Pratite nas

Politika

Dubrovnik s ostatkom Hrvatske najisplativije povezati preko BiH

Objavljeno

na

Uvjerljivo je najisplativija opcija cestovnog povezivanja juga Hrvatske gradnja Pelješkog mosta i brze ceste Ploče – Dubrovnik. Taj projekt – gradnja Pelješkog mosta te njegovo povezivanje s Pločama i Dubrovnikom uz pomoć brze ceste – stajao bi oko 380 milijuna eura.

karta-jj-autocestaNa većem dijelu rute obavila bi se rekonstrukcija i proširenje postojeće ceste, oko 33 kilometra bilo bi novogradnje, a cijeli projekt mogao bi dobiti 80-postotno sufinanciranje Europske unije. Zaključak je to analize stručnih tijela Hrvatskih autocesta.

Izvori novca

U tom dokumentu, kako otkriva Večernji list, analizirane su četiri moguće varijante gradnje cestovne infrastrukture prema Dubrovniku, a osim tehničkih, odnosno financijskih parametara, analizirana je i mogućnost izvora financiranja, odnosno potencijal privlačenja novca iz europskih fondova.

Zanimljivo je naglasiti da u domaćoj javnosti često spominjana varijanta gradnje autoceste prema Dubrovniku koja bi išla isključivo preko hrvatskog teritorija uopće nije analizirana. Vjerojatni je razlog astronomska cijena.

Naime, prema procjenama HAC-a, gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom – zbog velikog broja mostova i vijadukata te vrlo nepovoljne konfiguracije terena, stajala bi oko 1,8 milijardi eura. Kako je najveći dio tih objekata lociran na zadnjem dijelu ceste – južno od Pelješca, vjerojatno bi bio uključen i u trasu autoceste koja bi išla rutom od Pelješkog mosta, preko Pelješca do Dubrovnika.

Ipak, ta je ruta i osjetno duža pa se može pretpostaviti da bi se cijena gradnje autoceste tim smjerom približila iznosu od dvije milijarde eura. HAC-ovi eksperti analizirali su tek mogućnost gradnje kombinacije autoceste i brze ceste. Autocesta bi se gradila od čvora Ploče do čvora Pelješac, zatim Pelješki most, a zatim brze ceste preko Pelješca i ponovno nastavak autoceste do Dubrovnika. Cijena takvog projekta bila bi oko 1,6 milijardi eura, a slabe su šanse da bi se financirao europskim novcem.

Izravna ruta, pak, podrazumijeva i osam kilometara dugu poddionicu koja bi prolazila teritorijem BiH, a ta činjenica znatno utječe na kompleksnost projekta – ponajprije zbog nužnosti sklapanja više međudržavnih ugovora, a onda i zbog graničnog režima onog trenutka kad Hrvatska uđe u Schengen.

Ipak, bez obzira na to koja gradnja autoceste prema Dubrovniku bila odabrana, sasvim je izvjesno da bi to bila najskuplja dionica cestovne infrastrukture dosad sagrađena u Hrvatskoj, čija bi prosječna cijena bila više od 20 milijuna eura po kilometru.

Sasvim konkretno, na ruti autoceste kroz Hrvatsku do Dubrovnika trebalo bi biti sagrađeno deset tunela ukupne duljine 11,8 kilometara i 13 različitih vijadukata, a poseban je problem u tome što je na pojedinim lokacijama južno od Ploča širina hrvatskog teritorija samo osam kilometara, što je također neuobičajeno u međunarodnim standardima gradnje autocesta. Na kraju, u HAC-u su stava da bi za tu prometnicu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće dokazati prometnu isplativost nužnu za apliciranje za sufinanciranje iz europskih fondova. Evidentno je da bi se ta autocesta gradila vlastitim novcem – vjerojatno kreditom HAC-u uz državno jamstvo.

Prihvatljiv trošak

U tehnički izvedbenom pa i financijskom pogledu, puno je isplativija varijanta gradnje nastavka jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, piše večernji list. Kako je nekoliko puta i naglasio resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, teren potencijalne gradnje kroz BiH znatno je povoljniji, što utječe na cijenu gradnje koja je više nego dvostruko jeftinija, a u konačnici i na interes EU da financijski podrži tu, a ne rutu kroz Hrvatsku.

Dakako, gradnja te prometnice Hrvatsku ne bi koštala ništa, no ova varijanta nepovoljna je iz dva razloga. Kao prvo, taj projekt neće ići u realizaciju prije 2030. godine, a i kad bude realiziran, najjužniji dio Hrvatske bit će – kao i danas – cestovno odsječen od ostatka zemlje.

Kao četvrto moguće rješenje nameće se spajanje Dubrovnika Pelješkim mostom te brzom cestom. Taj projekt mogao bi, uz prihvatljiv financijski trošak, osigurati prometno povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, neovisno o trenutačno posve neizvjesnom i nepredvidivom ishodu priče o nastavku jadransko-jonske autoceste.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor raspravlja o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije

Objavljeno

na

Objavio

Sabor u četvrtak nastavlja sjednicu raspravom o prijedlozima odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u nekoliko misija potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a.

Tako se predlaže da se u misiju potpore miru »RESOLUTE SUPPORT» u Afganistan uputi do 110 pripadnika Oružanih snaga (OS RH), a na Kosovo (KFOR) njih do 40, s dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

U Somaliju bi se, u sklopu operacije »EU NAVFOR Somalija – ATALANTA«, trebalo uputiti do 25 pripadnika OS RH, a u sklopu operacija potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnu Saharu (MINURSO) do osam, a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) do 10 pripadnika OS RH.

Predlaže se i upućivanje do 80 pripadnika OS RH na dužnostima u NATO-voj zapovjednoj strukturi, NATO-voj strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojima se, među ostalim, uvode povoljniji uvjeti za ostvarenje poticajnih mjera u slučajevima ulaganja mikro poduzetnika, kao i prijedlog zakona o ukidanju Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) u svrhu racionalizacije poslovanja i učinkovitosti tijela javne uprave. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

(VIDEO) Kaos u Saboru – lupanje, vrijeđanje i mahanje Poslovnikom

Objavljeno

na

Objavio

Saborska rasprava o državnom proračunu više je puta prekidana zbog prestanka rada saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor.

Predsjednik Sabora Gordan Jadndroković tomu je odlučio stati na kraj nakon što je HSS-ov Krešo Beljak zatražio stanku kako bi se osnovalo povjerenstvo radi utvrđivanja štete na saborskom inventaru.

Nakon prepucavanja o Poslovniku, oporbeni zastupnici odlučili su lupanjem  po klupama prisiliti vladajuće na stanku. “Nije ovo ničija prčija”, vikao je Miro Bulj, “Ne radite cirkus od Sabora”, vikao je Nikola Grmoja.

Gordan Jandroković odlučio je nastaviti s raspravom, ali pobuna se nastavila pred cijelom Vladom koja je u Sabor došla na predstavljanje proračuna. I Gordan Maras i Davor Bernardić inzistirali su na stankama tako da je Jandroković u jednom trenutku Bernardiću rekao “Vi ste dosadni, toliko su vam prazne optužbe”. “Bit će stanka kad završimo s replikama, ima ih još šest. Vi biste htjeli da vas izbacim iz sabornice, ali ja to neću”, nastavio je odgovarati Jandroković. Naposlijetku je stanka ipak odobrena.

Nakon povratka u sabornicu, govornicu je zauzeo HSS-ov Krešo Beljak koji je nastavio pet minuta govoriti bez obzira na tijek sjednice.  U međuvremenu je Ivan Pernar (ŽZ) mobitelom snimao govornike. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatim je sazvao sastanak predsjednika klubova kako bi se odlučilo o tome kako nastaviti rad.

Nakon jednosatnih konzultacija ipak je postignut kompromis – predsjednik HSS-a Krešo Beljak dobio je priliku da se obrati po stanci koju je još prijepodne zatražio, što je bio “okidač” za višesatni kaos u sabornici, a nakon Beljaka rasprava je nastavljena replikama na prijedlog državnog proračuna za 2018.

Beljak, koji je stanku zatražio zbog stanja u prometu, ustvrdio je kako se, dok Hrvatsku muče demografski problemi, gube životi po hrvatskim prometnicama. Potom je svoju stanku opetovano usmjerio na Agrokor i saborsko istražno povjerenstvo optužujući vladajuće kako žele “zataškati i krivotvoriti povijest”. Konačno, nešto prije 15 sati, nastavljena je još jutros započeta rasprava o državnom proračunu za iduću godinu. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari