Pratite nas

Herceg Bosna

(VIDEO) Duje Šantić: Mene ubojice ne zanimaju, naša država je šarada

Objavljeno

na

Naime, ni nakon 21 godine od nestanka generala HVO-a za operativnu zonu Bihać, Vlade Šantića, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni

”Samo Vas molim, iskreno od srca; Dudakoviću, dajte mi posmrtne ostatke moga oca! Pružite mojoj obitelji duševni mir. Riješite nas agonije i budite ljudi!“, rekao je Duje Šantić sin ubijenog generala HVO-a Vlade Šantića u intervjuu za TVKISS.

[ad id=”93788″]

”Ja ne tražim suđenje. Mene ubojice ne zanimaju, naša država je šarada. Ja sam oprostio. Za oprost mi je trebalo mnogo godina i mnogo snage, ali mržnja me opsjedala, s mržnjom se ne može živjeti”, rekao je Šantić.

Naime, ni nakon 21 godine od nestanka generala HVO-a za operativnu zonu Bihać, Vlade Šantića, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.

Institucije Unsko-Sanskog kantona, pa ni one u Sarajevu, nisu poduzele konkretne mjere u nastojanju da se ostaci pronađu, pa se general HVO-a do danas vodi kao nestala osoba. Obitelj ga odbija proglasiti mrtvim bez posmrtnih ostataka.

U jednom trenutku, postojale su indikacije koje upućuju na lokaciju posmrtnih ostataka. Tijekom istrage, nakon višemjesečne agonije i čekanja rezultata DNK analize, utvrđeno je da se ne radi o generalu Šantiću. Naime, Duje je naknadno saznao da je analiza rađena od uzorka smjese koja, po riječima stručnjaka, nije imala nikakve veze s ljudskim ostacima.

Duje Šantić u intervjuu za kiseljačku televiziju otvoreno osuđuje Armiju BiH, preciznije Atifa Dudakovića, Hamdiju Abdića i vojnu policiju Armije BiH da su mučki ubili njegova oca!

Šantić posebno ističe ironiju da su trojica od sedam osumnjičenih pripadnika vojne policije Armije BiH, nakon rata odlikovani Zlatnim Ljiljanom.

”Kako je moguće da nakon 20 godina istrage, niza pravnih i političkih zavrzlama, preko tri stotine ispitanih svjedoka i niza dokaza, ubojice slobodno šeću čuvajući tajnu za sebe? Nameće se pitanje: Tko to stoji iza Atifa Dudakovića? Tko mu pruža političko zaleđe i sigurnost? Ako je Dudaković tek pijun koji se, po naredbi, usudio ubiti generala Šantića tko je istinski naglodavac smrti generala Šantića?”, pita se Šantić.

Cijeli je slučaj 2013.godine prekvalificiran iz ratnog zločina u civilno ubojstvo. Prekvalifikaciju je naredio Goran Salihović, aktualni glavni tužitelj BiH, kako bi Dragan Lukač dobio zeleno svjetlo za rad. Obitelj Šantić je u šoku: „Generala jedne vojske odvede vojna policija druge vojske i brutalno ga ubije, a slučaj se vodi kao civilno ubojstvo?“

„Atif je heroj. Obranio je Bihać. To mu ne osporavam, ali i za heroje mora postojati zakon. Moga oca je zvao bratom, godinama su usko surađivali, nisam mogao vjerovati što se dešava. Nitko nije…“ kaže Duje Šantić.

Podsjećamo, mirni prosvjed u čast nestalom generalu održat će se 8. ožujka u 12 sati na Trgu Hrvatskih Velikana (Rondo) u Mostaru, prenosi bljesak.info

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Zašto sotoniziraju Herceg Bosnu? Šoljić u odgovoru HMS-u citirao Aliju Izetbegovića

Objavljeno

na

Objavio

Središnja proslava obljetnice HZ HB počinje večeras likovnom izložbom logoraša Bosiljka Kožula  u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosača u Mostaru u 18 sati, nakon čega slijedi polaganje vijenaca i molitva za hrvatske branitelje ispred središnjeg spomenika hrvatskih branitelja u 18,45 sati te svečana akademija u velikoj dvorani HD Kosača u 19 sati.  Obilježavanje 28. obljetnice osnivanja HZ HB počelo je polaganjem vijenca na grob prvog predsjednika HZ HB i HR HB Mate Bobana 15.studenog. Dan utemeljenja HZ HB općina Grude je odredila kao dan općine, a Zapadnohercegovačka županija kao dan Županije pa su u okviru toga priređene brojne manifestacije. Pad Vukovara i osnivanje HZ HB se obilježava širom BiH i RH na desetinama lokacija. Neke od tih manifestacija se odvijaju istovremeno. Veliki broj građana Mostara i Hrvata iz cijele BiH bit će toga dana u Vukovaru.

-Pozdravljam sve koji obilježavaju ova dva događaja ma gdje da su i pozivam poštovatelje HZ HB da na njima sudjeluju, kaže u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Vladimir Šoljić.

HMS: Kako o razlozima osnivanja i svemu što je vezano za HZ HB postoje u osnovi dvije potpuno različite slike kako kao sudionik najvažniji događaj iz tog razdoblja s ove vremenske distance ocjenjujete osnivanje i djelovanje HZ HB?

ŠOLJIĆ: Bila su to teška vremena kada je uz svakojake rizike bilo potrebno donositi važne, a često i sudbonosne odluke. Na našu sreću u to vrijeme Hrvati u BiH su u strukturama vlasti imali legitimne, hrabre i mudre predstavnike. Oni nisu imali dvojbe kad je u pitanju proširenje rata na prostoru BiH u kojoj je u to vrijeme gotovo dvije trećine teritorija bilo izvan stvarnog nadzora središnje vlasti BiH. Ako je poznato da je veliki broj napada na RH polazio s prostora BiH te da je učinjen zločin od strane JNA i rezervista iz Srbije i Crne Gore bez odgovarajuće reakcije središnje vlasti BiH, a posebno nakon izjave predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića „to nije naš rat“ bilo je jasno da Hrvate BiH nitko ne namjerava braniti. Dodamo li tome činjenice da su Srbi i Muslimani (Bošnjaci) ustrojili vlastite sustave za slučaj rata i to Srbi kroz SAO, a Muslimani osnivanjem Patriotske lige kao vojske za obranu muslimanskog naroda. Nakon toga Hrvatima zaista nije preostalo ništa drugo nego da i sami ustroje sustav samoobrane. To je razlog osnivanja HZ HB, a nikako namjera rušenja BiH i pripajanja njenih dijelova Hrvatskoj.

HMS: Čime to možete obrazložiti?

ŠOLJIĆ: Argumenata je mnoštvo, a ovom prigodom ću navesti samo neke: Hrvatski zastupnici su bitno utjecali na Odluku o neovisnosti BiH u Skupštini BiH, Hrvati su u najvećem postotku izišli na Referendum o neovisnosti a njihovi glasovi bili su presudni za uspjeh Referenduma, Hrvati su prvi stali u obranu prostora na kojima su bili većinsko pučanstvo, a i tamo gdje su bili u manjini -Sarajevo, Tuzla, Bihać itd.- čime su dali velik doprinos u obrani BiH. Posebno je značajno istaknuti da je HVO na zahtjev multietničkog vodstva grada Mostara i uz suglasnost Predsjedništva BiH obranio grad Mostar jer u to vrijeme na ovim prostorima nije bilo druge organizirane vojske. Kako bi izgledao daljnji tijek rata da je Mostar došao u okruženje i blokadu kao što je to bio slučaj sa Sarajevom možete pretpostaviti, Hrvati su prvi a često i jedini prihvaćali sve mirovne inicijative i prijedloge kako one unutar BiH tako i međunarodne. Na prostoru BiH pod nadzorom HVO zbrinut je velik broj ne Hrvata, a s tog prostora i preko njega dolazila je sva pomoć stanovništvu na prostoru pod nadzorom ABiH uključujući i vojnu. HVO kao vojska hrvatskog naroda je u minulom ratu učinio neusporedivo manje zločina i progona nego druge dvije vojske, VRS i ABiH.

HMS: Zbog čega onda toliki napadi i sotonizacija HZ HB?

ŠOLJIĆ: Na ovo pitanje neću davati izravan odgovor nego samo navesti dva značajna izvora, a prepuštam čitateljima da sami donesu zaključak. Prvi; Gračanački glasnik, časopis za kulturu i hisotriju broj 36. Godina XVIII studeni, 2013. Str. 65, citat iz intervjua Alije Izetbegovića od 14.11.1993. godine:
Moramo ovdje graditi jednu civilizovanu državu ili nemamo šansi. Dakle, ne čisto muslimansku državu ovdje napraviti. Mi to ne bi trebali da uradimo, mada će ona, kako se to kaže via fakti biti to, jednostavno, drukčije ne može. To će biti ipak država u kojoj će biti: 80% Muslimana i biće onoliko muslimanska ili bošnjačka, kako hoćete, koliko je Francuska, Francuska uprkos što tamo ima, isto tako, Arapa 3 miliona, itd, ali to je francuska država i tu je Francuz predsjednik vlade i predsjednik Republike i svi su ministri Francuzi i drukčije mu ne može da bude. Prema tome, mislim da ta činjenica, da će njih biti još po 10 procenata jednih i drugih unutra, ne mijenja na stvari da narod koji je izborio tu državu ima sva prava koja, ne birajući, poštujući pravo onih njih kao manjina“.

Drugi izvor je Deklaracija SDA sa posljednjeg kongresa.

HMS: Ima li rješenja za stabilnu i uspješnu BiH?

ŠOLJIĆ: Nema tu jednostavnih i brzih rješenja, da ih je bilo našao bi ih netko prije nas. Po meni je temeljno da se tri konstitutivna naroda u BiH međusobno priznaju i uvažavaju onako kako je to naznačeno ZAVNOBiH-om i Daytonskim sporazumom, a to znači da Srbi, Bošnjaci i Hrvati budu u potpunosti jednakopravni. Tu ne treba izmišljati „toplu vodu“ nego naći uzore u uspješnim višenacionalnim zajednicama kao što su Švicarska i Belgija. Određena iskustva mogla bi se uzeti i od skandinavskih zemalja koje su prošle u povijesti ono što BiH i danas prolazi. Zbog čega praviti eksperimente i gubiti vrijeme kad je poznato da su se sve višenacionalne zajednice raspale ako nisu uspješno riješile unutarnji ustroj./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Oni koji osporavaju potrebu osnivanja HZ HB su neprijatelji Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenog 1991. kada su JNA i srpske paravojne formacije uništile i okupirale Vukovar politički predstavnici Hrvata u BiH utemeljili su Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Na utemeljenje, HZ HB, utjecale su tadašnje vanjske, odnosno međunarodne i unutarnje bosanskohercegovačke okolnosti, kaže u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra domovinskog rata u BiH i saborski zastupnik Željko Raguž.

-Vanjske okolnosti bile su proces raspada Jugoslavije te mirovno posredovanje međunarodne zajednice u tom procesu, a unutarnje, politička neslaganja tri konstitutivna naroda oko budućeg statusa BiH, u ili izvan Jugoslavije, te teritorijalnog unutarnjeg državnog uređenja Bosne i Hercegovine nakon stjecanja njezine neovisnosti. Bošnjaci, Srbi i Hrvati, nisu mogli, u to vrijeme, nažalost, kao i danas, naći zajedničko rješenje kakva treba biti BiH, unitarna, konfederalna ili federalna država, kaže Raguž.

HMS: Je su li osnivanje HZ HB i kasnije HVO-a bili jedini mogući izbor da bi se Hrvati u BiH obranili i sačuvali svoj politički subjektivitet?

RAGUŽ: Oni pojedinci ili skupine iz međunarodne zajednice ili iz BiH koji Hrvatima osporavaju pravo na samoorganiziranje kroz HZ HB, nakon stradanja Ravnog i sudbine Vukovara naši su politički protivnici ili bolje kazano veliki su neprijatelji hrvatskom narodu. Samo neprijateljstvo može biti razlogom negiranja našeg prava na samoorganiziranje kroz HZ HB. Nedvojbeno je kako bi bez HZ HB i bez Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Hrvate u BiH zadesila sudbina Hrvata iz Vukovara, Bošnjaka iz Srebrenice ili Srba iz Podrinja, a većinu Hrvata iz Središnje Bosne sudbina naših sunarodnjaka iz Zenice, Kaknja, Vareša ili današnje Republike Srpske. Kriminaliziranje HZ HB znači zapravo negiranje prava na politički subjektivitet i slobodu hrvatskog naroda u BiH.

HMS: Što bi se dogodilo da je hrvatsko politički vodstvo prihvatilo da se, recimo, Hrvati bore u postrojbama ARBiH, koju je bošnjačko političko vodstvo predstavljalo kako multinacionalnu i jedino legalnu vojnu formaciju u BiH?

RAGUŽ: Na kraju rata 31.12.1995. godine, bilo je 211.036 pripadnika Armije RBiH čija je nacionalna struktura bila sljedeća: Bošnjaka 203.368, Hrvata 2.283, Srba 1.087 dok su ostali bili Jugoslaveni i pripadnici nacionalnih manjina. Koliko se bošnjačka vojska ARBiH bez opravdanja zvala ARBiH govori i podatak da je u HVO-u bilo više Bošnjaka, nego u ARBiH Hrvata. Hrvati su postupili slično kao i Srbi i Bošnjaci te organizirali svoju vojsku HVO-e. Neki Hrvati, u manjem broju, su zbog okolnosti u kojima su se nalazili bili u ARBiH. Opet, slično, iako u većem broju i jedan broj Muslimana (Bošnjaka) odlučio je biti u HVO-u, što je bila stvar njihova izbora ili okolnosti u kojima su se nalazili. Hrvatsko političko vodstvo u BiH nije moglo prihvatiti da se, Hrvati bore u postrojbama ARBiH, koja je od njezinog osnivanja zamišljena kao bošnjačka vojska, jer bi to bilo nemoguće kao što su pokazali kasniji događaji u ratu na području BiH.

HMS: Koliko je u proteklom ratu ubijeno Bošnjaka, od strane HVO-a, koliko ih je prošlo kroz logore i protjerano, a koliko je ARBiH ubila Hrvata i protjerala, koliko je Hrvata prošlo kroz logore?

RAGUŽ: Zanimljivo je istaći prema više međunarodnih i domaćih istraživanja, da je s područja pod nadzorom Muslimana (Bošnjaka) u Bosni i Hercegovini protjerano, ili su napustili taj prostor zbog ratnih okolnosti, 170.000 Hrvata, a iz Republike Srpske 142.000 Hrvata. Prema rezultatima istih istraživanja s područja pod vlašću Hrvata u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1991.-1995. godine protjerano je, ili su napustili taj prostor zbog ratnih okolnosti, 52.000 Bošnjaka. U ratu Hrvata i Bošnjaka stradalo je, i na jednoj i na drugoj strani, ukupno 8.000, odnosno oko 4.000 Bošnjaka i 4.000 Hrvata, skoro podjednako na obje strane. U logorima i zatvorima bilo je ukupno 30.000 Hrvata i Bošnjaka, odnosno po 15.000 na obje strane.

HMS: Kako je s obzirom na te podatke moguće da su dužnosnici Herceg Bosne i HVO-a u Haagu za zločine nad Bošnjacima osuđeni na 273 godine zatvora, a bošnjački generali za zločine nad Hrvatima na samo 5,5 godina zatvora?

RAGUŽ: Za zločine nad Hrvatima na Haškom kaznenom sudu osuđena su dva zapovjednika bošnjačke vojske ARBiH na ukupno 5,5 godina zatvora, general Hadžihasanović na tri i pol godine, kako ste kazali, i pukovnik Kubura na dvije godine zatvora.Nečuveno svakako, ali sudskim konstrukcijama i bošnjačkim medijskim ponavljanjima osmišljenih laži, nažalost to se dogodilo. U dobrom dijelu hrvatske javnosti u BiH sve se više razvija uvjerenje kako su navedene presude bile ustvari naručene pravosudne istine kojima je bio cilj nametanje političkih rješenja za BiH što neće u budućnosti donijeti ništa dobroga ovoj zemlji koja vapi za istim kriterijima poštovanja žrtava i osude zločinaca na svim stranama kao temeljnim pretpostavkama za pomirenje i trajni mir u budućnosti.

HMS: U hrvatskoj javnosti špekulira se kako je presuda Haškog suda protiv dužnosnika HR HB dobro plaćena, kako bi se Herceg Bosna, mogla sotonizirati, te borbu za ustavom zajamčena prava Hrvata kao suverenog naroda proglašavati fašističkom, zločinačkom, retrogradnom. Koliko su takve špekulacije utemeljene?

RAGUŽ: Bili smo svjedoci nečuvenih postupaka tužitelja i sudaca Haškog kaznenog suda i njihove šetnje po BiH u organizaciji bivših pripadnika ARBiH, izravnih sudionika u bošnjačko-hrvatskim ratnim sukobima u BiH. O kakvoj se nepristranosti Haškog kaznenog suda može govoriti kada se njegovi sudci i tužitelji stavljaju na takav način na stranu jedne od sukobljenih strana sijući opravdane sumnje u hrvatskoj javnosti u BiH. Vrijeme, ali i potrebna istraživanja mogu potvrditi ili odbaciti takve špekulacije. U realnoj stvarnosti BiH, od 1991.-1995., vidjeti u HZ HB nelegalnu, jednonacionalnu paradržavnu tvorevinu, a ne vidjeti to isto na drugoj ili trećoj strani, mogu samo propagandni manipulatori, plaćenici i nasilnici, međunarodni i domaći, koji žele vladati nad drugim narodima mimo njihove demokratske političke volje.

HMS: Kako bi danas izgledala BiH da je u Daytonu Herceg Bosna, kao i RS-a, prihvaćena kao jedna od tri federalne jedinice, koje tvore BiH?

RAGUŽ: Danas najveći dio bošnjačke političke elite želi od BiH napraviti svoju bošnjačku nacionalnu državu. Srpska politička elita nastoji očuvati i učvrstiti Republiku Srpsku, dok se Hrvati u BiH bore za očuvanje političkog subjektiviteta i mogućnosti biranja svojih političkih predstavnika u institucijama vlasti u BiH. Kako Bošnjaci ne mogu, bar u skoro vrijeme, napraviti svoju nacionalnu državu od cijele BiH jer u sadašnjim okolnostima nije moguće ukinuti Republiku Srpsku nastoje u međuvremenu na račun Hrvata, napraviti od Federacije BiH svoj bošnjački nacionalni entitet, u dobrom dijelu sličan Republici Srpskoj. Da je u Daytonu Herceg Bosna, prihvaćena kao jedna od tri federalne jedinice, koje tvore BiH bilo bi to, ne samo, ostvarenje ravnopravnosti Hrvata u BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe, nego bi nedvojbeno postojanje Herceg Bosne bilo i siguran oslonac miru i stabilnosti BiH.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari