Connect with us

Intervju

Hrvatske šume-hrvatski dragulj!

Objavljeno

-

Krunoslav Jakupčić - Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

U jeku brutalne harange i proizvodnje afera, s ciljem da se vladajućoj nomenklaturi učini što veća politička šteta, afirmativne vijesti i uspješnost Republike Hrvatske u nizu segmenata potpuno su se izgubile iz fokusa javnosti i čini se da se sve svodi na onu sintagmu klasičnog hrvatskog jala: „ Sve vam mogu oprostiti osim uspjeha“! Hrvatske šume s predsjednikom uprave Krunoslavom Jakupčićem, kao kolateralne žrtve koruptivnog djelovanja pojedinaca, o čemu će pravorijek donijeti pravosudni organi, također su meta medijskih spin majstora koje nikada nije zanimala istina o uspješnom poslovanju Hrvatskih šuma kao javnog poduzeća sa neprocjenjivim industrijskim i ekološkim resursima. Prenosimo intervju predsjednika uprave Hrvatskih šuma radi prava javnosti na cjelokupnu informaciju, koju na žalost ne mogu dobiti u mainstream medijima.

Kazimir Mikašek-Kazo

Intervju Krunoslava Jakupčića – Predsjednika Uprave Hrvatskih šuma

Drvo iz šuma Hrvatske i hrvatsko šumarstvo su već desetljećima brend koji se više cijeni vani nego kod nas.

Proteklo razdoblje bilo je izuzetno izazovno za Hrvatske šume d.o.o. Pandemija, potresi, ali i obilježavanje 30-godišnjice tvrtke obilježili su godinu koja je prošla a ništa manje izazovna neće biti niti 2022. godina. Tvrtka planira nastaviti s uvođenjem novih tehnologija, prilagođavati se novonastalim situacijama uzrokovanim klimatskim promjenama, prilagođavati se promjenama regulativa ali i nastaviti sa zacrtanim ciljem: odgovornim gospodarenjem povjerenim nam šumskim bogatstvom, očuvanje zdravlja zaposlenika i stabilnosti tvrtke vodeći računa o potrebama naših poslovnih partnera.

O osvrtu na prethodno razdoblje ali i o pogledu u budućnost pričali smo s predsjednikom Hrvatskih šuma, Krunoslavom Jakupčićem koji nam je odgovarao na pitanja vezana za aktualne planove i poslovne rezultate.

Izvješće FSC®-a za 2021. godinu nedvojbeno je zaključilo kako Hrvatske šume gospodare na kvalitetan i odgovoran način što je krajnji dokaz svima koji su tvrdili suprotno. No i dalje traju rasprave izvan stručnih krugova kojima se daje pozornost od strane medija.

 Nalaz i mišljenje FSC međunarodnih inspektora iz srpnja 2021. godine predstavljaju svojevrsni preokret u komuniciranju gospodarenja i upravljanja državnim šumama u RH. Tim točnim nalazom FSC inspektora potvrđeno je ono što mi već dugo znamo: Da se državnim šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, odnosno da Hrvatske šume d.o.o. upravljaju državnim šumama po načelu održivog razvoja, pridržavajući se Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i drugih važećih akata, a u cilju povećanja vrijednosti šuma za buduće naraštaje. Pri tome je potrebno zadovoljiti želje i potrebe svih zainteresiranih strana – od države kao vlasnika šuma preko kupaca, dobavljača i vlastitih zaposlenika pa do jedinica lokalnih samouprava i najšire javnosti. Nalaz i mišljenje FSC međunarodnih inspektora je sukladan nalazima državnih inspekcija i revizija, a sve to dokazuje da se šumama u državnom vlasništvu upravlja na ekološki, socijalni, ekonomski održiv i prihvatljiv način. Ipak, jedna marginalna udruga i malobrojni mediji pokušavaju dati lažnu iskrivljenu i izmanipuliranu sliku rada i upravljanja šumama u RH. Svoja pogrešna i tendenciozna mišljenja objavljuju u medijima i pri tome si umišljaju da nanose značajnu reputacijsku štetu Hrvatskim šumama, što nije točno.

Mi zaposlenici u HŠ se nikada ne smijemo umoriti od ispravnog komuniciranja naše šumarske struke i mijenjanja stava stanovništva o nemjerljivoj ulozi šuma u današnjem vremenu.

Šumarski stručnjaci diljem svijeta uzimaju hrvatsko šumarstvo kao primjer kvalitetnog i stručnog vođenja šumskih ekosustava. Gospodarska povijest naše zemlje usko je povezana sa šumarstvom koje ima tradiciju dulju od 250 godina. Treba li se država potruditi i od šumarstva napraviti prepoznatljivi hrvatski brand?

Drvo iz šuma Hrvatske i hrvatsko šumarstvo su već desetljećima brend koji se više cijeni vani nego kod nas. Sada se vidi da je prava sreća što se većina šuma u RH nalazi u državnom vlasništvu – 76 % i da tim resursom upravlja državno poduzeće HŠ d.o.o. Nasuprot tome i nažalost, privatne su šume u RH manje ili više devastirane. Strani nam šumarski stručnjaci odaju priznanje na očuvanosti, prirodnosti i bioraznolikosti državnih šuma, čude se i našim velikim ulaganjima u zaštitu, njegu i obnovu državnih šuma. Mnoge EU članice, većinom nemaju prirodne šume niti iskustva u gospodarenju prirodnim šumama.

Samo kvalitetno gospodarene šume pružaju i općekorisne funkcije. Spomenut ću podatak da šume u Hrvatskoj svoju ulogu uklanjanja ugljikovog dioksida obavljaju iznad prosječno dobro. Prosječno neto uklanjanje po glavi stanovnika u RH iznosi 1,4 tone ugljikovog dioksida, dok taj prosjek za EU iznosi više od dvostruko manje – 0,6 tona ugljičnog dioksida. Ovi su podaci iz Nacionalnog izvješća  o inventaru stakleničkih plinova i jasno pokazuju da uklanjanju CO2 iz atmosfere znatno pridonosi visoki postotak šuma u RH kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Kao jedan organizirani sustav a prema načelima očuvanja prirodne strukture i bioraznolikosti te trajnog povećanja stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija.

Profesor dr.sc. Joso Vukelić sa Šumarskog fakulteta znao je svojim studentima reći kako je šumarstvo struka daleke prošlosti ali i daleke budućnosti. Čini se kako je ta budućnost sve bliže. Klimatske promjene umnogome utječu na naše živote a šume postaju sve važniji faktor u ublažavanju istih. Hrvatske šume se tu pita štošta jer se šume ne mogu podizati bez šumara.

Ubrzane klimatske promjene s razornim posljedicama uzrokuju na žalost nestajanje ili premještanje brojnih biljnih i životinjskih zajednica. Sjetimo se apokaliptičnih prizora iz Kalifornije, Sibira ili iz Amazonije. Kao odgovor na te i druge opasnosti za šume, EU je u srpnju 2021. godine objavila novu EU strategiju za šume.

Dobro je da je ona donesena i da je fokus na upravljanju šumama na način u kojima se održava njihova bioraznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost, te njihov sadašnji i budući potencijal za ispunjenje ekoloških, socijalnih i gospodarskih funkcija. Napominjem da za nas šumare u RH to nije ništa novo, jer upravo na taj način upravljamo šumama u kontinuitetu preko 100 godina. Ukratko, šumarstvo kao struka je važnije nego ikada ranije a to je točno predvidio uvaženi profesor Vukelić.

Sve veći problemi javljaju se uslijed posljedica klimatskih promjena. Žir rađa slabo (lužnjak) ili nikako (kitnjak) a tu su i sada već standardni problemi s chalarom kod jasena, hrastovom mrežastom stjenicom kod hrasta, potkornjacima na četinjačama. Može li se hrvatsko šumarstvo othrvati svim tim problemima?

I u prošlosti je bilo razdoblja izostanka fruktifikacije naših glavnih vrsta. Jasno je na žalost da su to koraci prema natrag tj. prema pionirskim vrstama s ciljem da se prvo sačuva šumsko tlo a nakon toga i općekorisne funkcije. Nizinski brijest je skoro nestao

iz naših šuma ali vjerujem da ćemo ga mi šumari uz pomoć znanstvenih institucija opet vratiti kao potpornu vrstu. Tako će biti i sa poljskim jasenom. S tim se problemom bori cijela Europa.

Zbog promjena zakonskih okvira i regulative vezane na potrebe Natura 2000 poput potreba monitoringa, šteta na zdravim sustavima zbog zaštite staništa i sl. očekuju se efekti koji će tvrtki prouzročiti gubitak od, ugrubo procijenjenih 48 milijuna kuna. Očekuju nas i pripreme za uvođenje eura kao valute. Kako ublažiti sve te negativne efekte na poslovanje tvrtke?

 Loše je u novoj EU strategiji za šume i neprihvatljivo za struku i to ne samo u RH, stavljanje pod zaštitu „starih šuma“.

Europska komisija treba točno definirati što su to prašume i stare šume koje misli pratiti i strogo zaštititi. Ako su pri tome mislili na sekundarne prašume onda se s tom postavkom slažem. Ako su pak mislili na zadnji dobni razred, tada je to neprihvatljivo za mnoge članice EU. Naše stare šume potrebno je obnoviti prvenstveno prirodnim načinom jer tim šumama malo-pomalo pada vitalnost, počinju se gubiti općekorisne funkcije, ali one imaju neprocjenjivu gospodarsku ulogu kao drvna sirovina. Hrvatske šume gospodare i upravljaju mladim, srednjodobnim i starim šumama po principima održivog razvoja. Na taj način osiguran kontinuitet prihoda.  Predviđamo u narednim godinama rast potražnje za drvnom sirovinom. Većina naših vrsta kako oblog tako i prostornog drva. Europa će postati prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine a šume će imati nemjerljivu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama. Pri tome će biti na raspolaganju manje drvne sirovine i kojoj će cijena biti znatno viša nego danas. Naravno da ćemo kao poduzeće i dalje u svojem poslovanju inzistirati na strategiji niskih troškova i ponašati se racionalno ali ne na štetu kvalitete gospodarenja šumama.

Hrvatske šume su među vodećim državnim tvrtkama kada govorimo o povlačenju sredstava iz EU fondova. Tu su brojni projekti koji imaju itekako pozitivan efekt na život građana u Hrvatskoj.

Trenutno u različitim fazama provedbe, Hrvatske šume imaju projekte ukupne vrijednosti 1,3 milijarde kuna, od čega imamo ugovorenih EU projekata u vrijednosti 1,1 milijardi kuna. Samo u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., HŠ imaju u fazi provedbe četiri nacionalna strateška projekta čija je ukupna vrijednost gotovo 1 milijardu kuna. Riječ je naravno o Naturaviti, Fearless Velebitu i Karlovac Karstu kojima će se razminirati veliki dio naše zemlje a od čega će veliku korist imati svi građani jer bez sigurne zemlje bez mina nema niti ruralnog niti regionalnog razvoja. Spomenuo bih i Ecomanager, projekt izrade šumskogospodarskih planova upravljanja ekološkom mrežom kojim će se izraditi 167 Programa gospodarenja gospodarskim jedinicama s planom upravljanja područjem ekološke mreže na ukupnoj površini od 559.413 ha šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH.

Osim prethodno navedenih strateških projekata, HŠ u sklopu Programa ruralnog razvoja provode 165 ugovorenih projekata konverzije degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, 23 ugovorena projekta uspostave  i uređenja poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture te 1 završen projekt izgradnje primarne šumske infrastrukture na području LSŽ. Trenutno provodimo i cijeli niz projekata u sklopu EU programa prekogranične suradnje, LIFE programa i dr.

U proteklom razdoblju postignut je veliki tehnološki iskorak tvrtke, što u pogledu šumarske opreme poput žičara i harvestera što u operativnim sustavima poput ERP-a a u ovoj godini tvrtka će nabaviti i prve električne automobile.

Još 2017. godine postavili smo kao jedan od glavnih srednjoročnih ciljeva, kvalitativni iskorak, modernizaciju i inovativnost u našem gospodarenju. Nabrojena šumarska oprema: harvesteri, forvaderi, žičare, iverači pripadaju u najmodernije i najproduktivnije strojeve na svijetu.

Europski propis o klimi ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine. Hrvatske šume d.o.o. i dalje mijenjaju peći na fosilna goriva s onima na biogoriva. Također je u planu za 2022. godinu nabava preko 25 električnih automobila te ćemo na taj način dati svoj doprinos smanjenju onečišćenja zraka za ljudsko zdravlje i za zaustavljanje gubitka staništa i vrsta.

U tijeku je i implementacija ERP-a, tj. digitalizacija tvrtke, a riječ je o reinžerenjingu tj. neki procesi i aktivnosti će se ugasiti ili raditi na posve drugačiji način.

Pregovori s drvnom industrijom oko cijena drvnih proizvoda bili su teški i naporni. Kako ste zadovoljni s postignutim?

 Činjenica je da u pregovorima koji su bili sve drugo nego lagani, nije postignuta win-win situacija, već bih prije rekao da je rezultat pregovora takav da nema pobjednika. Mislim da su u ovim COVID–godinama Hrvatske šume d.o.o. dale za svoje klijente kao niti jedno drugo državno poduzeće: od prolongacije plaćanja na 100 dana, preko podešavanja dinamike proizvodnje drvne sirovine potrebama drvne industrije pa sve do stagnirajućih cijena, preko 2 godine. Na taj su način Hrvatske šume d.o.o. presudno utjecale ne samo na konkurentnost drvoprerađivača u Hrvatskoj nego i na njihov opstanak. I dalje ćemo pratiti cijene drva u okružju, na svjetskom tržištu te na javnim nadmetanjima i po potrebi pregovarati s drvoprerađivačima.

Šumski doprinos u 2022. godini je planiran na razini od 140 milijuna kuna. Veliki je to novac kojim Hrvatske šume svojim gospodarenjem omogućuju lokalnim samoupravama značajne infrastrukturne projekte.

Šumski je doprinos u zadnje 4 godine povećan s 50 milijuna kuna na 140 milijuna kuna. Smatramo to ispravnom odlukom vlade RH jer tamo gdje se intenzivno gospodari šumom i tamo gdje se lokalne ceste više troše i oštećuju, dobro je da te jedinice lokalne samouprave ostvare i veći prihod na ime šumskog doprinosa ali pod uvjetom da se ta sredstva namjenski troše što je regulirano zakonom.

Sve veći problem postaje radna snaga u Hrvatskoj, pa tako i u šumarstvu. Podružnice su nezadovoljne s tvrtkom koja ustupa agencijske radnike. Agencijski radnici su vrijedni ali nisu pravedno nagrađivani za svoj rad zbog čega su nezadovoljni. Hoće li i tu doći do kakvih promjena?

Radove u šumarstvu u zemljama EU većinom rade poduzeća sa stranom radnom snagom. Šumarstvo je u tim zemljama organizirano na taj način da radove uzgajanja i zaštite šume, sječe i izrade, privlačenja i transporta uglavnom rade vanjski poduzetnici pa ta šumarska poduzeća imaju značajno manje zaposlenih za razliku od Hrvatskih šuma d.o.o. koje imaju oko 55 do 60 % radova u vlastitoj izvedbi. Smatram da i jedna i druga strategija imaju prednosti i nedostataka. Jedno je sigurno: Hrvatske šume d.o.o. su zapošljavanjem pozitivno utjecala na ostanak ljudi, prvenstveno u ruralnim krajevima. Angažman problematičnih agencija ćemo za sada izbjeći a većinu njihovih radnika, po potrebi ćemo zaposliti.

Kako teku pregovori sa sindikatom oko novog Kolektivnog ugovora i jeste li zadovoljni s do sada dogovorenim stavkama?

Uvijek sam govorio da poslodavac i sindikati ne moraju biti nužno neprijatelji, tim više što imamo zajednički cilj – boljitak zaposlenika. Pregovori o novom KU pred uspješnim su završetkom i opet će se moći komunicirati da zaposlenice/zaposlenici HŠ imaju dobar kolektivni ugovor.

Lovstvo je u 2021. godini imalo nevjerojatan uspjeh. Čak dvije šampionske titule za Hrvatske šume, jelen i divojarac. To se nikad prije nije dogodilo.

 Vrlo dobri rezultati poslovanja nefinancijske i financijske prirode, uvijek su rezultat rada velike većine zaposlenika a ne samo pojedinaca.

Odgovorno tvrdim da Hrvatske šume d.o.o. imaju u šumarijama, radnim jedinicama i u podružnicama te u Direkciji šumarskih stručnjaka koji svojim kompetencijama pripadaju u sam vrh Europskog šumarstva.

Stoga me ne čude ovi odlični rezultati i u lovstvu koji su rezultat znanja i iskustva kolega koji rade u lovstvu.

Tekst/foto: Goran Vincenc

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari