Naši u svijetu
Državni udar u Egiptu: Vojska svrgnula predsjednika Morsija
Muhamed Morsi nije više predsjednik Egipta. Njega je večeras svrgnula egipatska vojska dok je na ulicama Kaira odluku čekalo stotine tisuća demonstranata.
Morsijevi protivnici počeli su slavlje na trgu Tahrir. Nije poznato kako će se situacija odvijati budući da protestiraju i pristalice sada već bivšeg predsjednika Egipta.
General Abdel Fatah al-Sisi je rekao da će Vrhovni ustavni sud voditi Egipat do raspisivanja novih izbora. Takođe je rečeno da vojnici neće primjenjivati silu te da su tenkovi na ulicama kako bi spriječili incidente.
Prenos uživo sa trga Tahrir možete pratiti ovdje.
Nakon što je predsjednik Muhamed Morsi obznanio da neće odstupiti s vlasti, stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice, tenkovi su raspoređeni na područjima gdje se održavaju protesti i strahuje se od krvoprolića.
Na ulicama Kaira izašli su vojni tenkovi i pokušali rastjerati Mursijeve pristalice koje su stale ispred tenkova, a vojska je pucala u zrak u znak upozorenja, javila je Al Jazeera. Anadolija je javila da su zabilježeni i prvi sukobi pristalica i protivnika egipatskog predsjednika.
Morsijev savjetnik za nacionalnu sigurnost rekao je da vojska upravo vrši državni udar u Egiptu.
On je izjavio očekuje da će vojska i policija prisilno ukloniti Mursijeve pristalice s ulica Kaira.
[pullquote_right]Pomoćnik predsjednika Morsija je saopćio da “vojni udar ne može uspjeti protiv narodnog ustanka bez prolijevanja krvi”.[/pullquote_right]
Analitičari s druge strane tvrde da ovo nije vojni udar, nego nova revolucija u Egiptu.
Morsi je ranije odbio ultimatum vojske i ponudio vladu konsenzusa kao rješenje za krizu koja potresa zemlju, ali nije ponudio nove kompromise. Naložio je vojsci da bude nepristrana, javio je AFP. Predložena koaliciona vlada bi uključila premijera kojeg su izabrale političke sile, navodi se u saopćenju predsjedništva.
U saopćenju se takođe dodaje da je “narod odbio rješenja koja neke strane pokušavaju provesti”. Vojni ultimatum predočen predsjedniku Muhamedu Morsiju je povučen, a više stotina tisuća ljudi je opet izašlo na ulice.
“Greška koja ne može biti prihvatljiva, i ovo kažem kao predsjednik svih Egipćana, jeste zauzimanje strana. Pravda nalaže da se trebaju saslušati glasovi mase sa svih strana trga Tahrir”, rekao je Mursi.
Vojni lideri pozivaju na borbu
Vojni lideri, koji su obećali da će ponovo uspostaviti red u zemlji koju potresaju demonstracije zbog Morsijeve islamističke politike, uputili su poziv na borbu u priopćenju naslovljenom “Posljednji sati”.
Oni su rekli da su spremni proliti krv u borbi protiv “terorista i budala” nakon što je Morsi odbio podnijeti ostavku.
Portparol Morsijeve vladajuće stranke Muslimanska braća kazao je da su pristalice predsjednika spremne da postanu mučenici da bi odbranili Morsija.
“Ima samo jedna stvar koju možemo uraditi: da stanemo između tenkova i predsjednika. Nećemo dozvoliti da vojna mašinerija ponovo maltretira egipatski narod”, izjavio je za Reuters portparol Gehad El-Hadad.
Vojni izvor je kazao da očekuje da vojska prvo pozove političare, javne osobe, biznismene i omladinske aktiviste na razgovore o nacrtu plana za budućnost zemlje.
Lider liberalne egipatske opozicije Muhamed el Baradej razgovarao je sa načelnikom generalštaba egipatske vojske, generalom Abdelom Fatahom al-Sisijem, rekla su dva politička izvora, nekoliko sati prije isteka roka koji je armija dala islamističkom predsjedniku Muhamedu Morsiju da usliši zahtjeve demonstranata.
Morsi kao faraon
Godina dana Morsijeve kratke vladavine biće upamćena po pokušajima da sebi osigura široka ovlaštenja, koja su njegovi kritičari upoređivali sa faraonskim.
Detalji iz njegovog privatnog života i političke karijere za mnoge su ostali enigma, baš kao što su bili tajnoviti i u vrijeme kad je 24. Lipnja prošle godine izabran za šefa države, poslije tranzicionog perioda koji je uslijedio u zemlji svrgavanjem Hosnija Mubaraka sa vlasti.
Morsi je rođen u selu Šarkiji u delti Nila 20. avgusta 1951. godine, a studije elektrotehnike upisao je na Univerzitetu u Kairu, gdje je stekao titulu magistra 1978. godine. Doktorat iz iste oblasti stekao je 1982. na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji.
U politički život ušao je kao nepoznat član Muslimanskog bratstva, ali nije važio za “čovjeka ideja” te grupe, već više za nekog ko samo sprovodi politiku, ocjena je svjetskih agencija.
Mnogi smatraju da Morsi pripada tvrdom krilu Muslimanske braće, koji pokazuje malo fleksibilnosti i spremnosti na kompromise.
Po dolasku na vlast, Morsi je izjavio da želi u Egiptu iskorijeniti korupciju i neefikasne vladine agencije i obnovi ekonomiju.
Obećanja, prema mišljenju mnogih Egipćana nisu ispunjena, a zemlja se suočila s turbulentnom godinom koju su pratili protesti i nemiri zbog predsjedničkog dekreta kojim je sebi dao široka ovlaštenja bez mogućnosti žalbe.
Morsijev dekret je ugrozio ionako poljuljane odnose sa sekularnom opozicijom koja mu je zamjerila da je “uzurpirao sva državna ovlašćenja i proglasio se novim egipatskim faraonom”.
Oni koji su proteklih dana tražili njegovu ostavku smatraju da je Morsi svojim postupcima zadao veliki udarac revoluciji umjesto da zemlju okrene daljoj demokratizaciji i rješavanju nagomilanih problema.
nezavisne.com
Što vi mislite o ovoj temi?
