Pratite nas

Hrvatska

Državni vrh položio vijence na Mirogoju i građanima čestitao Dan državnosti

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski državni vrh u utorak je, u povodu Dana hrvatske državnosti na Mirogoju položio vijence, a u izjavi novinarima čestitali su građanima Dan državnosti koji bi se, smatraju, ubuduće ponovno trebao obilježavati 30. svibnja.

Predsjednici Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković zajednički vijenac položili su kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata.

Predsjednica je u kratkoj izjavi svim Hrvaticama i Hrvatima te svim građankama i građanima Hrvatske čestitala Dan hrvatske državnosti, izrazivši nadu da će ga provesti u okruženju najmiljih.

Predsjednik Sabora je u čestitki građanima istaknuo da se na današnji dan treba sjetiti svih onih koji su imali dovoljno hrabrosti, vizije, ljubavi prema domovini, koji su najzaslužniji za to što danas živimo u demokratskoj, slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.

“Mogu reći da smo u ovih 30-ak godina ostvarili sve velike strateške ciljeve koje smo si tada zadali – Hrvatska je neovisna, samostalna, suvremena, demokratska država, pobijedili smo u Domovinskom ratu”, istaknuo je Jandroković.

Naglasio je da danas u Hrvatskoj trebamo “graditi čvrste sigurne institucije hrvatske države, jačati gospodarstvo, osigurati ostanak ljudi u Hrvatskoj, stvoriti uvjete za obitelji i mlade da mogu raditi”. “Tako da je pred nama puno izazova, ali uvijek se treba sjetiti onih ljudi koji su omogućili da mi danas živimo u slobodi i miru”, dodao je.

Premijer je uz čestitku podsjetio da se danas prisjećamo ključnih odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnih sveza s bivšim republikama SFRJ te da je današnji dan bio preduvjet za daljnje procese osamostaljenja, neovisnosti i međunarodnoga priznanja.

Dodao je kako je sada – nakon što su realizirane sve nacionalne zadaće (demokracija, sloboda, vladavina prava, socijalno-tržišno gospodarstvo, ulazak u NATO i EU) – vrijeme da jačamo gospodarstvo, socijalnu uključenost, solidarnost, razvoj i “ulovimo korak” s europskim zemljama koje su imale puno dulji staž u Uniji, a nisu imale agresiju kao Hrvatska te su “otišle nekoliko koraka ispred nas”.

“No, mislim da taj korak dobro lovimo što pokazuju i naši gospodarski rezultati”, rekao je. Naveo je pritom da su u mandatu njegove Vlade u zadnje tri godine prosječne plaće povećane za više od 700 kuna, što je, dodao je, puno više nego u mandatima tri ranije vlade.

“Idemo dalje i s fiskalnom konsolidacijom, smanjenjem javnog duga, povećanjem minimalnih plaća, gospodarskim rastom, sve ono što čini kvalitetniji život svih hrvatskih građana”, poručio je.

Državni vrh za povratak 30. svibnja kao dana državnosti

Državni vrh je jedinstven u stavu da obilježavanje Dana državnosti treba ponovno vratiti na 30. svibnja, kao što se to obilježavalo u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, a kojim se obilježavalo konstituiranje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 1990. godine.

Predsjednica smatra da taj datum nije ni trebalo mijenjati. „Meni 30. svibnja jest doista onaj autentičan datum kad su se dogodile promjene u Hrvatskoj i kad se počela stvarati državnost”, rekla je, te dodala kako zna da nije dobro mijenjati datume Dana državnosti. “To malo zbunjuje međunarodnu zajednicu. Međutim, nije ga trebalo mijenjati ni prvi put. Osobno sam za to da se vrati na 30. svibnja”, rekla je.

Predsjednik Sabora kaže također da je 30. svibnja ostao zaista duboko u sjećanjima hrvatskih ljudi.

„Meni je to osobno isto najdraži datum koji se veže za te slavne dane. Volio bih da on bude Dan hrvatske državnosti ali isto tako treba obilježavati i današnji dan i 8. listopada jer su sve to bile etape, važne epizode koje su nas dovele do slobode i demokracije”, ustvrdio je Jandroković.

Da se većina hrvatskog naroda identificirala s 30. svibnja smatra i premijer. “Taj dan je izazivao ono ushićenje, onu emociju”, rekao je.

Premijer je naveo da u Hrvatskoj postoji „šest relevantnih datuma” – 15. siječnja – dan međunardnog priznanja i ujedno oblejtnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 30. svibnja – dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora, današnji Dan državnosti 25. lipnja, 5. kolovoza – Dan pobjede i hrvatskih branitelja, 8. listopada – dan proglašenja neovisnosti te 18. studenoga – dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

“Mi razmišljamo o svih tih šest datuma u cjelini i kao vlada predložit ćemo od jeseni nadalje jedno novo rješenje koje mislim da će biti primjerenije”, najavio je, navevši pritom da je analiza koju su proveli pokazala da je za sve one datume koji su van vremenskog razdoblja u kojima se odvija školska godina “dosta teško stvoriti element identifikacije”.

“Smatram da trebamo stvari staviti na svoje mjesto – pojednostaviti ih. A siguran sam da bi kultura respekta prema državi, prema institucijama, bila veća ako bismo naše nove mlade generacije od malih nogu naučili kada su ti bitni dani i onda bi ih naučili poštovati i više ne bi bilo nikakve dileme ni u jednoj anketi (o datumima) kao što danas ima”, ustvrdio je.

(Hina)

 

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju tijekom posjeta Vinkovcima i priredbama Dječjih vinkovačkih jeseni posjetila i članove vinkovačkog Udruženja roditelja poginulih branitelja te razgovarala o problemima koji tište ovu stariju populaciju stradalnika Domovinskog rata, ali i o problematici nestalih branitelja i civila.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“.

Predsjednica Udruženja roditelja poginulih branitelja grada Vinkovaca Mara Bartulović upoznala je predsjednicu s radom ove udruge osnovane 1993. godine koja okuplja još 50-tak roditelja poginuli branitelja, posebno istaknuvši činjenicu da je u Domovinskom ratu poginulo 243 hrvatska branitelja iz Vinkovaca.

Istaknula je dobru suradnju s Udrugom obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci koja traga za još 30 nestalih, a kada je „Hrvatska majka“ osnovana 1992. godine tragali su za 120 nestalih branitelja i civila.

„Politika mora odraditi pitanje nestalih, nema više čekanja“, poručila je pred okupljenim novinarima Bartulović nakon sastanka s predsjednicom Republike posebno zahvalivši predsjednici na podršci i naporima u rješavanju problematike nestalih branitelja i civila. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari