Pratite nas

Gospodarstvo

Država oprostila gotovo 1,5 milijardi kuna duga tisućama građana

Objavljeno

na

Potezom pera ministra financija u Hrvatskoj je izbrisano gotovo milijardu i pol dugova za nešto više od 150 tisuća građana.

Vladinu odredbu u djelo su provodile jedinice lokalne samouprave, očigledno bez jasnih smjernica. Tako su u Zagrebu otpisani dugovi svima, pa i bogatašima, dok je u Splitu pravo na otpis dobila samo 21 osoba. Za razliku od Zagreba, u općini Podstrana kraj Splita repova nema. Oprošteno je oko 112 tisuća kuna u 84 ovrhe – redom građanima kojima je pomoć potrebna.

“Znamo imenima i prezimenima koji su to ljudi. Mi smo vidjeli da to ima smisla i mi smo to proveli. Nismo imali nikakvih prigovora i nismo uočili, recimo čitao sam kroz medije neka zvučna imena, dakle, mi u Podstrani nismo primijetili da je netko zvučan, da je dobrog stanja da je bio na tom spisku”, ističe Mladen Bartulović, gradonačelnik Podstrane.

Prema podacima Porezne uprave na razini Hrvatske ovom mjerom je obuhvaćeno oko 150.000 Hrvata, a oprošteno je ukupno oko milijardu i 330 milijuna kuna duga.

No, da socijalna mjera za pomoć blokiranima nije zaživjela ravnopravno dokazuje i nelogična geografska raspodjela.

Zagreb je dugove otpisao automatizmom pa je gotovo 30 tisuća građana dobilo oprost od ukupno 250 milijuna kuna. S druge strane, u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji mjerom je obuhvaćeno nešto više od 12 tisuća građana. U gradu Splitu, gdje se trebao podnijeti zahtjev, oprost duga dobio je tek 21 građanin.

Takav nesrazmjer državna tajnica u ministarstvu uprave objašnjava ovako:

“Vi znate da je i pitanje samog registra tvrtki koje se nalaze na nekom području, a djeluju na drugom području pa je naravno i tu sigurno pitanje realnosti stvarnog troška je li on nastao u nekoj maloj općini, velikom gradu”, kaže Josipa Rimac. No, Rimac zaboravlja da se ne radi o broju dugovanja nego broju dužnika i to najviše prema tvrtkama kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Zakon je socijalna mjera, ali za pravedniju provedbu potreban je imovinski cenzus.

“Vlada to nije mogla napravit zato šta je to neprovedivo. To bi trebalo dvije godine, tri da se provede”, ističe Bandić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Održan sastanak – Pet zaključaka za spas Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

U Sarajevu je danas održan sastanak federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića s predstavnicima mostarskog Aluminija i ministricom financija u Vladi FBiH Jelkom Miličević.

Džindić je kazao da će predstavnici Vlade FBiH i resorno ministarstvo u narednih desetak dana pozvati sve predstavnike dioničara Aluminija za pronalaženje dugoročnog rješenja, piše Klix.ba.

“Mi ćemo poslati zahtjev i Vladi Republike Hrvatske koja je vlasnik 12 posto dionica, ali i ostalim dioničarima. Do kraja ovog tjedna ćemo sjesti i predložiti odgovarajuće zaključke, prezentirati model koji smo prezentirali i radnoj grupi”, kazao je Džindić.

Federalni ministar je naveo zaključke na kojima će se raditi u narednim danima. On je istaknuo da Vlada FBiH nema potpunu moć odlučivanja u Aluminiju.

Prvi zaključak je da se Aluminij zadužuje da pokrene traženje strateškog partnera iz ovog sektora.

“Zadužuju se UO i uprava Aluminija da poduzmu sve aktivnosti i pripremne radnje za otvaranje stečajnoj postupka te mogućnost kontroliranog stečaja uz postepeno smanjenje proizvodnje. To je solucija ako prva i druga opcija ne krenu smjerom kojim želimo”, dodao je.

On je kao četvrti zaključak naveo zaduženje Upravnom odboru i upravi Aluminija da iznesu pripreme i program koji će koristiti u slučaju gašenja proizvodnje i financijsku konstrukciju.

“Uprava i UO moraju donijeti i usvojiti program i dostaviti ga Vladi FBiH kako bi imali sve spremno ako prijedlog 1 i 2 ne dožive uspjeh”, poručio je Džindić.

Kao peti zaključak se navodi odluka da se u tijeku ovog tjedna održi sastanak s upravom Elektroprivrede u Sarajevu i Elektroprivrede HZHB s ciljem pronalaska mogućnosti za opskrbljivanje električnom energijom.

Ministrica financija FBiH Jelka Milićević je poručila da je na sastanku prebacivana odgovornost i da je osjetila nemoć Vlade da zaštiti svoj udio te dodala da su svi suočeni s mogućnošću gubitka tisuću radnih mjesta.

Direktor Aluminija Dražen Pandža je kazao da ta tvrtka doživljava finalnu krizu i da ovako više ne može poslovati jer su gubici preveliki i da je potrebno konačno rješenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari