Pratite nas

Hrvatska

Država u minusu 18,8 milijardi kuna, javni dug dosegao 279,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj predstavljenog u ponedjeljak u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a.

[ad id=”68099″]

Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije.

Najveći uteg na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna. Reklasifikacija dviju financijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je pak utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a. Primarni deficit opće države iznosio je u 2014. 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. Iznosio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.

Ministar financija Boris Lalovac ranije u travnju najavio je da bi, umjesto prvotno objavljenih 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Objavljeno

na

Objavio

Iako se o “aferama” koje su aktualne u posljednje vrijeme u hrvatskoj javnosti nije izjašnjavala, aktualnu političku situaciju kao i curenje informacija, za Dnevnik Nove TV komentirala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

”Mislim da zapravo ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela u javnom prostoru, nije dobra i dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske. Ako se osvrćete na SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s onim ljudima s kojima mogu u okviru svojih ustavnih ovlasti, s premijerom, Jandrokovićem i zaključila da nema potrebe za mojom reakcijom”, rekla je predsjednica za Dnevnik Nove TV.

Jedna od tema razgovora bio je i nedovoljan broj važećih potpisa referendumskih inicijativa. Predsjednica predleže, kako bi se otklonile nedoumice, da se provede revizija nevažećih potpisa.

“Treba imati povjerenja u institucije. One će same dokazati jesu li zaslužile to povjerenje ili ne. U ovom trenutku nemam razloga vjerovati da je itko u tom postupku pokušao ikoga prevariti.

Međutim, mislim da bi svima bilo u interesu da je proces bio puno transparentniji i da su u proces provjere potpisa bile uključene udruge koje su to zahtijevale. Pa čak i neke neutralne nevladine udruge koje prate procese vladavine prava i slično.

Mislim da bi to pomoglo i Vladi i Ministarstvu da može izaći pred ljude i s većom kredibilnošću reći da je sve bilo legalno. Što sada učiniti? Eventualno se može provesti proces revizije, ako ništa drugo barem onih glasova koji su problašeni nevaljalim iz bilo kojih razloga. I da se tim udrugama pruži prigoda da se objasni, da se provjeri da li je to stvarno tako.

Osim o referendumskim inicijativama predsjednica je prvi put progovorila i o aktualnim aferama koje tresu zemlju, svom odnosu s Milijanom Brkićem, vukovarskom prosvjedu, gradonačelniku Penavi…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari