Pratite nas

Hrvatska

Dubrovnik: Zatvorena 1047. Festa svetog Vlaha

Objavljeno

na

Foto: Hina

Misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka dubrovačkog parca i podizanjem državne zastave ispred Crkve svetog Vlaha, u nedjelju je u Dubrovniku svečano zatvorena 1047. festa dubrovačkog sveca zaštitnika.

Svečanost zatvaranja započela je tradicionalnom budnicom Gradske glazbe i Dubrovačkih trombunjera, nakon čega je uslijedilo hodočašće na Goricu svetog Vlaha, gdje je svetu misu predvodio župnik župe svetog Mihajla don Robert Čibarić.

„Zar zidine koje okružuju naš ljubljeni Grad ne svjedoče duhovnu snagu pobjede dobra nad zlom, praštanja nad osvetom, istine nad laži, života nad smrću. Tko štuje, slavi i osjeća svetog Vlaha za svog zaštitnika neupitno se trudi životom svjedočiti te vrednote“, rekao je Čibarić te naglasio kako su vjernici, u duhu ideala mučeništva koje je podnio i sveti Vlaho, pozvani iskazati ljubav, praštanje i molitvu prema svima.

„Svi kameni likovi svetaca na našim crkvama i zidinama dio su žive duše ovoga grada kojem je vrhovni nebeski zaštitnik biskup iz Sebaste. Dubrovnik nije samo grad svetog Vlaha. On jest sveti Vlaho. Živio sveti Vlaho!“, zaključio je Čibarić.

Potom, točno u podne, nakon prigodnih riječi rektora Stolne crkve svetog Vlaha don Tome Lučića, spušten je barjak zaštitnika grada, a podignuta državna zastava.

Festa svetoga Vlaha, koju je UNESCO 2009. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine, otvara se svake godine na Kandeloru (Svijećnicu) 2. veljače, puštanjem golubica i podizanjem svečevog barjaka, a središnji dio proslave je na sam svečev blagdan 3. veljače, kada se održava sveta misa u Crkvi svetog Vlaha te procesija Stradunom u kojoj se nose moći dubrovačkog parca.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović održava konferenciju za novinare povodom četvrte obljetnice njezinog polaganja svečane prisege kao Predsjednice Republike.

Ovlasti predsjednika određene su člancima 94 do 106 Ustava RH. Iako nominalno relativno uzak ustavni okvir, on omogućuje i nalaže prisutnost predsjednice u brojnim područjima kad to zahtijevaju nacionalni interesi. Ovom ću se prigodom usredotočiti na samo nekoliko segmenata svog rada koje držim ključnima za naš razvoj te ću iznijeti nekoliko podataka o svom radu i radu Ureda – rekla je Grabar-Kitarović na početku.

Vanjska politika snažno je usredotočena na što bolje pozicioniranje Hrvatske u EU i drugim savezima. Radila sam na jačanju tih saveza – dodala je i izdvojila susrete s nekolicinom državnika.

Naglasila je da je svaku prigodu koristila za promicanje Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa.

Posebno je istaknula Inicijativu Triju mora, za koju je rekla da je više nego uspješna:

Posebno je značajna inicijativa Triju mora koja je uspjela i ima potencilja transformirati 12 zemalja EU. Unutar inicijative Triju mora Hrvatska može više napredovati. Hrvatska će tako pridonijeti energetskoj neovisnosti EU kao energetsko središtu na jugu srednje Europe. Temeljni je cilj inicijative rast standarda i bolji život za sve naše građane.

Dotaknula se državnih interesa za koje se, kako kaže, zalagala, od hrvatskih stajališta o EU i globalnim pitanjima preko prava žena do borbe protiv klimatskih promjena.

U raznim susretima imala sam jedan cilj – da se glas Hrvatske čuje, prepoznaje i uvažava – rekla je i navela da je dosad imala 115 službenih državnih putovanja te je primila 44 strana državna izaslanstva. Dotaknula se i područja obrane rekavši da se zalaže za povećanje obrambenog proračuna:

Dobro je biti članica NATO saveza, ali za svoju smo sigurnost odgovorni mi sami. Ističem da izdvajanja za obranu nisu trošak nego ulaganje u Hrvatsku koja je osnovni temelj njenog razvoja.

Spomenula je da je mandat posvetila i hrvatskom iseljeništvu.

Susreti s njima jedni su od prioriteta mojih posjeta stranim zemljama, od Australije do Čilea. Održali smo više gospodarskih foruma radi jačanja veza. Susrećući se s njima razgovarali smo o konkretnih zaprekama kako bi se što bolje integrirali u naše društvo. Moramo se više potruditi, olakšati im ulaganja, omogućiti učenje jezika ondje gdje žive…

Naglasila je i da je tijekom cijelog mandata usmjeravala javnu raspravu prema egzistencijalnim, životnim pitanjima:

Drago mi je da su neka od njih poput demografije došla u žarište interesa – rekla je.

Dotaknula se i obrazovanja u Hrvatskoj:

Već četiri godine zagovaram reformu školstva. Od početka mandata održala sam nekoliko sastanaka te upozoravala na jačanje strukovnog obrazovanja. Govorila sam o potrebi jačanja STEM obrazovanja, dualnog obrazovanja i strukovnog. Poseban naglasak stavila sam na stjecanje navike kod čitanja djece.

Dodala je i da je svoj mandat posvetila mladima radi čega je osnovala Vijeće mladih koje je održalo nekoliko okruglih stolova.

(Uskoro opširnije)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Prikazan dokumentarni film o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

U sklopu obilježavanja 25. obljetnice njegove smrti, u dvorani Doma HV-a “Zvonimir” u petak 15. veljače 2019. pretpremijerno je prikazan dokumentarni film HRT-a o junaku Domovinskog rata, stožernom brigadiru Damiru Tomljanoviću – Gavranu.

Svečanoj premijeri prisustvovali su izaslanik predsjednice i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske Zrinko Petener, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, državni tajnik Tomislav Ivić, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, izaslanstva Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, Ministarstva hrvatskih branitelja, bivši zapovjednici 1. gardijske brigade te obitelj Damira Tomljanovića – Gavrana, priopćio je MORH

Dokumentarni film snimljen je u produkciji Hrvatske televizije, a o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govorili su brojni suborci i članovi njegove obitelji.

Tom prigodom načelnik Glavnog stožera OSRH general Šundov istaknuo je kako je Tomljanović – Gavran časno i hrabro branio domovinu od prvih trenutaka njenog stvaranja te postao legenda Domovinskog rata i urezao se u sjećanje svih onih koji su ga poznavali.

“Ovaj dokumentarni film skromna je zahvala za žrtvu koju je Damir podnio. Mi i dalje nastojimo odgajati nove naraštaje hrvatskih vojnika po uzoru na naše ratne heroje, poput Damira, a on je to uistinu i bio”, rekao je general Šundov te dodao kako, prezentirajući junake Domovinskog rata, vrednujemo našu prošlost, gradimo sadašnjost i brinemo o našoj budućnosti.

Redatelj filma Darko Dovranić u uvodom obraćanju rekao je:”Damira Tomljanovića – Gavrana među živima nema već 25 godina, ali je 25 godina u našim srcima”.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu gdje će se u nedjelju, 17. veljače obilježiti 25. godišnjica njegove tragične pogibije.

Foto: MORH / J. Kopi

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari