Pratite nas

Društvo književnika Herceg-Bosne o položaju hrvata i hrvatskog jezika u BiH

Objavljeno

na

MOSTAR – Na svojoj izvanrednoj sjdnici od 15. studenoga Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne održalo je kraću raspravu o položaju hrvatskog naroda i hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. U toj raspravi zaključeno da se Skupština oglasi javnim pismom o svome stavu prema tome pitanju. To pismo, koje je objavljeno danas, prenosimo u cijelosti.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne prema svome poslanju i prema definiranoj djelatnosti i zadatcima utvrđenim u Statutu Društva posebno je dužno skrbiti o razvoju i afirmaciji hrvatskog jezika, o kontinuiranom napretku i valorizaciji hrvatske književnosti, o zaštititi slobode književnog stvaralaštva i djelovanja, te trajnom utjecaju na oblikovanje kulturne politike u Bosni i Hercegovini.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, kao nacionalna udruga prema svome osnovnom poslanju i opredjeljenju, upućeno je na skrb o nacionalnom identitetu, što osobito podrazumijeva skrb o hrvatskom jeziku kao okosnici toga identiteta. Hrvatski jezik, odnosno, njegov status i položaj u državnoj zajednici u kojoj Hrvati obitavaju, dosljedan je pokazatelj stanja duha i slobode naroda u toj zajednici.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne odbacuje kvaziznanstvene i slične kvalifikacije koje se odnose na hrvatski jezik, osobito odbacuju negiranje njegove posebnosti i značenja za hrvatski nacionalni identitet u Bosni i Hercegovini. Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne osobito odbacuje neargumentirane i zlonamjerne stavove koji se temelje na vrjednovanju i usporedbi protivničkih plemenitih nakana s mogućim lošim posljedicama naših postupaka.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne smatra da Hrvati kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini baštine puno pravo na zaštitu, iskazivanje i razvitak nacionalnog identiteta u punom kapacitetu, te da to pravo nije potrošivo i ne može se i ne smije se izgubiti u konstituciji države Bosne i Hercegovine.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne potičući razvitak hrvatskog nacionalnog identiteta odbacuje opcije u kojima se doprinos hrvatske nacionalne baštine pokušava prikazati kao nevažan za postojanje i razvitak Bosne i Hercegovine. Stoga se ovo društvo zalaže za postojanje i djelovanje hrvatskih nacionalnih institucija, posebno medija kao javnih ustanova koje trebaju uživati javnu državnu skrb.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne razvijajući svoju temeljnu djelatnost odbacuje tzv. paradigme melting pot-a kao potrošene i prevladane koncepcije i zalaže se za salad bowl, da različite nacionalnosti i različite kulture, unoseći svoju kulturu i tradiciju ne odustaju ni od čega, nego oplemenjuju svoj identitet u zajednici s drugima te supostoje s drugim kulturama i tradicijama, stoji u javnome pismu Skupštine Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Raste potpora Plenkovićevoj Inicijativi: U EU razumiju da su bh. Hrvati majorizirani

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na riječi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića izgovorene na summitu Europske unije u Bruxellesu malo je tko ostao imun, a jasna potpora stigla je od nekoliko važnih administracija, pa i samoga središta Europske komisije koja razumije kakav negativni potencijal sa sobom nosi nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva, te oštre reakcije velikog broja hrvatskih institucija koje su ga odreda proglasile nepoželjnom osobom, ali i jasnom porukom vrha Katoličke crkve kako se sadašnjim zakonima ozakonjuje političko nasilje nad najmalobrojnijim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu zemlje.

“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo.

Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i, zanimljivo, španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana Predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasovali za dosadašnjeg člana Predsjedništva.

Mogherini dobila zadaću

“Objasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković.

Plenković se nakon summita bilateralno sastao s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Na koncu tih razgovora usuglašeno je kako će se o BiH nastaviti skrbiti osobno Federica Mogherini, a to pak može sugerirati i kao novi poticaj za posredovanje oko izmjena Izbornog zakona.

Kako se moglo i pretpostaviti, na takav Plenkovićev istup u BiH su stigla posve suprotstavljena reagiranja. Tako je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić optužio predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plekovića da se miješa u unutarnje poslove BiH.

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

U pisanoj izjavi koja je iz Vijeća ministara BiH dostavljena medijima Zvizdić, koji dužnost obnaša u tehničkom mandatu do uspostave nove izvršne vlasti na temelju rezultata provedenih 7. listopada, upozorio je kako nedavne istupe premijera Plenkovića u tijelima Europske unije, kao i tijekom njegovih bilateralnih susreta, vidi kao “pokušaj uspostave paternalističkog ponašanja” prema Bosni i Hercegovini.

“Siguran sam da Plenković zna da su, sukladno odredbama Ustava BiH, Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednakopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju BiH te da u bilo kojoj instituciji na razini BiH: Predsjedništvu BiH, Parlamentu BiH i Vijeću ministara BiH ne može, zbog brojnih mehanizama zaštite, biti donesena ni jedna odluka protivno demokratskoj volji izabranih ili imenovanih predstavnika bilo kojeg naroda”, izjavio je Zvizdić.

Odgovorio mu je osobno Plenković tvrdeći da su Bošnjaci preglasali Hrvate te izabrali Komšića za člana državnog vrha BiH, kao i da to nije izbor ovdašnjih Hrvata.

Posve suprotno

Nije dugo trebalo čekati na stav njegova zamjenika i ministra financija i riznice Vjekoslava Bevande. “Očigledno da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH svjesno i po tko zna koji put previdio činjenicu da je Republika Hrvatska supotpisnik Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i da Vi kao legitimni predstavnik imate obvezu štititi odredbe tog sporazuma, a pogotovo u dijelu kada se radi o ugroženosti konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini”, dodaje se u pismu.

Kako se doznaje, o BiH će se voditi razgovori i sljedećih tjedana i mjeseci i u drugim međunarodnim adresama koje su također zabrinute zbog raspleta koji se događa u BiH te prijeti daljoj destabilizaciji prilika u zemlji, a time i stabilnosti zemalja Europske unije.

Zoran Krešić / VL

 

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

 

 

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Saudijska Arabija priznala: Nestali novinar ubijen je nakon borbe u konzulatu u Istanbulu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Saudijski novinar Jamal Khashoggi umro je u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu nakon borbe s osobama koje je tamo susreo, dok je međunarodna zajednica duboko uznemirena događajem i traži daljnju istragu.

Saudijski novinar i dopisnik Washington Posta Jamal Khashoggi umro je u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu nakon borbe sa osobama s kojima se ondje susreo, priopćila je u subotu Saudijska Arabija na osnovu preliminarnih rezultata istrage.

Zbog te afere, koja je izazvala napete odnose između Rijada i zapadnih zemalja, sa svojih dužnosti smijenjeni su zamjenik šefa obavještajne službe Ahmad al-Assiri te viši suradnik prijestolonasljednika Mohammed bin Salmana, Saud al-Qahtani.”Istraga je još u tijeku i do sada je uhićeno 18 Saudijaca”, ističe se u priopćenju saudijskog državnog tužitelja.

Khashoggi, kritičar saudijskih vlasti, posebice prijestolonasljednika Mohamada bin Salmana, lani je iselio u Sjedinjene Države zbog straha od uhićenja nakon što je kritizirao neke odluke bin Salmana i vojnu intervenciju Rijada u Jemenu.

Nestao je 2. listopada nakon ulaska u saudijski konzulat u Istanbulu, a tamo je došao kako bi izvadio dokumente za vjenčanje s turskom zaručnicom. Turski dužnosnici vjeruju da je tamo ubijen i da je njegovo tijelo uklonjeno.

Sjedinjene Države zatražile su od Turske snimku koja navodno pruža snažan dokaz da je saudijski novinar Jamal Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu, dok su turski istražitelji već drugi put ovoga tjedna izvršili pretres saudijskog konzulat u sklopu istrage, javio je BBC u četvrtak.

Kritike američkog predsjednika i međunarodne zajednice

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres “duboko je uznemiren” potvrdom Rijada o smrti saudijskog novinara Jamal Khashoggija, izjavio je u petak glasnogovornik UN-a. Pozvao je na “brzu, temeljitu i transparentnu” istragu o okolnostima Khashoggijeve smrti te zatražio punu odgovornost za one koji su u to bili umješani.

Priznanje vlasti Saudijske Arabije da je novinar umro u borbi u istanbulskom konzulatu i da su dva viša dužnosnika otpuštena zbog njegove smrti, američki predsjednik Donald Trump rekao je da su vjerodostojni.”Mislim da je to dobar prvi korak, to je veliki korak. Mnogo je ljudi upleteno, mislim da je to sjajan prvi korak”, rekao je novinarima u Arizoni Trump kojemu su bliske veze sa Saudijskom Arabijom u središtu vanjske politike.

“Saudijska Arabija bila je sjajan saveznik. Ono što se dogodilo neprihvatljivo je”, kazao je te dodao da će razgovarati s prijestolonasljednikom. Trump je također naglasio važnost Rijada u borbi protiv regionalnog neprijatelja Irana te važnost koju za radna mjesta Amerikanaca imaju prodaje goleme količine oružja Saudijskoj Arabiji.

Neki američki zastupnici nisu uvjereni u saudijske navode. “Reći da sam skeptičan u pogledu nove saudijske priče o Khashoggiju blago je rečeno”, rekao je republikanski senator Lindsey Graham, Trumpov saveznik koji je bio oštro kritičan prema Saudijskoj Arabiji zbog incidenta.

Trump je rekao da će surađivati s Kongresom u pogledu sljedećih koraka, ali da bi “radije želio da ne koristimo kao odmazdu poništenje posla vrijednoga 110 milijardi američkih dolara, koji znači 600.000 radnih mjesta … Trebamo ih kao protutežu Iranu”.

Nestanak Khashoggija, kritičara prijestolonasljednika koji je živio u SAD-u i bio kolumnist Washington Posta, izazvao je sve jači pritisak Zapada na Saudijsku Arabiju da pruži uvjerljive odgovore. U odvojenoj izjavi u subotu, saudijski javni tužitelj rekao je da je izbila borba između Khashoggija i ljudi koje je sreo u konzulatu koja je vodila do njegove smrti. “Istraga još uvijek traje i 18 saudijskih državljana je uhićeno”, navodi se u izjavi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari