Pratite nas

Politika

Dubravka Šuica: Europski parlament traži žurnu izmjenu izbornog zakona

Objavljeno

na

Foto: Dubravka Šuica/fb

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis kako je Europski parlament tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda, smanjile izborne manipulacije te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH.

Komentirajući izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno bošnjačkim glasovima, Šuica je rekla kako nije dobro što je hrvatski predstavnik izabran u predsjedništvo Bosne i Hercegovine većinom glasova Bošnjaka jer to nije u duhu Daytona.

Europski parlament je tražio i još uvijek traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i smanjila manipulacija na izborima.

Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH, svoja prava sukladno Daytonu ne ostvaruju. Izborno zakonodavstvo je nužno promijeniti sukladno odluci Ustavnog suda BiH, tvrdi Šuica.

Zastupnici u Europskom parlamentu, kao i drugi dužnosnici Europske unije upoznati su s problemom kršenjem prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i povjerenik Europske komisije za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pozvali su političke vođe u Bosni i Hercegovini na dogovor o pitanju neizravnog izbora u Dom naroda entiteta Federacije te su ponovno istaknuli kako je potrebno žurno izmijeniti izborno zakonodavstvo upravo da bi se zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, tvrdi Šuica.

Na upit može li se očekivati da će Europa prepoznati namjere bošnjačkih političkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s izraženom bošnjačkom dominacijom, Šuica naglašava kako bi takvo prekrajanje Federacije bilo u strogoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom, a samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine, stoga je uvjerena da do takvog raspleta situacije neće i ne smije doći.

Ono na čemu treba nastaviti inzistirati je izmjena izbornog zakonodavstva sukladno odluci Ustavnog suda BiH kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost svih triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, te omogućila pravedna politička zastupljenost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, tvrdi Šuica.

Na upit hoće li Komšićeva zapaljiva retorika ugroziti europski put i dobivanje statusa kandidata za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, Šuica navodi kako je pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine puno veće od Željka Komšića.

Naravno da su njegove nedavne izjave i retorika nakon rezultata izbora kontraproduktivni, no Hrvatska će nastaviti pružati ključnu podršku BiH na njenom putu za članstvo u Europskoj uniji te će nastaviti suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama.

No, ostaje činjenica da će bez poštivanja principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, kao i poštivanja odredbi Daytonskog sporazuma, taj europski put biti znatno otežan, naglasila je Šuica.

U Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta odlučeno je da će se pričekati rezultati i sam proces izbora kako bi se nastavilo s procesom amandmana za ovogodišnje Izvješće o napretku.

Tako sam u ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom u amandmanima izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora, kao i potrebne mjere za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije kako bi se omogućila jednakopravna i legitimna zastupljenost triju konstitutivnih naroda.

Naglasila sam kako Europski parlament traži žurnu promjenu izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa triju konstitutivnih naroda i reducirala manipulacija izborima, objasnila je Šuica.

U svibnju su novi europski izbori, na upit hoće li Europska komisija i Europski parlament u novom sazivu imati sluha za Bosnu i Hercegovinu i njene probleme, Šuica je rekla kako je uvjerena da će Europska komisija i Europski parlament nakon izbora u svibnju nastaviti s punom podrškom Bosni i Hercegovini, kako za potrebne unutarnje reforme, tako i za nastavak europskih integracija. (HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari