Pratite nas

Pregled

Dujmović: Od 3. siječnja 2000. u našoj vanjskoj politici je izvršen svojevrsni državni udar

Objavljeno

na

Predstavljanje knjige Tihomira Dujmovića „Regija kao Treća Jugoslavija“ održano je u utorak, 5. studenoga u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. U zainteresiranoj sisačkoj publici predstavljanju knjige nazočili su i biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Govoreći kako je došlo do ovog djela Dujmović je istaknuo kako je ona inspirirana činjenicom da je Hrvatska danas u kulturnom, političkom, sportskom i gospodarskom smislu praktički integrirana isključivo u prostor regije. „To je jedna tema koja traži i analizu i odgovor, ali i prepoznavanje samog problema. Jugoslavija kakvu se mi sjećamo, kakvu smo poznavali više nije moguća, ali na brojnim primjerima vidimo da u biti naša država u kojoj živimo najčešće poštuje regionalne, a ne nacionalne relacije.

Također ono što ja u knjizi obrađujem je i jedno politički, naizgled nelogično povezano područje, a koje je ipak povezano u raznim segmentima življenja, funkcionira mimo državnih granica, ali i mimo realnog hrvatskog interesa, kao zajednički prostor. Ta neka današnja regija omeđuje granice bivše Jugoslavije, minus Slovenija, samo što je pojam topao i bezopasan, pa kad kažete regija ne pomislite na Jugoslaviju.

Do jučer, kad ste govorili o zapadnom Balkanu sve je bilo jasno, ranije kad se spominjala jugosfera, isto je tako bilo sve jasno, no sad smo progutali udicu s pojmom regija, pa je zato kompletan društveni život regionalno premrežen“, upozorio je autor.

U nastavku Dujmović je rekao da kada smo stvarali našu europsku budućnost i definirali ciljeve vlastite slobode dok smo stvarali državu, u tim rješenjima nije bilo mjesta za ova današnja koja nas vraćaju nazad u Jugoslaviju.

„Uzmimo za primjer šport gdje u gotovo svim popularnim momčadskim športovima, ženskim i muškim, imamo tzv. regionalne, a faktički bivše jugoslavenske lige. Jer, ta regija je uvijek prostor bivše Jugoslavije, premda je zemljopisno Rijeci regija jedno, Čakovcu, drugo, a Dubrovniku treće.

No, u ovom scenariju toga nema, nego je regija uvijek bivša Jugoslavija, ponavljam često minus Slovenija koja se djelomično otrgnula tom krugu. Da je taj pojam ovdje ubačen kao kukavičje jaje najbolje se vidi kada pogledate vaterpolo regionalnu ligu. Tamo riječko ‘Primorje’ igra u ligi zajedno sa vaterpolistima Šabca. Po čemu su Šabac i Rijeka zajednička regija? Samo po starim jugoslavenskim receptima. Takve su vam lige osim u vaterpolu, i u košarci, muškom i ženskom rukometu, čak i u juniorskom nogometu.

U svim tim regionalnim športskim ligama redovito igraju klubovi iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije. Vrlo rijetko iz neke druge države, a kad se to i dogodi iduće godine obično izlaze van. Također za primjer mogu dati i Fakultet dramskih umjetnosti u Zagrebu gdje u pet godina studija studenti u organizaciji akademije isključivo gostuju po famoznoj regiji: Beograd, Sarajevo, Skopje… Mogu li pogledati mađarske glumce, poljska kazališta, češku i austrijsku dramsku umjetnost? Ne, samo regionalnu. Sve su to zapravo rješenja iz prošle države.

Da je Hrvatska uistinu dio Europske Unije, da je Hrvatska otišla s Balkana, ovdje bismo gledali austrijske, mađarske ili češke nogometne klubove, koprodukcije se ne bi snimale isključivo s Beogradom, a rektor sveučilišta Boras ne bi potpisivao ulazak hrvatskog sveučilišta u zajednicu sveučilišta zapadnog Balkana, već bi se zagrebačko sveučilište povezivalo s talijanskim, austrijskim, poljskim ili mađarskim sveučilištima“, rekao je Dujmović te dodao kako je povratak ovim starim jugo-rješenjima nacionalna izdaja.

Autor je ustvrdio i kako je današnja kurikulna reforma zamišljena još 2004. godine u okrilju jedne međunarodne organizacije koja si je za cilj postavila „ujednačavanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u regiji i taj proces traje punih 15 godina, samo se odvija ispod radara i medija i šire javnosti.

„ Od 3. siječnja 2000. u našoj vanjskoj politici je izvršen svojevrsni državni udar i to praktički u svim segmentima društvenog, a onda i političkog života i mi smo u cijelosti okrenuti prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Dujmović poručivši kako treba neprestano govoriti i upozoravati javnost kako bi što više naših ljudi postalo svjesno ove opasnosti.

Na kraju Dujmović je rekao i kako je usprkos svemu Hrvatska još uvijek nacionalno i duhovno jaka da svlada sve ove opasnosti, što je pokazala i eksplozija nacionalnog naboja koja se dogodila prošle godine na dočeku srebrnih nogometaša.

 

3. siječnja 2000. Izbori – 11 dokaza kako su SDP, HNS i Stipe Mesić uništavali Hrvatsku!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari