Pratite nas

BiH

Država se sustavno uništava, a oporba šuti.

Objavljeno

na

Hrvatska se nalazi u najtežem razdoblju od osamostaljenja. Ova nesretna (nenarodna, nesposobna, korumpirana, …) vlast sve je ubila, a živi su, i to kao nikad prije, samo ideološki sukobi. I dok se zatire hrvatski duh i tradicija, dok se uništava egzistencija i budućnost, oporba šuti! Zašto? Prenosimo tekst s portala hkv.hr u kojem na to pitanje pokušavaju odgovoriti dr. sc. Damir Pešorda, Josip Jović, Joško Čelan i Egon Kraljević.

O pasivnosti i mlakim reakcijama oporbe: Pešorda, Jović, Čelan i Kraljević

Zašto oporba mlako reagira na sustavno uništavanje hrvatske države?

Da aktualna vlast nije sposobna za rješavanje bilo kojeg važnijeg političkog i gospodarskog problema znano je i onima kojima je politika zadnja stvar u njihovu životu. Štoviše, aktualna vlast ne samo da ne rješava nagomilane probleme, nego sustavno radi na uništavanju hrvatske države. Postavlja se, međutim, pitanje zašto oporba predvođena HDZ-om na jasno vidljivo uništavanje države ili šuti ili se postavlja mlako i nedovoljno angažirano.

Nismo tako posljednjih tjedana mogli čuti nikakvu suvislu i odlučnu reakciju HDZ-a na najavu monetizacije autocesta, na kaos koji vlada u zdravstvenom sustavu, na sve veće iseljavanje mladih iz Hrvatske, na daljnje gospodarsko propadanje itd.

Postupanje oporbe za Portal HKV-a komentiraju: dr. sc. Damir Pešorda, Josip Jović, Joško Čelan i Egon Kraljević.

Dr. sc. Damir Pešorda: I HDZ će i SDP u konačnici napraviti ono što ima kažu u Bruxellesu.

2 Damir_Pesorda

U vašem pitanju težište je stavljeno na pasivnost oporbe, dakle HDZ-a, jer očito je da od aktualne vlasti ništa korisno ne očekujete. Svejedno, ja bih se ipak malo zadržao na ponašanju vlasti. Ova vlast je tijekom cijelog mandata vodila ideološku bitku protiv naroda, odnosno protiv sustava vrijednosti uz koji pristaje većina hrvatskog naroda. U tomu je aktualna vlast, mora joj se priznati, bila dosta uspješna. S plodovima njihovih ideoloških diverzija imat ćemo problema još dugo.

Neki zakoni koje je donijela vladajuća garnitura i neke teme koje su otvorili uopće nisu bezazleni. HDZ se verbalno suprotstavljao tom ideološkom silovanju te je samim time zaslužio da mu većina dadne svoj glas. Ni pri tome ne treba imati iluzija, i HDZ će i SDP u konačnici napraviti ono što im kažu u Bruxellesu.

U tome dobrim dijelom treba tražiti i razloge HDZ-ovoj pasivnosti. Recimo, ne možete očekivati da će HDZ reagirati na sramotni ”zapadnobalkanski samit” u Berlinu kada ga je organizirala Angela Merkel. Što se tiče političkih pitanja koje ste vi apostrofirali – iseljavanje mladih, stanje u zdravstvu i monetizacija autocesta – bojim se da na njih ni HDZ, ali ni bilo koja druga politička snaga u zemlji, nema adekvatan odgovor. Riječ je o stvarima koje su posljedica duboke gospodarske krize u kojoj se zemlja već dugo nalazi.

Zdravstvo će za obične korisnike tih usluga biti sve skuplje bez obzira tko vladao Hrvatskom, a bojim se i da ćemo biti prisiljeni ”monetizirati” i još štošta osim cesta. Logično je da u tako depresivnom okruženju mladi listom odlaze iz zemlje. HDZ-u je možda i mudro da šuti o takvim stvarima jer sutra će najvjerojatnije biti u poziciji da svoja obećanja pretvori u djela. A to bez otpora Bruxellesu neće biti izvedivo.

Dakako, izlaz uvijek postoji. Nisam ekonomski stručnjak, no vidim da od malih zemalja samo one koje konzumiraju vlastiti suverenitet i ne slušaju slijepo naputke iz EU uspijevaju kako-tako prosperirati. Primjerice, Mađarska s Orbanom na čelu. Čuči li u Karamarku ”mali Orban” i čeka svoju priliku, to ćemo tek vidjeti. Ja sam po naravi skeptik pa je bolje da ne prognoziram.

Josip Jović: Politika vezanih ruku

4 jj-vv

U odnosu na sadašnju vlast, Vladu i predsjednika Republike, HDZ, odnosno njegov predsjednik Tomislav Karamarko, ima najjači i najjasniji odmak u dvije teme. Dok sadašnja vlast brižno njeguje mentalno jugoslavenstvo i sve više institucionalno povezivanje država bivše Jugoslavije, najjača oporbena stranka obećava radikalni raskid s jugoslavenskom prošlošću uključujući tu, dakako, detitoizaciju i čak lustraciju.

I drugo, nasuprot Josipoviću ili Vesni Pusić, koji poručuju kako se neće petljati u unutarnja pitanja BiH, Karamarko veli: Hoćemo se petljati, tražit ćemo potpunu ravnopravnost Hrvata i to kroz federalizaciju ove države, neizravno se zalažući za treći entitet, odnosno obnovu Hrvatske Republike.

Naravno, postoji čitav niz drugih pitanja na koja birači očekuju određenije odgovore, bez čega će teško biti dobiti izbore. Vodstvo HDZ kritički govori o gospodarskoj politici Vlade, ali nije baš sasvim jasno što bi ono radilo kad bi došlo u poziciju voditi gospodarsku politiku, kakav im je program izlaska iz krize.

Još očekujemo i konkretne odgovore na otvorena pitanja tzv. monetizacije autocesta, prodaje HPB i preostalih javnih poduzeća, trase buduće jadransko-jonske ceste, obrazovne, zdravstvene, kulturne i medijske politike, odnosa prema «regionu» i manjinskim pravima, stanja u diplomaciji, odnosa prema Europskoj uniji, lokalne samouprave, izbornog sustava i iseljeništva, itd.

Ako govorimo o stanovitoj rezerviranosti onda bi objašnjenje trebalo potražiti u nekoliko razloga. Teško je davati obećanja za koja nisi siguran da ćeš ih moći ispuniti. Postoji i nekakvo guranje prema fiktivnom političkom centru. Problem je i zagledanost u Europsku uniju i isčekivanje što će ona i što bi ona kazala. Vjerojatno je prisutna i procjena kako je, s obzirom da do parlamentarnih izbora ima još dosta vremena, još prerano izlaziti s konkretnijim stavovima i opredjeljenjima. Živi bili pa vidjeli.

Najveće iskušenje kako za recentnu tako i za buduću vlast jest i biti će politika vezanih ruku i izvršavanja zadataka. Čini se kako je takva politika ključ neuspjeha sadašnje vlasti te kako će napuštanje takve politike biti ključ uspjeha svake buduće vlasti. Inače nam ne gine crni scenarij.

Joško Čelan: Hrvatska oporba – udbaši, preživači i/ili stvarni tribuni

Najopćenitiji i najjednostavniji odgovor na pitanje „zašto oporba predvođena HDZ-om na jasno vidljivo uništavanje države ili šuti ili se postavlja mlako i nedovoljno angažirano”: zato što 15- ili 20-postotna manjina kukuričućih jugonacionalista u Hrvatskoj jača od 80- ili 85-postotne većine – trenutno uglavnom kmetskih – hrvatskih katolika.

6 celan

Jači su u gospodarstvu, politici, sigurnosnim službama, u medijima, kulturi i na sveučilištima. Tu snagu naslijedili su iz gotovo pola stoljeća komunizma.

Nju im je narodnjački pokret dr. Franje Tuđmana imenom HDZ tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća unekoliko oslabio, ali oni su se, uz presudnu pomoć „Sorosa” i „britanskog imperija”, vratili na scenu 2000. godine. Otada oni, za interes rečenog Imperija i vlastite partijsko-udbaške kaste, ponižavaju i porobljavaju hrvatski narod i državu. Istresaju iz njih i posljednje novčiće pa je sada, po svemu sudeći, na redu pljačka još ono nešto preostalih dobara, pokretnih i nepokretnih.

Ovo je najopćenitija slika. Ako pak u krupni plan stavimo „oporbu predvođenu HDZ-om”, vidjet ćemo da je dio nje i sam partijsko-udbaški umrežen, dio još jedna („desna”) kasta državnih uhljeba i preživača, a tek na kraju dio koji istinski, znanjem i djelovanjem, predstavlja najbolje interese hrvatske narodne većine. Čak i takav odnos snaga – kao što noviji događaji pokazuju – može biti dovoljan za poneke dobivene izbore, ali ne i za stvaran preokret koji narodu i državi može jamčiti budućnost i opstanak.

Što u ovakvoj slici političke klase preostaje samom narodu? Može kmetovati, kao i posljednjih petnaestak godina, ali može se vratiti tuđmanovskom rodoljublju i domoljublju – naravno u novim povijesnim okolnostima – i dokazati da čuvena poslovica „narod ima vlast kakvu zaslužuje” nema samo jedno (fatalističko) značenje i ishod.

Egon Kraljević: Nepristupačnost medija

Aktualna vlast je ne samo loša, nego nažalost katastrofalna. Potvrđuju to i kritike koje joj upućuju njihovi bivši suradnici poput Ljube Jurčića svojedobnog člana Račanove, dakle SDP-ove Vlade. Sve to oporba međutim ne koristi i ne poentira.

Ljeto ne može biti opravdanje jer nema godišnjih odmora kad su u pitanju ozbiljne političke teme, odnosno kada nam doslovce prijeti rastakanje države. Jugofilima to možda i nije loš rasplet, jer bi daljnje „omekšavanje” hrvatske državnosti moglo dovesti do novog političkog oblikovanja u pravcu jačanja jugoslavenskih veza a istovremeno potvrdilo i njihovo uvjerenje da je Hrvatska država tek nepotrebna (i zločinačka) avantura koja „nam nije trebala”.

Šutnju oporbe ne može se objasniti niti nepristupačnošću medija. Unatoč tradicionalnoj jugonostalgiji glavnih glasila u Hrvatskoj, jasno formulirane kritike na račun vlasti, u današnjoj bi situaciji ekonomskog beznađa, zasigurno našle put do novinskih redakcija.

Stoga se postavlja pitanje ima li u oporbi sposobnih ljudi i ideja, tj. jesu li te snage formulirale konkretan program za izvlačenje Hrvatske iz najdublje krize?

Nereagiranje na destruktivno djelovanje vlasti moglo bi dodatno produbiti beznađe i stvoriti dojam da oporba nema što za ponuditi. To bi uz očekivano navijačko provladino novinarstvo najutjecajnijih redakcija, moglo – ma kako se to činilo nevjerojatnim – voditi još jednom mandatu vladajuće koalicije. A taj bi možda bio i zadnji mandat u samostalnoj Hrvatskoj.

Autor: Davor Dijanović/hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari