Pratite nas

Politika

Dubrovnik s ostatkom Hrvatske najisplativije povezati preko BiH

Objavljeno

na

Uvjerljivo je najisplativija opcija cestovnog povezivanja juga Hrvatske gradnja Pelješkog mosta i brze ceste Ploče – Dubrovnik. Taj projekt – gradnja Pelješkog mosta te njegovo povezivanje s Pločama i Dubrovnikom uz pomoć brze ceste – stajao bi oko 380 milijuna eura.

karta-jj-autocestaNa većem dijelu rute obavila bi se rekonstrukcija i proširenje postojeće ceste, oko 33 kilometra bilo bi novogradnje, a cijeli projekt mogao bi dobiti 80-postotno sufinanciranje Europske unije. Zaključak je to analize stručnih tijela Hrvatskih autocesta.

Izvori novca

U tom dokumentu, kako otkriva Večernji list, analizirane su četiri moguće varijante gradnje cestovne infrastrukture prema Dubrovniku, a osim tehničkih, odnosno financijskih parametara, analizirana je i mogućnost izvora financiranja, odnosno potencijal privlačenja novca iz europskih fondova.

Zanimljivo je naglasiti da u domaćoj javnosti često spominjana varijanta gradnje autoceste prema Dubrovniku koja bi išla isključivo preko hrvatskog teritorija uopće nije analizirana. Vjerojatni je razlog astronomska cijena.

Naime, prema procjenama HAC-a, gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom – zbog velikog broja mostova i vijadukata te vrlo nepovoljne konfiguracije terena, stajala bi oko 1,8 milijardi eura. Kako je najveći dio tih objekata lociran na zadnjem dijelu ceste – južno od Pelješca, vjerojatno bi bio uključen i u trasu autoceste koja bi išla rutom od Pelješkog mosta, preko Pelješca do Dubrovnika.

Ipak, ta je ruta i osjetno duža pa se može pretpostaviti da bi se cijena gradnje autoceste tim smjerom približila iznosu od dvije milijarde eura. HAC-ovi eksperti analizirali su tek mogućnost gradnje kombinacije autoceste i brze ceste. Autocesta bi se gradila od čvora Ploče do čvora Pelješac, zatim Pelješki most, a zatim brze ceste preko Pelješca i ponovno nastavak autoceste do Dubrovnika. Cijena takvog projekta bila bi oko 1,6 milijardi eura, a slabe su šanse da bi se financirao europskim novcem.

Izravna ruta, pak, podrazumijeva i osam kilometara dugu poddionicu koja bi prolazila teritorijem BiH, a ta činjenica znatno utječe na kompleksnost projekta – ponajprije zbog nužnosti sklapanja više međudržavnih ugovora, a onda i zbog graničnog režima onog trenutka kad Hrvatska uđe u Schengen.

Ipak, bez obzira na to koja gradnja autoceste prema Dubrovniku bila odabrana, sasvim je izvjesno da bi to bila najskuplja dionica cestovne infrastrukture dosad sagrađena u Hrvatskoj, čija bi prosječna cijena bila više od 20 milijuna eura po kilometru.

Sasvim konkretno, na ruti autoceste kroz Hrvatsku do Dubrovnika trebalo bi biti sagrađeno deset tunela ukupne duljine 11,8 kilometara i 13 različitih vijadukata, a poseban je problem u tome što je na pojedinim lokacijama južno od Ploča širina hrvatskog teritorija samo osam kilometara, što je također neuobičajeno u međunarodnim standardima gradnje autocesta. Na kraju, u HAC-u su stava da bi za tu prometnicu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće dokazati prometnu isplativost nužnu za apliciranje za sufinanciranje iz europskih fondova. Evidentno je da bi se ta autocesta gradila vlastitim novcem – vjerojatno kreditom HAC-u uz državno jamstvo.

Prihvatljiv trošak

U tehnički izvedbenom pa i financijskom pogledu, puno je isplativija varijanta gradnje nastavka jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, piše večernji list. Kako je nekoliko puta i naglasio resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, teren potencijalne gradnje kroz BiH znatno je povoljniji, što utječe na cijenu gradnje koja je više nego dvostruko jeftinija, a u konačnici i na interes EU da financijski podrži tu, a ne rutu kroz Hrvatsku.

Dakako, gradnja te prometnice Hrvatsku ne bi koštala ništa, no ova varijanta nepovoljna je iz dva razloga. Kao prvo, taj projekt neće ići u realizaciju prije 2030. godine, a i kad bude realiziran, najjužniji dio Hrvatske bit će – kao i danas – cestovno odsječen od ostatka zemlje.

Kao četvrto moguće rješenje nameće se spajanje Dubrovnika Pelješkim mostom te brzom cestom. Taj projekt mogao bi, uz prihvatljiv financijski trošak, osigurati prometno povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, neovisno o trenutačno posve neizvjesnom i nepredvidivom ishodu priče o nastavku jadransko-jonske autoceste.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je u srijedu u Saboru sukob s Mostovim zastupnikom Nikolom Grmojom za vrijeme rasprave o izvješćima Europskog vijeća, ocjenivši Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ hrvatske Vlade nedopustivim i najtežim klevetničkim uvredama, kojima je prijeđena granica onoga što je normalno u Hrvatskom saboru.

“Kada dođe na red rasprava o izvješćima Europskog vijeća dio saborskih zastupnika, a tu prednjače zastupnici Mosta, unose u raspravu teme koje s njima nisu povezane; a drugo, govor mržnje i danas najteže klevetničke optužbe zastupnika Grmoje prema potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih poslova Mariji Pejćinović Burić, a nakon toga i prema meni kao predsjedniku Vlade, praktički za veleizdaju”, izjavio je Plenković.

“Ako vam netko kaže u Saboru da sustavno radite za interese druge države, konkretno za interese Srbije onda je to nedopustivo. S time je prijeđena granica onoga što je normalno u Saboru.”, naglasio je premijer Plenković.

Pojasnio je kako je u Saboru išao upitati Grmoju na koga je on to mislio da je veleizdajnik, ali da je on izašao iz sabornice.

“Rekao bih da smo svjedoci, osobito nekoliko zastupnika Mosta, brojih uvreda, brojnih difamacija i brojnih kleveta, no kada dođe do optužbe od strane zastupnika u Hrvatskom saboru, i Vladu RH da se optužuje za rad u interesu druge države, za veleizdaju, onda je to ona granica kada možemo reći da se prešla crta onoga što se može nazvati stav ili političko mišljenje. To je previše i zato sam mu rekao da su ti komentari jadni”, rekao je premijer Plenković.

Plenković je komentirao i istup ministra obrane Damira Krstičevića koji je tijekom saborskog aktaulnog prijepodneva bacio maketu zrakoplova.

“U današnje vrijeme društvenih mreža i interneta imamo jedan broj zastupnika koji koristi različite kreativne metode kako bi skrenuli pozornost među biračkim tijelom da postoje. Bilo je već razlih situacija, donosili su se papiri, majice, makete…”, podsjetio je premijer.

“Ovo je saborska rasprava i dobro je da nekada imamo dinamičnije i živahnije tonove ali važno je da ovakve vrste klevetničkih izjava što se tiče mene osobno, što se tiče HDZ-a, što se tiče Vlade RH, ne mogu proći. Neću dopusti da netko – uz sve ovo što radimo, uz brojne aktivnosti u interesu Republike Hrvatske i hrvatskog naroda, i interesu suživota u Hrvatskoj – pokreće spiralu govora mržnje. Ja to dopustiti neću. A da pritom mene koji činim sve da smirujem tenzije u bilo kojem smislu, optuži za veleizdaju kao i ministricu vanjskih poslova to ne dolazi u obzir”, zaključio je premijer Plenković.

(Hina)

 

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, odbacivši kritike „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje hrvatske interese zbog EU-a.

Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.

U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.

Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.

Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.

„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.

„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.

„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.

Migracije

Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.

Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.

Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.

„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.

Schengen

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.

Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.

Brexit

Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.

Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.

Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.

Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.

Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.

Proračun

Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.

Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.

Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.

Predsjedanje EU-a

Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.

Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.

Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.

To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.

Zapadni Balkan

Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.

Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Hrvati u BiH

Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.

Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.

Euro

U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.

Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.

Konzultacije s građanima

Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.

Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari