Pratite nas

BiH

Država se sustavno uništava, a oporba šuti.

Objavljeno

na

Hrvatska se nalazi u najtežem razdoblju od osamostaljenja. Ova nesretna (nenarodna, nesposobna, korumpirana, …) vlast sve je ubila, a živi su, i to kao nikad prije, samo ideološki sukobi. I dok se zatire hrvatski duh i tradicija, dok se uništava egzistencija i budućnost, oporba šuti! Zašto? Prenosimo tekst s portala hkv.hr u kojem na to pitanje pokušavaju odgovoriti dr. sc. Damir Pešorda, Josip Jović, Joško Čelan i Egon Kraljević.

O pasivnosti i mlakim reakcijama oporbe: Pešorda, Jović, Čelan i Kraljević

Zašto oporba mlako reagira na sustavno uništavanje hrvatske države?

Da aktualna vlast nije sposobna za rješavanje bilo kojeg važnijeg političkog i gospodarskog problema znano je i onima kojima je politika zadnja stvar u njihovu životu. Štoviše, aktualna vlast ne samo da ne rješava nagomilane probleme, nego sustavno radi na uništavanju hrvatske države. Postavlja se, međutim, pitanje zašto oporba predvođena HDZ-om na jasno vidljivo uništavanje države ili šuti ili se postavlja mlako i nedovoljno angažirano.

Nismo tako posljednjih tjedana mogli čuti nikakvu suvislu i odlučnu reakciju HDZ-a na najavu monetizacije autocesta, na kaos koji vlada u zdravstvenom sustavu, na sve veće iseljavanje mladih iz Hrvatske, na daljnje gospodarsko propadanje itd.

Postupanje oporbe za Portal HKV-a komentiraju: dr. sc. Damir Pešorda, Josip Jović, Joško Čelan i Egon Kraljević.

Dr. sc. Damir Pešorda: I HDZ će i SDP u konačnici napraviti ono što ima kažu u Bruxellesu.

2 Damir_Pesorda

U vašem pitanju težište je stavljeno na pasivnost oporbe, dakle HDZ-a, jer očito je da od aktualne vlasti ništa korisno ne očekujete. Svejedno, ja bih se ipak malo zadržao na ponašanju vlasti. Ova vlast je tijekom cijelog mandata vodila ideološku bitku protiv naroda, odnosno protiv sustava vrijednosti uz koji pristaje većina hrvatskog naroda. U tomu je aktualna vlast, mora joj se priznati, bila dosta uspješna. S plodovima njihovih ideoloških diverzija imat ćemo problema još dugo.

Neki zakoni koje je donijela vladajuća garnitura i neke teme koje su otvorili uopće nisu bezazleni. HDZ se verbalno suprotstavljao tom ideološkom silovanju te je samim time zaslužio da mu većina dadne svoj glas. Ni pri tome ne treba imati iluzija, i HDZ će i SDP u konačnici napraviti ono što im kažu u Bruxellesu.

U tome dobrim dijelom treba tražiti i razloge HDZ-ovoj pasivnosti. Recimo, ne možete očekivati da će HDZ reagirati na sramotni ”zapadnobalkanski samit” u Berlinu kada ga je organizirala Angela Merkel. Što se tiče političkih pitanja koje ste vi apostrofirali – iseljavanje mladih, stanje u zdravstvu i monetizacija autocesta – bojim se da na njih ni HDZ, ali ni bilo koja druga politička snaga u zemlji, nema adekvatan odgovor. Riječ je o stvarima koje su posljedica duboke gospodarske krize u kojoj se zemlja već dugo nalazi.

Zdravstvo će za obične korisnike tih usluga biti sve skuplje bez obzira tko vladao Hrvatskom, a bojim se i da ćemo biti prisiljeni ”monetizirati” i još štošta osim cesta. Logično je da u tako depresivnom okruženju mladi listom odlaze iz zemlje. HDZ-u je možda i mudro da šuti o takvim stvarima jer sutra će najvjerojatnije biti u poziciji da svoja obećanja pretvori u djela. A to bez otpora Bruxellesu neće biti izvedivo.

Dakako, izlaz uvijek postoji. Nisam ekonomski stručnjak, no vidim da od malih zemalja samo one koje konzumiraju vlastiti suverenitet i ne slušaju slijepo naputke iz EU uspijevaju kako-tako prosperirati. Primjerice, Mađarska s Orbanom na čelu. Čuči li u Karamarku ”mali Orban” i čeka svoju priliku, to ćemo tek vidjeti. Ja sam po naravi skeptik pa je bolje da ne prognoziram.

Josip Jović: Politika vezanih ruku

4 jj-vv

U odnosu na sadašnju vlast, Vladu i predsjednika Republike, HDZ, odnosno njegov predsjednik Tomislav Karamarko, ima najjači i najjasniji odmak u dvije teme. Dok sadašnja vlast brižno njeguje mentalno jugoslavenstvo i sve više institucionalno povezivanje država bivše Jugoslavije, najjača oporbena stranka obećava radikalni raskid s jugoslavenskom prošlošću uključujući tu, dakako, detitoizaciju i čak lustraciju.

I drugo, nasuprot Josipoviću ili Vesni Pusić, koji poručuju kako se neće petljati u unutarnja pitanja BiH, Karamarko veli: Hoćemo se petljati, tražit ćemo potpunu ravnopravnost Hrvata i to kroz federalizaciju ove države, neizravno se zalažući za treći entitet, odnosno obnovu Hrvatske Republike.

Naravno, postoji čitav niz drugih pitanja na koja birači očekuju određenije odgovore, bez čega će teško biti dobiti izbore. Vodstvo HDZ kritički govori o gospodarskoj politici Vlade, ali nije baš sasvim jasno što bi ono radilo kad bi došlo u poziciju voditi gospodarsku politiku, kakav im je program izlaska iz krize.

Još očekujemo i konkretne odgovore na otvorena pitanja tzv. monetizacije autocesta, prodaje HPB i preostalih javnih poduzeća, trase buduće jadransko-jonske ceste, obrazovne, zdravstvene, kulturne i medijske politike, odnosa prema «regionu» i manjinskim pravima, stanja u diplomaciji, odnosa prema Europskoj uniji, lokalne samouprave, izbornog sustava i iseljeništva, itd.

Ako govorimo o stanovitoj rezerviranosti onda bi objašnjenje trebalo potražiti u nekoliko razloga. Teško je davati obećanja za koja nisi siguran da ćeš ih moći ispuniti. Postoji i nekakvo guranje prema fiktivnom političkom centru. Problem je i zagledanost u Europsku uniju i isčekivanje što će ona i što bi ona kazala. Vjerojatno je prisutna i procjena kako je, s obzirom da do parlamentarnih izbora ima još dosta vremena, još prerano izlaziti s konkretnijim stavovima i opredjeljenjima. Živi bili pa vidjeli.

Najveće iskušenje kako za recentnu tako i za buduću vlast jest i biti će politika vezanih ruku i izvršavanja zadataka. Čini se kako je takva politika ključ neuspjeha sadašnje vlasti te kako će napuštanje takve politike biti ključ uspjeha svake buduće vlasti. Inače nam ne gine crni scenarij.

Joško Čelan: Hrvatska oporba – udbaši, preživači i/ili stvarni tribuni

Najopćenitiji i najjednostavniji odgovor na pitanje „zašto oporba predvođena HDZ-om na jasno vidljivo uništavanje države ili šuti ili se postavlja mlako i nedovoljno angažirano”: zato što 15- ili 20-postotna manjina kukuričućih jugonacionalista u Hrvatskoj jača od 80- ili 85-postotne većine – trenutno uglavnom kmetskih – hrvatskih katolika.

6 celan

Jači su u gospodarstvu, politici, sigurnosnim službama, u medijima, kulturi i na sveučilištima. Tu snagu naslijedili su iz gotovo pola stoljeća komunizma.

Nju im je narodnjački pokret dr. Franje Tuđmana imenom HDZ tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća unekoliko oslabio, ali oni su se, uz presudnu pomoć „Sorosa” i „britanskog imperija”, vratili na scenu 2000. godine. Otada oni, za interes rečenog Imperija i vlastite partijsko-udbaške kaste, ponižavaju i porobljavaju hrvatski narod i državu. Istresaju iz njih i posljednje novčiće pa je sada, po svemu sudeći, na redu pljačka još ono nešto preostalih dobara, pokretnih i nepokretnih.

Ovo je najopćenitija slika. Ako pak u krupni plan stavimo „oporbu predvođenu HDZ-om”, vidjet ćemo da je dio nje i sam partijsko-udbaški umrežen, dio još jedna („desna”) kasta državnih uhljeba i preživača, a tek na kraju dio koji istinski, znanjem i djelovanjem, predstavlja najbolje interese hrvatske narodne većine. Čak i takav odnos snaga – kao što noviji događaji pokazuju – može biti dovoljan za poneke dobivene izbore, ali ne i za stvaran preokret koji narodu i državi može jamčiti budućnost i opstanak.

Što u ovakvoj slici političke klase preostaje samom narodu? Može kmetovati, kao i posljednjih petnaestak godina, ali može se vratiti tuđmanovskom rodoljublju i domoljublju – naravno u novim povijesnim okolnostima – i dokazati da čuvena poslovica „narod ima vlast kakvu zaslužuje” nema samo jedno (fatalističko) značenje i ishod.

Egon Kraljević: Nepristupačnost medija

Aktualna vlast je ne samo loša, nego nažalost katastrofalna. Potvrđuju to i kritike koje joj upućuju njihovi bivši suradnici poput Ljube Jurčića svojedobnog člana Račanove, dakle SDP-ove Vlade. Sve to oporba međutim ne koristi i ne poentira.

Ljeto ne može biti opravdanje jer nema godišnjih odmora kad su u pitanju ozbiljne političke teme, odnosno kada nam doslovce prijeti rastakanje države. Jugofilima to možda i nije loš rasplet, jer bi daljnje „omekšavanje” hrvatske državnosti moglo dovesti do novog političkog oblikovanja u pravcu jačanja jugoslavenskih veza a istovremeno potvrdilo i njihovo uvjerenje da je Hrvatska država tek nepotrebna (i zločinačka) avantura koja „nam nije trebala”.

Šutnju oporbe ne može se objasniti niti nepristupačnošću medija. Unatoč tradicionalnoj jugonostalgiji glavnih glasila u Hrvatskoj, jasno formulirane kritike na račun vlasti, u današnjoj bi situaciji ekonomskog beznađa, zasigurno našle put do novinskih redakcija.

Stoga se postavlja pitanje ima li u oporbi sposobnih ljudi i ideja, tj. jesu li te snage formulirale konkretan program za izvlačenje Hrvatske iz najdublje krize?

Nereagiranje na destruktivno djelovanje vlasti moglo bi dodatno produbiti beznađe i stvoriti dojam da oporba nema što za ponuditi. To bi uz očekivano navijačko provladino novinarstvo najutjecajnijih redakcija, moglo – ma kako se to činilo nevjerojatnim – voditi još jednom mandatu vladajuće koalicije. A taj bi možda bio i zadnji mandat u samostalnoj Hrvatskoj.

Autor: Davor Dijanović/hkv.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Bez izmjena Izbornog zakona nema nove vlasti u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH pozvao je u ponedjeljak bošnjačke političare na dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se izbjeglo da Bošnjaci ubuduće ponovno preglasaju Hrvate što je po njemu uvjet za uspostavu izvršne vlasti u Fedraciji BiH.

“Svako rješenje koje osigura legitiman izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda FBiH za nas je prihvatljivo. Pozivamo prijatelje Bošnjake da razumiju kako bez toga nećemo napraviti nikakav iskorak”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice HNS-a BiH.

Po tumačenju iz HNS-a BiH Hrvate su na posljednjim izborima preglasali Bošnjaci i nametnuli im Željka Komšića za člana državnog vrha. Uz to Ustavni sud BiH je donio odluku po kojoj treba promijeniti način izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH kako bi se osigurao legitimitet izbora predstavnika triju naroda po apelaciji koju je uputio tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić, koji je sada saborski zastupnik.

Čović je na konferenciji za novinare pojasnio kako će hrvatske stranke uvjetovati izbor nove Vlade i predsjednika Federacije BiH s izmjenom Izbornog zakona.

Istakao je kako se Vlada Federacije BiH neće moći formirati sve dok se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

‘Imat ćemo Dom naroda u sljedećih sedam, osam dana što će stvoriti mogućnost da se na federalnoj razini usvoji proračun i u drugom domu. Bez Izbornog zakona neće se dogoditi implementacija izbornih rezultata, što znači partneri s kojima želimo graditi budućnost morat će shvatiti da nikada više nećemo doći u poziciju da netko bira naše predstavnike, što god netko mislio o tome”, istaknuo je Čović. (Hina)

 

Lucović: Javnost u Republici Hrvatskoj se napokon mogla uvjeriti tko je Željko Komšić

 

 

 

Dragan Čović: Političko Sarajevo je izmanipuliralo javnost mojim prisustvom u Banjoj Luci

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: ‘Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomat rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

No kardinal nikada nije želio otkriti ime tog diplomata. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani.

Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada  bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara./HMS/

Kardinal Puljić: Jedan mi je veleposlanik rekao: Hrvati, ili ćete se iseliti ili asimilirati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari