one su slojevite i javljaju se u pretapanju sa svjetlom, kao u filmu, pastelno preuzimajući svjetlu glavnu ulogu i utapajući u duboku tamu i tišinu ono jasno i zvonko u sunčevu sjaju. Time se pjesničko i sjetno obraća gledatelju nudeći nezamjetnu partikulicu u sjeni.

Kompozicija kao element slikarstva i ovdje zauzima važno mjesto: od uvećanja pojedinosti, do ritma kakve arhitektonske građevine, sudara oblih i ravnih linija, pa do veličanstvenih veduta otoka u čistom impresionističkom izboru boja i doba dana, a isto tako i divljenja pred uznemirenim i razbarušenim nebom, koje luduje ponad statične stare crkve. Kotor počiva u ljušturi zidina s masivom modrikastih planina iza leđa i čuva misao o vrijednosti prošloga. O tome je veliki Tin rekao: pjesnici su povjesnici. Zar umjetnici fotografije to nisu?

Nevenka Nekić, prof.

Dražen Zetić široj javnosti predstavlja se u Boki kotorskoj 2011. godine svojom prvom izložbom fotografija pod naslovom Verige. 2012. godine izlaže fotografije u Hrvatskoj kulturnoj zakladi „Hrvatsko slovo“ u Zagrebu na temu Harna djeca Boke kotorske. Izložbu fotografija postavlja 2014. godine u Galeriji Svratišta Cinkuš s naslovom Iz vjedara mora (Zapisi o Boki) te naposljetku isti postav izlaže 2015. godine u Galeriji „Montenegrina“ (Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb –  Crnogorski dom) i u Hrvatskoj paneuropskoj uniji. Na području dokumentarnoga filma Zetić je autor dvaju kratkometražnih uradaka: Za jedan zub (Priča o beskućnicima) iz 2013. i U zaljevu svetaca 2017. godine.

Član je Društva hrvatskih književnikaHrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 ZagrebKršćanskog akademskog kruga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

POVISTI SE NE MOŽE POBIĆ OD ISTINE

Objavljeno

na

Objavio

Od tisuću devesto četrdeset druge,
sve do kraja rata, četrdeset pete,
ta crvena pošast, otvoreno priti,
da će svakog franjevca na Širokom Brigu,
bez imalo milosti, dati pogubiti.

Sve u smeđim abetima, na stiljanje daju,
zašto su im bili krivi, ni oni ne znaju,
krunica u ruci i vira u Boga,
pobili su fratre, samo radi toga.

Krvavi i teški zločin, tu se tada zbija,
cili Brig Široki u crno je zavija,
u jame ih bacali, da bi zločin skrili,
da se zločin sakrit neće, nisu svisni bili.

Vrime leti, lete i godine,
povisti se ne može, pobić od istine,
crvenoj su guji polomljena krila,
neka vidi sada, šta je učinila.

Dok postoji ova zemlja,
zemlja Ercegova,
dok se po njoj Hrvat kreće,
grobovi tih mučenika,
zaboravit se nikad neće.

Neka Bog im sudi, zakon nije tia,
za ta teška zvjerstva, još ih nagradia,
ali puk Hrvatski, viruje u Boga,
da će guju crvenu, kazniti zbog toga.

KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 22. sječnja 2019.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljena knjiga biskupa Ratka Perića ‘Nada koja ne postiđuje’

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga mostarsko-duvanjskoga biskupa mons. Ratka Perića “Nada koja ne postiđuje“, objavljena u prigodi 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, predstavljena je u utorak navečer u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, povjesničar Jure Krišto i autor mons. Ratko Perić, a među nazočnima u u prepunoj dvorani Nadbiskupskoga pastoralnog instituta bila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kardinal Vinko Puljić, brojni biskupi i drugi uglednici.

Kardinal Bozanić je istaknuo kako blaženi Alojzije Stepinac privlači sve više ljudi u svijetu te dodao kako on je među nama nazočan kao Božja prisutnost.
Blaženi Alojzije Stepinac pruža svome narodu kompas da bi se znao orijentirati, napomenuo je Bozanić dodavši kako je Stepinac polazište od kojeg se uvijek iznova učvršćuje vjera.

Naglasio je kako su u Katoličkoj Crkvi i hrvatskom narodu duboko ukorijenjeni život i mučeništvo blaženoga Stepinca te dodao kako je on nosio križ hrvatskoga naroda. “U Stepinčevoj se osobi spaja cjelokupna tragedija hrvatskoga naroda kroz 20. stoljeće”, napomenuo je kardinal Bozanić dodavši kako je ovaj najsvjetliji lik Crkve u Hrvata postojano na zemlji branio Boga i čovjeka.

Nadbiskup Puljić smatra kako knjiga biskupa Perića ima literarni, teološki, povijesni i hagiografski naboj. Ona na malo prostora donosi dokumentirano svjetlo o hrvatskom blaženiku i mučeniku, napomenuo je mons. Puljić dodavši kako je uvodni dio knjige “oda velikom sinu roda našega”.

Ocijenio je kako je kardinal Stepinac najljepša i najdraža hrvatska ruža, koja je svjedočila, pisala i govorila. “Zato je hrvatski narod i moga uskrsnuti”, rekao je zadarski nadbiskup dodavši kako je blaženi Alojzije “duhovni knez 20. stoljeća”.

Podsjetio je i kako je jugoslavenski komunistički režim u samo godinu i pol dana objavio protiv nadbiskupa Stepinca 1400 “bezočnih uradaka”.
Posebno je istaknuo vrijednost Križnoga puta što ga je mons. Perić sastavio na temelju 14 godina Stepinčeve robije te tri susreta s majkom koja mu je davala potporu u postojanosti.
Dio knjige u kojem piše o dopisivanju sa zaručnicom, ocijenio je “malim kršćanskim izdanjem Romea i Julije sa sretnim završetkom”.
Naglasio je i kako Stepinac nije slučaj nego višestruki fenomen.

Foto: Hina

Povjesničar Jure Krišto podsjetio je na optužbe Srpske pravoslavne crkve (SPC) koja je u pismu papi Franji tvrdila da je nadbiskup Stepinac šutio tijekom rata. Alojzije Stepinac se u 48 mjeseci života Nezavisne Države Hrvatske zauzeo pismima i djelima 362 puta, napomenuo je Krišto.

Biskup Perić je, istaknuo je Krišto, objasnio i podrijetlo krivotvorenoga pisma kojim je javni tužitelj Jakov Blažević teretio zagrebačkoga nadbiskupa. Više inačica tog pisma nastalo je u hrvatskim krugovima oko mons. Draganovića, rekao je dodavši kako se radilo o pismu što su ga pripremali kao materijal za približavanje Saveznicima u pokušaju da promjenom vlasti očuvaju hrvatsku državu.

Napomenuo je i kako je ono predano britanskom izaslaniku u Vatikanu te dodao da je mons. Perić u knjizi objavio sve inačice te krivotvorine.
Nekritičkim je ocijenio i komentare tog pisma u djelu povjesničara Joze Tomaševića.

U likovima blaženoga Alojzija Stepinca i maršala Tita sučelila su se dva svijeta, dvije države – država Božja i bezbožna komunistička država, napomenuo je biskup Perić.
Naglasio je kako je ta borba trajala i poslije njihove smrti – sve do propasti diktature. Ne radujemo se ničijoj propasti, rekao je biskup dodavši kako se veselimo silasku zla s pozornice.

Knjigu “Nada koja ne postiđuje” objavio je mostarski nakladnik Crkva na kamenu. Mons. Ratko Perić rođen je u Tuku pokraj Rovišća 1944. Mostarsko-duvanjski je biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije.

Školu je pohađao u Rotimlji i Crnićima (kod Stoca), sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, te Teološki studij u Rimu.

Doktorirao teologiju 1971. na sveučilištu Urbaniani. Zaređen za svećenika 1969. u Prisoju, a za biskupa koadjutora 1992. u Neumu. Kao rezidencijalni biskup Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski ustoličen je 11. lipnja 1993. (Hina)

Biskup Košić: Blaženom Stepincu se još uvijek čini velika nepravda kada mu se pripisuje zločine iz II sv. rata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari