Pratite nas

Društvo književnika Herceg-Bosne o položaju hrvata i hrvatskog jezika u BiH

Objavljeno

na

MOSTAR – Na svojoj izvanrednoj sjdnici od 15. studenoga Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne održalo je kraću raspravu o položaju hrvatskog naroda i hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. U toj raspravi zaključeno da se Skupština oglasi javnim pismom o svome stavu prema tome pitanju. To pismo, koje je objavljeno danas, prenosimo u cijelosti.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne prema svome poslanju i prema definiranoj djelatnosti i zadatcima utvrđenim u Statutu Društva posebno je dužno skrbiti o razvoju i afirmaciji hrvatskog jezika, o kontinuiranom napretku i valorizaciji hrvatske književnosti, o zaštititi slobode književnog stvaralaštva i djelovanja, te trajnom utjecaju na oblikovanje kulturne politike u Bosni i Hercegovini.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, kao nacionalna udruga prema svome osnovnom poslanju i opredjeljenju, upućeno je na skrb o nacionalnom identitetu, što osobito podrazumijeva skrb o hrvatskom jeziku kao okosnici toga identiteta. Hrvatski jezik, odnosno, njegov status i položaj u državnoj zajednici u kojoj Hrvati obitavaju, dosljedan je pokazatelj stanja duha i slobode naroda u toj zajednici.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne odbacuje kvaziznanstvene i slične kvalifikacije koje se odnose na hrvatski jezik, osobito odbacuju negiranje njegove posebnosti i značenja za hrvatski nacionalni identitet u Bosni i Hercegovini. Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne osobito odbacuje neargumentirane i zlonamjerne stavove koji se temelje na vrjednovanju i usporedbi protivničkih plemenitih nakana s mogućim lošim posljedicama naših postupaka.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne smatra da Hrvati kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini baštine puno pravo na zaštitu, iskazivanje i razvitak nacionalnog identiteta u punom kapacitetu, te da to pravo nije potrošivo i ne može se i ne smije se izgubiti u konstituciji države Bosne i Hercegovine.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne potičući razvitak hrvatskog nacionalnog identiteta odbacuje opcije u kojima se doprinos hrvatske nacionalne baštine pokušava prikazati kao nevažan za postojanje i razvitak Bosne i Hercegovine. Stoga se ovo društvo zalaže za postojanje i djelovanje hrvatskih nacionalnih institucija, posebno medija kao javnih ustanova koje trebaju uživati javnu državnu skrb.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne razvijajući svoju temeljnu djelatnost odbacuje tzv. paradigme melting pot-a kao potrošene i prevladane koncepcije i zalaže se za salad bowl, da različite nacionalnosti i različite kulture, unoseći svoju kulturu i tradiciju ne odustaju ni od čega, nego oplemenjuju svoj identitet u zajednici s drugima te supostoje s drugim kulturama i tradicijama, stoji u javnome pismu Skupštine Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

‘Prevršili ste svaku mjeru bagro!’

Objavljeno

na

Objavio

Partizansko-komunistički koljači i njihovi potomci fašisti koji glume antifašiste primjenjuju i dalje metode osuđenih totalitarističkih sustava uz blagoslov ministarke Obuljen.

Prevršili ste svaku mjeru bagro!

Na ulaz u zagrebački HNK postavljen je rad “Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći”, s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o bolesnoj čestitci tzv. redatelja Olivera Frljića za dan antifašističke borbe koja zaslužuje svaku osudu.

Ovim novim istupima Frljić se svrstao uz bok najvećih fašista i propagatora metoda osuđenih totalitarnih režima.

Krajnje je vrijeme reći mu STOP tvojoj bolesnoj MRŽNJI Frljiću kad već ministarka neće i čuva ga očito za sjeme, komentirala je Zorica Gregurić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Objavljeno

na

Objavio

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Na početku je sve gledatelje pozdravio srpskim izrazom dobro veče, iako u hrvatskom standardnom jeziku postoje dva izraza dobra večer i dobar večer.

Onda je nastavio uporabom tuđica koje prihvaća srpski standardni jezik, primjerice: transparentno, rejting, potencijal, konsolidirati, alternativa, centar, pardon, realizacija, vizija, ambicija, konstrukcija, prvenstveno, infrastruktura, konflikt i dr., dok hrvatski standardni jezik traži uporabu hrvatskih riječi – zamjenu ako postoji.

Previše je rabio imenički srpski genitiv (dvije imenice, umjesto pridjev i imenica što traži hrvatska jezična norma) pa kaže, primjerice: centar grada umjesto gradski centar ili još bolje gradsko središte, zatim je više puta govorio građanima Hrvatske umjesto hrvatskim građanima, također često je rabio izraz vodstvo stranke umjesto stranačko vodstvo, vladanje Bandića umjesto Bandićevo vladanje, cilj SDP-a umjesto SDP-ov cilj, smisao SDP-a umjesto SDP-ov smisao i dr.

Zatim rabi sljedeće srbizme ili riječi i izraze koje pripadaju srpskomu standardnom jeziku, a ne hrvatskomu standardu, primjerice: narednih mjeseci umjesto sljedećih, idućih mjeseci, desiti umjesto dogoditi, da li umjesto je li, pardon umjesto ispričavam se, oprostite, šta umjesto što, ka nekom cilju umjesto k nekom cilju ili samo bez prijedloga; nekom cilju, prvenstveno umjesto prije svega, ponajprije, najprije i sl.

Veznik da čest je u uporabi u hrvatskomu standardnom jeziku, ali ako se njime pretjera kao što to čini g. Maras, onda je popularno i razumljivo rečeno srpska dakavica, evo samo dio iz njegova govora: da postane, da mogu, da vide, da može, da mora, da bude, da zaslužimo itd.

Ili neke poštapalice, primjerice: Pa ja sam uvjeren…, ne treba pa, zatim na kraju krajeva, s druge strane, s te strane…

Za sve navedene nepravilnosti nema opravdanja dok bi za riječi stav i stvar mogao imati, iako bi bilo bolje da riječ stav ostavi u značenju položaju tijela: klečeći, sjedeći, stojeći stav i sl., a rabi jednu od sljedećih riječi; stajalište, mišljenje, gledište, motrište ili ja držim, smatram i sl.

Gospodin Maras i mnogi govornici kada ne znaju što će reći, onda kažu, primjerice: te stvari, ove stvari, puno stvari, prva stvar i sl., a zapravo riječ je svemu drugom, a ne o stvarima.

Toliko nepravilnosti u šest minuta, damo li dvije minute voditeljici koja je bila razgovorljiva, onda je stanje još nepodnošljivije.

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori