Pratite nas

Hrvatska

Državni tajnik Milas primio nove hrvatske državljanke i državljane iz Kanade i Južne Amerike

Objavljeno

na

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH primio je u utorak četvero novih hrvatskih državljanki i državljana, stipendiste programa učenja hrvatskoga jezika na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Rijeci, ujedno potomke hrvatskih iseljenika, kao i državljanku bez hrvatskog podrijetla kojeg ima njen suprug.

Državni ured priopćio je kako su državljanstvo dobili Ivan Čosić iz Kanade sa završenim studijem Međunarodnih odnosa te posljediplomskim studijem francuskog jezika. Čosić živi i radi na relaciji Zagreb-Toronto, a osnivač je projekta “Ljeto in Croatia” te dobitnik nagrade prestižnog časopisa “Travel and leisure” kao jedan od deset najboljih promotora u svijetu za Europu, a jedini za Hrvatsku.

Također, državljanstvo je dobila Skrapec Lygia iz Brazila koja hrvatsko podrijetlo ima po ocu. Ona je ekonomistica s iskazanim interesom za turizam temeljen na hrvatsko-brazilskoj suradnji.

Hrvatskim državljaninom postao je i Iurman Maximiliano Javier iz Argentine, koji hrvatsko podrijetlo ima po očevim roditeljima iz Istre, a sada živi u Splitu te kao stipendist Središnjeg državnog ureda pohađa tečaj hrvatskog jezika “Croaticum”. Po zanimanju je ekonomist sa završenim studijem turizma.

Quiroga Mabel Esther je iz Argentine i nema hrvatsko podrijetlo, ali ima ga njezin suprug podrijetlom Hvaranin. Quiroga Mabel Esther u Zagrebu je od kraja veljače 2018. godine, gdje kao stipendistica Središnjeg državnog ureda pohađa tečaj hrvatskog jezika “Croaticum”, a po zanimanju je novinarka koja se bavi fotografijom i filmom te iskazuje interes iza hrvatski jezik i kulturu.

“Hrvatska je prelijepa i sigurna zemlja u kojoj želimo ostati živjeti i raditi te tu ostvariti sve svoje snove i potencijale”, istaknuli su svi novi hrvatski državljani i državljanke.

Čestitajući im, državni tajnik Milas izrazio je zadovoljstvo njihovom odlukom o povratku u zemlju svojih predaka. “Ponosni smo na sve vas što s puno ljubavi njegujete i čuvate svoj hrvatski identitet u svijetu, no još nas više raduje kada tu ljubav te stečeno znanje odlučite ugrađivati u bolju budućnost naše zajedničke domovine”, poručio je Milas.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministarstvo državne imovine: Potpisana tri ugovora o darovanju zemljišta i nekretnina u Baškoj Vodi i Makarskoj

Objavljeno

na

Objavio

Potpisivanjem ukupno tri ugovora, Ministarstvo državne imovine darovalo je u ponedjeljak Baškoj Vodi i Makarskoj zapuštene nekretnine čijim će se stavljanjem u funkciju potaknuti gospodarstvo, kultura i obrazovanje.

U priopćenju Ministarstva navodi se da su u Baškoj Vodi ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Baška Voda Joško Roščić potpisali ugovor kojim Ministarstvo općini daruje zemljište za poticanje gospodarskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture.

Riječ je o nekretnini koja je “desetljećima bila ničija, bez čuvara i vlasnika”, a dana je je općini i njenim ljudima “da živi zajedno s njima“, rekao je tom prilikom ministar Marić.

Načelnik Roščić istaknuo je da je riječ o dragocjenom poslu odluci i gesti Ministarstva. “Ovo je potez za vidljivi razvoj i dobrobit naše Baške Vode“, dodao je.

Ministar Marić potom je u Makarskoj s gradonačelnikom Jurom Brkanom potpisao dva ugovora. Prvim Ministarstvo daruje Makarskoj “Villu Irenu“ za potrebe muzeja Grada Makarske, u vrijednosti 5 milijuna kuna, a drugim je darovalo zgradu za projekte u kulturi, znanosti i obrazovanju.

“U suradnji s Ministarstvom doživjeli smo gotovo nezamislivo. U manje od mjesec dana od kada smo podnijeli zahtjev za ‘Villu Irenu’, potpisali smo ugovor.

Formiranje Ministarstva državne imovine promijenilo je sliku Hrvatske. Zato zahvaljujemo ministru Mariću i njegovim suradnicima na potpori i učinkovitosti“, rekao je gradonačelnik Brkan.

“Kad ovo radimo, imamo vrlo jednostavnu premisu: država ima imovinu koja je zapuštena, ona je na dohvat ruke i očiju gradu Makarskoj koja tu imovinu treba. Ovim činom, upravo takvu imovinu stavljamo u funkciju života ljudi u ovom bisernom, kamenom gradu”, rekao je ministar Marić, stoji u priopćenju Ministarstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage policije

Objavljeno

na

Objavio

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama

Ne samo u turizmu, nego dovoljno radne snage ni u policiji. Stoga, prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage! Riječ je o bivšim policajcima koji bi se mogli vratiti u sustav.

Ministar Davor Božinović za RTL objašnjava kako će to izgledati i pod kojim uvjetima, a mi smo provjerili kakva je situacija s mladim snagama koje uskoro prvi put izlaze na ulicu u plavim košuljama.

Iz civila ponovno u odoru. Mnogi bivši policajci uskoro se vraćaju u službu.

“Mi smo napravili anketu među umirovljenim policajcima i mogu reći da je odaziv veći nego što smo mi mislili. Dakle, imat ćemo i više nego što nam je u ovom trenutku potrebno angažirati”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Plan je osnovati pričuvne snage. Po njemu, to bi bili bivši djelatnici MUP-a koji su još uvijek u dobroj životnoj snazi, a mogu pomoći u nekim poslovima poput čuvanja određenih objekata, ali i ljudi koji bi na lokalnim razinama mogli organizirati policijski posao.

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama.

“Početnička plaća bi trebala biti najmanje 7 tisuća kuna, a naravno oni koji rade godinama, prema njihovom stažu i godinama još i veća. Radi se o tome da mladi koji su završili tečaj nažalost zbog niskih plaća odlaze u inozemstvo”, smatra predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić.

Ipak, interes za zanimanje policajac veći je nego lani.

Iva i Ante na korak su do izlaska iz škole. Prvog kolovoza jedni su od 743 novih mladih policajaca koji će izaći na teren. Jesu li spremni?

“Da, možemo reći da jesmo, najveću ulogu u našoj spremnosti odigrala je naša praksa tijekom ove akademske godine”, kaže Ante Leko, polaznik Policijske škole “Josip Jović”.

Spremna je i njegova kolegica iz škole, Iva Mandekić: “Nekad je bilo jako teških ternutaka pa je dolazilo i do toga, ali ipak želja za tim je prevladala”.

Najteža je, kaže Ante, bila faza privikavanja, to je bio mjesec rujan i listopad, a kasnije je sve krenulo samo od sebe.

Iako im je raspored strog skoro kao i u vojsci, oni najuporniji izdržali su do kraja. I uskoro postaju policajci.

 

Božinović: Policija jača kapacitete kako bi se što učinkovitije borila protiv ilegalnih migracija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari