Pratite nas

Politika

Dubrovnik s ostatkom Hrvatske najisplativije povezati preko BiH

Objavljeno

na

Uvjerljivo je najisplativija opcija cestovnog povezivanja juga Hrvatske gradnja Pelješkog mosta i brze ceste Ploče – Dubrovnik. Taj projekt – gradnja Pelješkog mosta te njegovo povezivanje s Pločama i Dubrovnikom uz pomoć brze ceste – stajao bi oko 380 milijuna eura.

karta-jj-autocestaNa većem dijelu rute obavila bi se rekonstrukcija i proširenje postojeće ceste, oko 33 kilometra bilo bi novogradnje, a cijeli projekt mogao bi dobiti 80-postotno sufinanciranje Europske unije. Zaključak je to analize stručnih tijela Hrvatskih autocesta.

Izvori novca

U tom dokumentu, kako otkriva Večernji list, analizirane su četiri moguće varijante gradnje cestovne infrastrukture prema Dubrovniku, a osim tehničkih, odnosno financijskih parametara, analizirana je i mogućnost izvora financiranja, odnosno potencijal privlačenja novca iz europskih fondova.

Zanimljivo je naglasiti da u domaćoj javnosti često spominjana varijanta gradnje autoceste prema Dubrovniku koja bi išla isključivo preko hrvatskog teritorija uopće nije analizirana. Vjerojatni je razlog astronomska cijena.

Naime, prema procjenama HAC-a, gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom – zbog velikog broja mostova i vijadukata te vrlo nepovoljne konfiguracije terena, stajala bi oko 1,8 milijardi eura. Kako je najveći dio tih objekata lociran na zadnjem dijelu ceste – južno od Pelješca, vjerojatno bi bio uključen i u trasu autoceste koja bi išla rutom od Pelješkog mosta, preko Pelješca do Dubrovnika.

Ipak, ta je ruta i osjetno duža pa se može pretpostaviti da bi se cijena gradnje autoceste tim smjerom približila iznosu od dvije milijarde eura. HAC-ovi eksperti analizirali su tek mogućnost gradnje kombinacije autoceste i brze ceste. Autocesta bi se gradila od čvora Ploče do čvora Pelješac, zatim Pelješki most, a zatim brze ceste preko Pelješca i ponovno nastavak autoceste do Dubrovnika. Cijena takvog projekta bila bi oko 1,6 milijardi eura, a slabe su šanse da bi se financirao europskim novcem.

Izravna ruta, pak, podrazumijeva i osam kilometara dugu poddionicu koja bi prolazila teritorijem BiH, a ta činjenica znatno utječe na kompleksnost projekta – ponajprije zbog nužnosti sklapanja više međudržavnih ugovora, a onda i zbog graničnog režima onog trenutka kad Hrvatska uđe u Schengen.

Ipak, bez obzira na to koja gradnja autoceste prema Dubrovniku bila odabrana, sasvim je izvjesno da bi to bila najskuplja dionica cestovne infrastrukture dosad sagrađena u Hrvatskoj, čija bi prosječna cijena bila više od 20 milijuna eura po kilometru.

Sasvim konkretno, na ruti autoceste kroz Hrvatsku do Dubrovnika trebalo bi biti sagrađeno deset tunela ukupne duljine 11,8 kilometara i 13 različitih vijadukata, a poseban je problem u tome što je na pojedinim lokacijama južno od Ploča širina hrvatskog teritorija samo osam kilometara, što je također neuobičajeno u međunarodnim standardima gradnje autocesta. Na kraju, u HAC-u su stava da bi za tu prometnicu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće dokazati prometnu isplativost nužnu za apliciranje za sufinanciranje iz europskih fondova. Evidentno je da bi se ta autocesta gradila vlastitim novcem – vjerojatno kreditom HAC-u uz državno jamstvo.

Prihvatljiv trošak

U tehnički izvedbenom pa i financijskom pogledu, puno je isplativija varijanta gradnje nastavka jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, piše večernji list. Kako je nekoliko puta i naglasio resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, teren potencijalne gradnje kroz BiH znatno je povoljniji, što utječe na cijenu gradnje koja je više nego dvostruko jeftinija, a u konačnici i na interes EU da financijski podrži tu, a ne rutu kroz Hrvatsku.

Dakako, gradnja te prometnice Hrvatsku ne bi koštala ništa, no ova varijanta nepovoljna je iz dva razloga. Kao prvo, taj projekt neće ići u realizaciju prije 2030. godine, a i kad bude realiziran, najjužniji dio Hrvatske bit će – kao i danas – cestovno odsječen od ostatka zemlje.

Kao četvrto moguće rješenje nameće se spajanje Dubrovnika Pelješkim mostom te brzom cestom. Taj projekt mogao bi, uz prihvatljiv financijski trošak, osigurati prometno povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, neovisno o trenutačno posve neizvjesnom i nepredvidivom ishodu priče o nastavku jadransko-jonske autoceste.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ni Kajkić, ni Gregurić nisu izvijestili hrvatsku policiju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da ni Nikola Kajkić ni Zorica Gregurić, nisu izvijestili hrvatsku policiju o nedavnom uhićenju i ispitivanju na Bajakovu.

“Kada se dogodi da dvoje hrvatskih državljana budu zaustavljeni od službi ili policije, u ovom slučaju Republike Srbije, onda je njihov prvi i prirodni korak da, kada prijeđu granicu, takvo nešto, prije svih, jave hrvatskoj policiji. To se nije dogodilo, niti Kajkić, suspendirani policajac u MUP-u, niti Gregurić nisu o tome obavijestili hrvatsku policiju, rekao je premijer u Hrvatskom saboru,” kojem je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanih u lipnju i studenome ove godine.

Premijer je time odgovorio Hrastovu zastupniku Hrvoju Zekanoviću, koji je tražio komentar slučaja Nikole Kajkića, kojeg je srpska BIA uhitila i ispitivala na graničnom prijelazu Bajakovu.

“Kad smo, kao i većina građana, čuli tu informaciju iz nekih medija, učinili smo sve da se reagira i da se njih kontaktira. Nismo uspjeli, skoro dva i pol dana”, rekao je Plenković.

Naveo je kako je Ministarstvo vanjskih poslova odmah prosvjedovalo prema srpskim institucijama. Posao radi i MUP i Ministarstvo vanjskih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija, svi su temeljito angažirani u zaštiti naših državljana, rekao je premijer.

Glede Marakeškog sporazuma, ponovio je kako u zadnje dvije godine ni u jednom trenutku od bilo kojeg aktera nije čuo što je problem u tom dokumentu, opetujući da, što se njega tiče, tu nema nikakvog nejedinstva. Poručio je i kako je HDZ u tom pogledu jedinstven i kako nema nikakvih “unutarhadezeovih igrica”.

Moj je vrlo čvrst dojam da očito niste bili u sabornici kad sam jutros o ovome ekstenzivno odgovarao vašem Jošku Klisoviću, pa ga za vrijeme pauze možete zamoliti da vam objasni što sam kazao, odgovorio je premijer SDP-ovu zastupniku Gordanu Marasu, koji je poslijepodne apostrofirao Marakeški sporazum i odnose na relaciji premijer-predsjednica Republike.

I dok su HDZ-ovi zastupnici redom hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, SDP-ov Joško Klisović mu je poručio da je njegova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali je nedostatna i zakašnjela.

Intervencija je zakašnjela jer se dogodila nakon provedenih izbora u BiH, nedostatna je jer nije polučila željeni rezultat, a to je izmjena izbornog zakonodavstva, rekao je Klisović, ističuči da se ne radi i miješanju u unutarnje stvari BiH.

Vaša intervencija nije bila suprotna načelu nemiješanja u unutarnje stvari BiH, rekao je SDP – ov zastupnik premijeru.

Premijer Plenković je podnoseći izvješće izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu i najavio da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, budući da su većinski Bošnjaci ponovno preglasali i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje. Istaknuo je i da to nije miješanje u poslove druge države, nego legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma.

(Hina)

 

Zekanović: Kad će se Vlada i MUP konačno očitovati o slučaju Nikole Kajkića?

 

 

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari