Pratite nas

Gospodarstvo

Država oprostila gotovo 1,5 milijardi kuna duga tisućama građana

Objavljeno

na

Potezom pera ministra financija u Hrvatskoj je izbrisano gotovo milijardu i pol dugova za nešto više od 150 tisuća građana.

Vladinu odredbu u djelo su provodile jedinice lokalne samouprave, očigledno bez jasnih smjernica. Tako su u Zagrebu otpisani dugovi svima, pa i bogatašima, dok je u Splitu pravo na otpis dobila samo 21 osoba. Za razliku od Zagreba, u općini Podstrana kraj Splita repova nema. Oprošteno je oko 112 tisuća kuna u 84 ovrhe – redom građanima kojima je pomoć potrebna.

“Znamo imenima i prezimenima koji su to ljudi. Mi smo vidjeli da to ima smisla i mi smo to proveli. Nismo imali nikakvih prigovora i nismo uočili, recimo čitao sam kroz medije neka zvučna imena, dakle, mi u Podstrani nismo primijetili da je netko zvučan, da je dobrog stanja da je bio na tom spisku”, ističe Mladen Bartulović, gradonačelnik Podstrane.

Prema podacima Porezne uprave na razini Hrvatske ovom mjerom je obuhvaćeno oko 150.000 Hrvata, a oprošteno je ukupno oko milijardu i 330 milijuna kuna duga.

No, da socijalna mjera za pomoć blokiranima nije zaživjela ravnopravno dokazuje i nelogična geografska raspodjela.

Zagreb je dugove otpisao automatizmom pa je gotovo 30 tisuća građana dobilo oprost od ukupno 250 milijuna kuna. S druge strane, u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji mjerom je obuhvaćeno nešto više od 12 tisuća građana. U gradu Splitu, gdje se trebao podnijeti zahtjev, oprost duga dobio je tek 21 građanin.

Takav nesrazmjer državna tajnica u ministarstvu uprave objašnjava ovako:

“Vi znate da je i pitanje samog registra tvrtki koje se nalaze na nekom području, a djeluju na drugom području pa je naravno i tu sigurno pitanje realnosti stvarnog troška je li on nastao u nekoj maloj općini, velikom gradu”, kaže Josipa Rimac. No, Rimac zaboravlja da se ne radi o broju dugovanja nego broju dužnika i to najviše prema tvrtkama kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Zakon je socijalna mjera, ali za pravedniju provedbu potreban je imovinski cenzus.

“Vlada to nije mogla napravit zato šta je to neprovedivo. To bi trebalo dvije godine, tri da se provede”, ističe Bandić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Najveći gubitnici porezne reforme gradovi u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Osim najvećih gradova – Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke i Zadra – najveći gubitnici nove porezne reforme najvjerojatnije će biti mnoge općine i gradovi u gospodarski najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, na sjeverozapadu zemlje, u Istri te bogatija mjesta uzduž Jadrana, piše Jutarnji list u subotu.

Kako se očekuje da će porezna reforma ministra Zdravka Marića ujesen biti izglasana u Saboru, od 1. siječnja 2020. svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer će radnici mlađi od 25 godina biti u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a radnici između 26. i 30. godina plaćat će upola manji porez.

Kako se Vlada još lani u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave u cijelosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, najveći gubitnici u 2020. će biti najveći gradovi, naprosto zbog brojnosti radne snage do 30. godine.

Budući da službenih podataka Vlade o tome koliko točno u Hrvatskoj ima zasposlenih (mirovinskih osiguranika) do 25. a koliko do 30. godine starosti nema, zasad se ne zna ni koliko će točno zbog ukidanja odnosno 50-postotnog smanjenja poreza na dohodak izgubiti sve županije, gradovi i općine u idućoj godini, piše Jutarnji list.

Ministar financija Marić nedavno je rekao samo da je “ukupan broj mladih u toj dobi (do 30. godine života) 370 tisuća, a onih koji su u škarama poreza na dohodak ima 250 tisuća”.

“Službene podatke o tome koliko mlađih od 30 godina prima plaću koja ulazi u porezne škare nažalost nemamo ali napravili smo svoje projekcije gubitka poreznih prihoda za sve gradove i općine. Najoptimističnija procjena govori o gubitku od 700 milijuna kuna, najcrnja o gubitku više od milijardu”, rekao je savjetnik u Udruzi gradova Dario Runtić.

Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i čelnik Udruge gradova, procjenjuje da će sve jedinice lokalne samouprave ukupno izgubiti oko 600 do 700 milijuna kuna te da će od ministra financija zbog toga najvjerojatnije tražiti kompenzaciju izgubljenih prihoda, piše u subotu Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Cappelli: Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam u 2019. bilježi rast u skladu s očekivanjima, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli, ocijenivši kako je postojeći broj od oko 20 milijuna turističkih dolazaka godišnje realan, a za očuvanje konkurentnosti ključno je ulagati u podizanje kvalitete i infrastrukturu.

“Kad su me prošle godine na londonskom sajmu pitali što se očekuje od turizma, rekao sam da će biti porast za negdje između jedan i tri posto dolazaka i negdje jedan do dva posto noćenja, i mi cijelo vrijeme držimo taj ritam”, rekao je Cappelli gostujući u središnjem dnevniku HRT-a.

U kolovozu je do sada zabilježen porast od oko jedan do dva posto što dolazaka, što noćenja, napomenuo je ministar. Pridoda li se srpanjskoj i kolovoškoj špici sezone predsezona, koja je bila oko šest posto u plusu, te postsezona, koja bi također prema očekivanjima trebala biti dobra, ukupan bi rast mogao biti do tri posto, dodao je.

Smatra kako su rezultati u turizmu tijekom posljednjih nekoliko godina podigli očekivanja rasta, a da je u 2019. zapravo došlo do “normalizacije prometa”. “Prije dvije godine smo imali turista kao i danas. Tada smo govorili da pucamo po šavovima, da mi to ne možemo izdržati, a sad se navodno traži da bude još više turista”, istaknuo je Cappelli, napomenuvši kako je Hrvatska već sad među prve tri zemlje u svijetu s velikim nesrazmjerom između ukupnog broja stanovnika – četiri milijuna – i broja turista, koji je 20 milijuna godišnje.

Da bi održala konkurentnost, Hrvatska mora ulagati u podizanje kvalitete: upravo su objekti s četiri ili pet zvjezdica i najpopunjeniji, istaknuo je nadalje ministar Cappelli, pa tako kampovi s pet zvjezdica bilježe rast prometa za 40 posto, hoteli za dva do tri posto, a porast bilježi i privatni smještaj.

U tom smislu, hrvatska vlada prepoznala je važnost razvoja infrastrukture, te je dosad krenula s investicijama samo u prometnu infrastrukturu vrijednim 20 milijardi kuna, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati