Pratite nas

Politika

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije

Objavljeno

na

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije, objavio je premijer Andrej Plenković.

– Nakon internih konzultacija i razgovora s Ursulom von der Leyen, sutra ćemo na užem kabinetu donijeti odluku da u četvrtak predložimo Vladi i proslijedimo Odboru za Europske poslove Dubravku Šuicu – kazao je Plenković u Opatiji.

Na pitanje je li riječ o zaobilaženju hrvatskih institucija, posebno Sabora budući, da do sad nisu znali tko će biti hrvatski kandidat, a da je, primjerice, Ursula von der Leyen znala, Plenković je kazao kako “treba malo sofisticiranosti i poznavanja procedure”.

– Ovakvi razgovori trebaju biti dobro unaprijed pripremljeni. Kada predlažete budućeg člana ili članice EK iz svoje zemlje, poanta je da se unaprijed s predsjednicom Komisije dogovorite o kandidatkinji, da sve to dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje. To  radimo na način koji je dobar za i koristan hrvatske interese i jačanje našeg položaja u EU – dodao je Plenković.

Buduća šefica Europske komisije Ursula von der Leyen još se jučer sastala s hrvatskom kandidatkinjom,  javio je portal Politico.
U kuloarima se već dulje vremena špekulirali da je najizglednija kandidatkinja Dubravka Šuica, iskusna HDZ-ovka koja je počela svoj drugi mandat europarlamentarke, i zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je Ursula von der Leyen pozvala države da vode brigu o spolnoj zastupljenosti te imenuju žene.

Na sastanku u Zagrebu, premijer Andrej Plenković i buduća šefica Komisije razgovarali su i o toj temi i tad je, kako smo doznali, hrvatski premijer kazao kako “Hrvatska ima nekoliko dobrih kandidata” pa ne treba isključiti ni moguće iznenađenje. Zanimljiva je priča koju je prije nekog vremena također objavio Politico. Neslužbeno su doznali da je parlamentarna skupina Europske pučke stranke muku mučila s odabirom  10 potpredsjednika, budući da su htjeli zadovoljiti spolnu ravnotežu. Pronašli su tri žene, a Šuica je bila među njima, no “morali  su je moliti” da prihvati nominaciju. Je li Šuica znala da odlazi i da će njezino mjesto ostati ispražnjeno?

S druge strane, Hrvatska očekuje i nada se važnom resoru unutar EK. Dosadašnji hrvatski povjerenik Nenad Mimica je, podsjetimo, bio zadužen za Međunarodnu politiku i razvoj. Iako je i prije pet godina, kad je Jean-Claude Juncker sastavljao komisiju pozvao države članice da mu šalju dodatne prijedloge i to žene te nudio “jače” resore, Hrvatska je ostala samo na Mimici. No države same ne mogu birati koje će područje dobiti, one tek izražavaju želje. Procedura u Hrvatskoj kaže da, nakon što Vlada donese prijedlog, kandidat mora proći Odbor za europske poslove Sabora, a onda premijer šalje pismo predsjednici EK. Nakon te “legitimacije” (a nemaju sve države članice obvezu saslušanja pred odborima), druga “legitimacija” je saslušanje kandidata u Europskom parlamentu te dogovor resora.

Hrvatska ovog puta ima drukčiju poziciju i konkretne šanse za jači sektor, prije svega u kontekstu uloge koju je odradio Plenković pri imenovanju Ursule von der Leyen, i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans. Ursula van der Leyen javno je izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću na podršci. Usto, kako su glavne funkcije u EU “otišle” starim članicama, nove očekuju da se ravnoteža postigne jačim sektorima.

Može se čuti da je Hrvatska zainteresirana za niz resora, od regionalne politike, do financija i proširenja.

Nije nevažno koji će sektor dobiti Hrvatska, posebice u trenutku kad će se, velikim dijelom i za hrvatskog predsjedanja EU, dogovarati višegodišnji financijski okvir EU od  2021. do 2027., kad se treba “obraniti” kohezijska i poljoprivredna politika, ključna za bolji, ravnomjerniji regionalni razvoj, odnosno brže hvatanje koraka sa starijim članicama EU, a koje neke stare države žele srezati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari