Connect with us

Vijesti

DRININE

Published

on

Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakvih  tegoba. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše ne suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvijeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada. Plodovi su tamnocrvani, slatkokiselkastog okusa.

drinine2

Sadrži veliku količinu prirodnog šećera organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drininama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narači. Plodovi sa jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim uprkos tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.

U Francuskoj i Italiji se od drinina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira. U Rusiji prave ukusne juhe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski štovatelji tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drinina.

Svi njegovi dijelovi su ljekoviti-plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene špice. Djelotvorne su u liječenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.

Ruski znanstvenici su ustanovili da drinine, kora stabla i listovi posjeduju antimikrobiološka svojstva. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može se koristiti za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drinina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja probavnih organa. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica preporučuje se čaj od kore ove biljke.

Pekmez se uvijek pravi u istom omjeru -na kilogram pasiranih drinina ide kilogram šećera. Zreli plodovi se prvo operu, očiste se od špica, preliju vrelom vodom i ostave da odstoje pet minuta. Potom se izvade iz vode, propasiraju, stave u lonac i pospu šećerom. Sadržaj se kuha tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje. Završeno je kada se masa zgusne. Vruć pekmez sipa se u čiste i tople tegle, koje se otvorene stavljaju u rernu zagrijanu na 100 stupnjeva, da odstoje petnaestak minuta. Pošto se izvade, stavlja se celofan ili hermetički zatvarač i odlažu se na suho mjesto.

Za sok od drinina je potrebno 4,5 l vode,dva kilograma drinina i kilogram šećera. Drinine se operu, isjeckaju i dodaju u tri litra provrele vode. Kuhaju se 20 minuta, zatim se sklone sa ringle, ostave da se ohlade i na kraju se ispasiraju. Ova masa u presi ili gazi prelije se ostatkom vode, vrati se na ringlu i kuha još 15 minuta. Postupak sa hlađenjem i pasiranjem se ponavlja. Nakon toga se pomiješa sve, doda se šećer i na niskoj temperaturi, uz neprekidno mješanje, sačeka da se šećer rastopi. Tek onda se temperatura pojača i sok kuha još 10 minuta. Zatim se sipa u oprane i vruće flaše, koje se potom hermetički zatvaraju. Kada se jednom flaša otvori, trebalo bi je držati u frižideru. Zbog jake koncetracije razblažuje se običnom ili kiselom vodom.

Novosti/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari