Pratite nas

Hrvatska

Državni tajnik Milas primio nove hrvatske državljanke i državljane iz Kanade i Južne Amerike

Objavljeno

na

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH primio je u utorak četvero novih hrvatskih državljanki i državljana, stipendiste programa učenja hrvatskoga jezika na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Rijeci, ujedno potomke hrvatskih iseljenika, kao i državljanku bez hrvatskog podrijetla kojeg ima njen suprug.

Državni ured priopćio je kako su državljanstvo dobili Ivan Čosić iz Kanade sa završenim studijem Međunarodnih odnosa te posljediplomskim studijem francuskog jezika. Čosić živi i radi na relaciji Zagreb-Toronto, a osnivač je projekta “Ljeto in Croatia” te dobitnik nagrade prestižnog časopisa “Travel and leisure” kao jedan od deset najboljih promotora u svijetu za Europu, a jedini za Hrvatsku.

Također, državljanstvo je dobila Skrapec Lygia iz Brazila koja hrvatsko podrijetlo ima po ocu. Ona je ekonomistica s iskazanim interesom za turizam temeljen na hrvatsko-brazilskoj suradnji.

Hrvatskim državljaninom postao je i Iurman Maximiliano Javier iz Argentine, koji hrvatsko podrijetlo ima po očevim roditeljima iz Istre, a sada živi u Splitu te kao stipendist Središnjeg državnog ureda pohađa tečaj hrvatskog jezika “Croaticum”. Po zanimanju je ekonomist sa završenim studijem turizma.

Quiroga Mabel Esther je iz Argentine i nema hrvatsko podrijetlo, ali ima ga njezin suprug podrijetlom Hvaranin. Quiroga Mabel Esther u Zagrebu je od kraja veljače 2018. godine, gdje kao stipendistica Središnjeg državnog ureda pohađa tečaj hrvatskog jezika “Croaticum”, a po zanimanju je novinarka koja se bavi fotografijom i filmom te iskazuje interes iza hrvatski jezik i kulturu.

“Hrvatska je prelijepa i sigurna zemlja u kojoj želimo ostati živjeti i raditi te tu ostvariti sve svoje snove i potencijale”, istaknuli su svi novi hrvatski državljani i državljanke.

Čestitajući im, državni tajnik Milas izrazio je zadovoljstvo njihovom odlukom o povratku u zemlju svojih predaka. “Ponosni smo na sve vas što s puno ljubavi njegujete i čuvate svoj hrvatski identitet u svijetu, no još nas više raduje kada tu ljubav te stečeno znanje odlučite ugrađivati u bolju budućnost naše zajedničke domovine”, poručio je Milas.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovarskim osnovnoškolcima besplatni udžbenici, bilježnice, cvičke i tenisice

Objavljeno

na

Objavio

I ove školske godine grad Vukovar će za sve vukovarske osnovnoškolce osigurati besplatne udžbenike, bilježnice kao i preobuku, najavio je danas na konferenciji za novinare u Vukovaru gradonačelnik Ivan Penava.

„Mjeru nabave udžbenika provodimo već petu godinu, a iako je starim zakonom predviđeno da se udžbenici kompletno mijenjaju svake četvrte godine, zbog najavljenog novog zakona o udžbenicima, i ove školske godine osnovnoškolci će dobiti stare udžbenike,” rekao je Penava te dodao da je grad Vukovar osigurao 300.000 kuna za zamjenu trajno oštećenih starih udžbenika.

Uz ovo grad Vukovar je u suradnji s gradskim Vodovodom osigurao daljnjih 200.000 kuna za nabavu novih bilježnica s motivima Vukovara za sve osnovnoškolce, a u suradnji s „Borovom“ osigurao je i 200.000 kuna za nabavu 941 para “cvički” (školske šlapice) za učenike od 1. do 4. razreda te 955 pari startasica za učenike od 5. do 8. razreda.

Penava je najavio da će udžbenici i bilježnice učenike dočekati na klupama s prvim danom nove školske godine dok će se preobuka osigurati tijekom rujna jer je potrebno odabrati veličinu i boju obuće za svakog učenika.

Zamjenik vukovarskog gradonačelnika Marijan Pavliček istaknuo je da Grad za različite demografske i socijalne mjere pomoći svojim sugrađanima osigurava na godišnjoj razini 15 milijuna kuna, a jedna od mjera je i sufinanciranje prijevoza osnovnoškolaca s 900.000 kuna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja Dana logoraša u osječkom prigradskom naselju Nemetin, na nekadašnjoj crti razgraničenja između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u utorak je obilježena obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika, 14. kolovoza 1992. godine.

Na današnji je dan prije 26 godina u Nemetin iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmjenjeni za zarobljene srpske vojnike po načelu „svi za sve”.

Na obilježavanju obljetnice najveće razmjene zarobljenika gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade RH, rekao je okupljenim bivšim logorašima i članovima njihovih obitelji da njihova žrtva ne smije biti zaboravljena.

„Smatram da nismo dovoljno učinili na tome da krivci za sve strahote koje ste prošli, budu kažnjeni zbog toga i da konačno dobijete barem moralnu zadovoljštinu za sve što ste proživjeli. Treba jasno prokazati tko je za što kriv, a tko je za što zaslužan”, rekao je Penava.

Zamjenik Osječko-baranjskog župana Goran Ivanović zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bismo imali slobodnu i neovisnu državu Republiku Hrvatsku.
„Danas se ne sjaćamo samo te velike razmjene, sjećamo se Domovinskog rata kao trajnog simbola i zaloga za sve generacije koje dolaze kao nečega što nikada ne smijemo zaboraviti”, rekao je Ivanović.

P redsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je u srpskim koncentracijskim logorima bilo i oko 500 osoba koje se još uvijek vode kao nestale osobe i smatra se kako nisu preživjeli zatočeništvo.

Na upit novinara kako komentira ovih dana izjave u Hrvatsku kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o ulasku u Europsku uniju, Danijel Rehak Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora rekao je da „o tome svi pričaju kad dođu ovi dani u godini”.

„Mi već 11 godina imamo problema jer nikako ne možemo pokrenuti postupak da se službeno pokrene pitanje odštete. Nemamo nikakvu pomoć od Ministarstva pravosuđa i drugih državnih institucija, samo nam daju moralnu podršku, ali ništa ne čine da se to izrealizira. Možda netko od nas doživi da dobije odštetu za ono što mu se dogodilo, ali sve nas je manje”, rekao je Rehak.

(Hina)

14. kolovoza 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari