Connect with us

Hrvatska

Država ugostiteljima za plaće dosad uplatila 1,8 milijardi kuna

Objavljeno

on

Država je ugostiteljima za plaće dosad uplatila 1,8 milijardi kuna, ugostitelji mjesečno gube 650 milijuna kuna, a vlada im nadoknadi 130 milijuna kuna plus režije, piše u petak Večernji list.

Razvijene zemlje nadoknadile su građanima 70 posto gubitaka u dohotku, zemlje u razvoju 20 posto, a najsiromašnije samo 10 posto. Hrvatska se nalazi u sredini, a glavni oblik izravne financijske pomoći kod nas su potpore za isplatu plaća, navodi dnevnik.

One su u Hrvatskoj ograničene na iznos od 4000 kuna, a uz njih znatniji financijski ustupak bio je i otpis javnih davanja tvrtkama kojima je zabranjen rad ili su imale osjetan pad prihoda.

Financijski su poticaji i garancije koje su davale razvijene zemlje golemi i u pojedinim zemljama dosežu i do 40 posto godišnjeg BDP-a.

Veći dio išao je preko garancija i povoljnih kreditnih linija, a manji je dio izravna financijska pomoć koja je, primjerice, u Njemačkoj bila oko deset posto godišnjeg budžeta te bogate države. Njihove kreditne linije i garancijske sheme preskočile su trećinu godišnjeg dohotka.

Izravna financijska pomoć hrvatske države bila je lani oko pet posto hrvatskog BDP-a, dok je neizravna, mjerena kreditnim linijama i ostalim oblicima bila znatno veća. Usprkos obilnoj financijskoj pomoći, zapadnom se Europom iz dana u dan šire prosvjedi protiv ograničenja koja se najvećim dijelom tiču uslužnog sektora.

Hrvatski ugostitelji i općenito turistička branša mjesečno ostvaruju tek 30 posto ranijih prihoda, odnosno na mjesec gube oko 650 milijuna kuna u odnosu na lanjski promet, s tim što im država za plaće zaposlenih sad mjesečno nadoknadi oko 130 milijuna kuna.

Ukupno, otkad je počela pandemija, kafići, restorani, hoteli i prateći sektor u RH dobili su za plaće zaposlenih radnika 1,772 milijarde kuna. Povrh toga dio novca dobit će nazad i za režijske troškove, procjena je oko 150 milijuna za tri mjeseca, no preciznih podataka još nema.

Zasad je ugostiteljstvo najpogođenija djelatnost, no minuse zbrajaju i vlasnici teretana, sportski klubovi, glazbenici, kulturne ustanove.

Zemlje koje imaju znatniji udio turističkih i inih usluga u svojoj ekonomiji platile su veću cijenu padom BDP-a kao što su Austrija, Španjolska, Francuska, dok ekonomije s jakim industrijama prolaze lakše, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari