Pratite nas

Politika

Drž-Nedaj Pao zakon o JMB – Klub Bošnjaka pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa

Objavljeno

na

[quote]”Danas bi bilo potpuno ispravno da zastupnici iz srpskog i hrvatskog naroda potegnu pitanje nacionalnog interesa na odluku o proglašenju odluke štetne po vitalni nacionalni interes Bošnjaka”, kazao je predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić.[/quote]

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana (JMB), koji je u parlamentarnu proceduru upućen po hitnom postupku, danas nije usvojen na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

[dropcap]P[/dropcap]redsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Halid Genjac proglasio je hitni postupak štetnim po vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Glasovima tri bošnjačka zastupnika i jednim protiv, te po pet glasova zastupnika iz reda hrvatskog i srpskog naroda protiv, odluka o povredi vitalnog nacionalnog interesa nije usvojena. Donesena je odluka o osnivanju komisije koja će po završetku sjednice razmatrati ovo pitanje.

“Smatramo da bi ovaj zakon trebalo, u dijelu koji se odnosi na registracijska područja, razmatrati u redovnoj proceduri. Klub Bošnjaka na današnoj sjednici, uz pribavljena tri glasa, odlučio je da se prijedlog zakona proglasi kao štetan po vitalni nacionalni interes”, kazao je Genjac. Ovaj prijedlog izmjena Zakona o JMB je, podsjećamo, na sjednici 18. srpnja usvojio Zastupnički dom PSBiH.

“Danas bi bilo potpuno ispravno da zastupnici iz srpskog i hrvatskog naroda potegnu pitanje nacionalnog interesa na odluku o proglašenju odluke štetne po vitalni nacionalni interes Bošnjaka”, kazao je predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić.

Tijekom rasprave o ovom pitanju iz Kluba Srba u Domu naroda PSBiH Krstan Simić (Savez nezavisnih socijaldemokrata) smatra da se radi o zaista suštinskom zakonu zbog čega i zaslužuje hitnost.

“Nacionalni vitalni interes može biti ugrožen samo sadržinom zakona a ne procedurom njegovog donošenja. Ne pada mi na pamet da uskraćujem pravo Bošnjacima na njihov stav ali procedure ne bi trebale biti temelj za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa”, smatra Simić.

Dopredsjedavajući Doma Sulejman Tihić (SDA) je napomenuo da se raspravlja o proceduralnom pitanju da li se odluka može smatrati vitalnim nacionalnim interesom, a šta je vitalni interes bošnjačkog naroda SDA ima iskustvo.

“Važni zakoni koji se ne mogu donositi u hitnoj proceduri su siledžijsko ponašanje vladajuće većine. Postoji odluka Vijeća ministara koja se primjenjuje na cijelom teritoriju i neće biti ugrožena prava djece ili sada treba vidjeti odgovornost zbog čega je došlo do problema. Da ste pokazali fleksibilnost u Zastupničkom domu danas ne bi vodili ovakvu raspravu”, kazao je Tihić.

Zastupnik iz Kluba Srba Dragutin Rodić je napomenuo je da su svi ovi zakoni bili u redovnoj proceduri te dodao da ne vidi način da se izađe jer “veliki dio ljudi koji ovdje sjedi a i Vijeće ministra BiH traga za najoptimalnijim i najracionalnijim rješenjem”.

Mladen Ivanić, iz Kluba Srba (Stranka demokratskog progresa) je istaknuo da je zakon na državnom nivou prilagođen teritorijalnoj organizaciji BiH, “ono što se sad radi je neuvažavanje postojanje entiteta”.

dnevno.ba

Također, zastupnik iz Kluba Bošnjaka Mehmed Bradarić (Socijaldemokratska stranka) poručio je da sudionici prosvjeda koji su tražili donošenje zakona o JMB treba da to traže ne od PSBiH, nego je adresa za prosvjede centrala SDA.Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona dostavljenim iz Vijeća ministara, registracijska područja prilagođena su teritorijalnoj organizaciji BiH, u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom BiH.

U slučaju protivljenja većine srpskih, bošnjačkih ili hrvatskih zastupnika, predsjedavajući Doma saziva zajedničku komisiju sastavljenu od tri zastupnika, od kojih su po jednog izabrali srpski, bošnjački i hrvatski zastupnici radi rješenja spornog pitanja. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije to pitanje riješiti, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku ispitati da li ima nepravilnosti u postupku.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari