Pratite nas

Države-sljednice bivše SFRJ podijelit će 25 milijuna eura “zamrznutih” u Francuskoj

Objavljeno

na

SARAJEVO -Države-sljednice bivše Jugoslavije sudskom su presudom dobile pravo podijeliti 25 milijuna eura iz fondova nekadašnje Narodne banke SFRJ koji su su bili zamrznuti u Francuskoj, objavile su u četvrtak banjolučke “Nezavisne novine” pozivajući se na izvore iz Ministarstva financija Bosne i Hercegovine.

Trgovački sud u Parizu, prema ovom izvoru, ranije tijekom svibnja donio je pravomoćnu presudu o odmrzavanju sredstava koje je središnja banka nekadašne zajedničke države pohranila na računima banke Credit Lyonnais/Credit Agricole.

U pitanju je iznos od točno 24,44 milijuna eura i to bez kamata na sredstva koja su bila blokirana još od 1996. godine.

Raspoloživi novac treba biti raspoređen među državama-sljednicama bivše SFRJ sukladno ranije postignutom sporazumu o sukcesiji.

Francuska banka nije željela dopustiti raspolaganje ovim novcem bez sudske presude, a formalni postupak pred Trgovačkim sudom u Paruzu pokrenula je 2013. godine Narodna banka Srbije.

Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ države-sljednice potpisale su 2001. godine, dok ga je Hrvatska ratificirala 2004. godine.

Aneksom C tog sporazuma definirana je podjela raspoloživih financijskih sredstava.

Još uvijek postoje prijepori oko sredstava koja su bila pohranjena na deviznim računima bivše SFRJ, držana kod jugoslavenskih banaka za zajednička ulaganja u inozemstvu.

Ona su, kada je sporazum sklopljen, procijenjena na 645 milijuna dolara.

Prema sporazumu iz 2001. godine, Hrvatskoj od cjelokupne imovine, ali i dugova bivše zajedničke države pripada 28,5 posto.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Barcelona obilježava godišnjicu napada na Rambli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Godinu dana nakon napada u Kataloniji u kojima je život izgubilo 16 ljudi, Barcelona u petak odaje počast žrtvama u nazočnosti kralja Filipa VI. u blizini avenije Ramble gdje se tragedija dogodila.

“Nismo odustali od svojih vrijednosti i uvjerenja koja su, godinu dana poslije, snažnija no ikad. Jesmo i bit ćemo grad mira, odvažan grad koji na teror uzvraća ljubavlju”, rekla je u četvrtak, uoči komemoracije, gradonačelnica Barcelone Ada Colau dok je sa suzama u očima čitala imena poginulih.

Svečanost, na kojoj neće biti govora, počet će u 10.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu na Katalonskom trgu, na vrhu Ramble. U njoj će sudjelovati obitelji i prijatelji žrtava, predstavnici vlasti, među kojima predsjednik vlade Pedro Sanchez i kralj Filip VI.

Prije same svečanosti položit će se vijenci na mozaik barcelonskog umjetnika Joana Miroa u središtu Ramble gdje se završila smrtonosna vožnja kamioneta kojim je upravljao Younes Abouyaaqoub.

Taj 22-godišnji Marokanac je 17. kolovoza 2017. u 16.30 sati svojim vozilom gazio pješake na glasovitoj ulici i pritom ubio 14 ljudi, među kojima sedmogodišnjeg Australca i trogodišnjeg Španjolca te ozlijedio više od sto ljudi, nakon čega je ostavio kamionet.

Zatim je ukrao drugo vozilo čijeg je vozača ubio i pobjegao. Policija ga je ubila nakon četverodnevne potjere nedaleko od Barcelone.

Nekoliko sati nakon napada na Rambli, petorica njegovih kolega izvode sličan napad noću na 18. kolovoza, zaletjevši se automobilom u prolaznike u ljetovalištu Cambrilsu, južno od Barcelone i napadajući ih nožem. Jedna je žena izbodena na smrt.

Odgovornost za oba napada preuzela je džihadistička skupina Islamska država. No istražitelji još nisu uspjeli dokazati povezanost ćelije u Ripolliju, u podnožju katalonskih Pireneja, gdje je jedan imam radikalizirao desetke mladih marokanskog podrijetla, s vrhom te organizacije u inozemstvu.

Napadi su snažno potresli španjolsku javnost, ali su ubrzo ostali u sjeni političkih napetosti zbog pokušaja odcjepljenja Katalonije u listopadu.

Godinu dana poslije, napetost se pojačala zbog dolaska kralja Filipa VI. na svečanost u petak. Kralja su pristaše katalonske neovisnosti lani zvižducima dočekali na skupu organiziranom nakon napada.

Organizacije koje zagovaraju neovisnost nisu za petak najavile prosvjede protiv kralja, ali će održati posebne komemoracije kako ne bi morale biti u društvu s Filipom VI.

U takvu ozračju obitelji žrtava pozvale su vlasti da poštuju uspomenu na poginule i ostave političke sukobe po strani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari