Pratite nas

Pregled

Dujmović: Od 3. siječnja 2000. u našoj vanjskoj politici je izvršen svojevrsni državni udar

Objavljeno

na

Predstavljanje knjige Tihomira Dujmovića „Regija kao Treća Jugoslavija“ održano je u utorak, 5. studenoga u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu. U zainteresiranoj sisačkoj publici predstavljanju knjige nazočili su i biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Govoreći kako je došlo do ovog djela Dujmović je istaknuo kako je ona inspirirana činjenicom da je Hrvatska danas u kulturnom, političkom, sportskom i gospodarskom smislu praktički integrirana isključivo u prostor regije. „To je jedna tema koja traži i analizu i odgovor, ali i prepoznavanje samog problema. Jugoslavija kakvu se mi sjećamo, kakvu smo poznavali više nije moguća, ali na brojnim primjerima vidimo da u biti naša država u kojoj živimo najčešće poštuje regionalne, a ne nacionalne relacije.

Također ono što ja u knjizi obrađujem je i jedno politički, naizgled nelogično povezano područje, a koje je ipak povezano u raznim segmentima življenja, funkcionira mimo državnih granica, ali i mimo realnog hrvatskog interesa, kao zajednički prostor. Ta neka današnja regija omeđuje granice bivše Jugoslavije, minus Slovenija, samo što je pojam topao i bezopasan, pa kad kažete regija ne pomislite na Jugoslaviju.

Do jučer, kad ste govorili o zapadnom Balkanu sve je bilo jasno, ranije kad se spominjala jugosfera, isto je tako bilo sve jasno, no sad smo progutali udicu s pojmom regija, pa je zato kompletan društveni život regionalno premrežen“, upozorio je autor.

U nastavku Dujmović je rekao da kada smo stvarali našu europsku budućnost i definirali ciljeve vlastite slobode dok smo stvarali državu, u tim rješenjima nije bilo mjesta za ova današnja koja nas vraćaju nazad u Jugoslaviju.

„Uzmimo za primjer šport gdje u gotovo svim popularnim momčadskim športovima, ženskim i muškim, imamo tzv. regionalne, a faktički bivše jugoslavenske lige. Jer, ta regija je uvijek prostor bivše Jugoslavije, premda je zemljopisno Rijeci regija jedno, Čakovcu, drugo, a Dubrovniku treće.

No, u ovom scenariju toga nema, nego je regija uvijek bivša Jugoslavija, ponavljam često minus Slovenija koja se djelomično otrgnula tom krugu. Da je taj pojam ovdje ubačen kao kukavičje jaje najbolje se vidi kada pogledate vaterpolo regionalnu ligu. Tamo riječko ‘Primorje’ igra u ligi zajedno sa vaterpolistima Šabca. Po čemu su Šabac i Rijeka zajednička regija? Samo po starim jugoslavenskim receptima. Takve su vam lige osim u vaterpolu, i u košarci, muškom i ženskom rukometu, čak i u juniorskom nogometu.

U svim tim regionalnim športskim ligama redovito igraju klubovi iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije. Vrlo rijetko iz neke druge države, a kad se to i dogodi iduće godine obično izlaze van. Također za primjer mogu dati i Fakultet dramskih umjetnosti u Zagrebu gdje u pet godina studija studenti u organizaciji akademije isključivo gostuju po famoznoj regiji: Beograd, Sarajevo, Skopje… Mogu li pogledati mađarske glumce, poljska kazališta, češku i austrijsku dramsku umjetnost? Ne, samo regionalnu. Sve su to zapravo rješenja iz prošle države.

Da je Hrvatska uistinu dio Europske Unije, da je Hrvatska otišla s Balkana, ovdje bismo gledali austrijske, mađarske ili češke nogometne klubove, koprodukcije se ne bi snimale isključivo s Beogradom, a rektor sveučilišta Boras ne bi potpisivao ulazak hrvatskog sveučilišta u zajednicu sveučilišta zapadnog Balkana, već bi se zagrebačko sveučilište povezivalo s talijanskim, austrijskim, poljskim ili mađarskim sveučilištima“, rekao je Dujmović te dodao kako je povratak ovim starim jugo-rješenjima nacionalna izdaja.

Autor je ustvrdio i kako je današnja kurikulna reforma zamišljena još 2004. godine u okrilju jedne međunarodne organizacije koja si je za cilj postavila „ujednačavanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u regiji i taj proces traje punih 15 godina, samo se odvija ispod radara i medija i šire javnosti.

„ Od 3. siječnja 2000. u našoj vanjskoj politici je izvršen svojevrsni državni udar i to praktički u svim segmentima društvenog, a onda i političkog života i mi smo u cijelosti okrenuti prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Dujmović poručivši kako treba neprestano govoriti i upozoravati javnost kako bi što više naših ljudi postalo svjesno ove opasnosti.

Na kraju Dujmović je rekao i kako je usprkos svemu Hrvatska još uvijek nacionalno i duhovno jaka da svlada sve ove opasnosti, što je pokazala i eksplozija nacionalnog naboja koja se dogodila prošle godine na dočeku srebrnih nogometaša.

 

3. siječnja 2000. Izbori – 11 dokaza kako su SDP, HNS i Stipe Mesić uništavali Hrvatsku!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Hrvatsku bi se moglo vratiti čak 50.000 iseljenih

Objavljeno

na

Objavio

Zbog krize prouzročene koronavirusom počeli su se u Hrvatsku vraćati iseljenici koji su ostali bez posla u državama EU, ali i oni koji sada žele biti uz obitelj, u sigurnosti doma, svjesni da će im u inozemstvu biti i teže i skuplje ako se razbole, piše u ponedjeljak Večernji list.

Ako kriza dulje potraje, broj iseljenih koji će se vraćati samo će rasti jer će kao stranci među prvima gubiti poslove, navodi dnevnik.

Demograf Stjepan Šterc ističe da nije izvjesno da će se vraćati u Hrvatsku druga i treća generacija iseljenika jer su se etablirali vani i neće napuštati svoja prebivališta.

Vraćat će se iseljenici koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku jer zbog krize ostaju bez posla i ne mogu plaćati skupe najamnine u EU. Očekivano je da se ljudi u ovoj situaciji vraćaju u sigurnost svog doma. Teško je procijeniti koliko će ih biti, ali ako pretpostavimo da se od ulaska Hrvatske u EU iselilo oko 350 tisuća građana i da će u krizi veliki broj njih ostati bez posla, potencijalno će se u Hrvatsku vratiti do 50-tak tisuća ljudi, smatra Šterc.

Dodaje da to ne znači da će se svi vratiti odmah, nego ove godine te u nekoliko sljedećih godina. Broj povratnika, dodaje, ovisit će i o tome kako će Hrvatska reagirati na krizu u gospodarskom smislu i hoće li razviti modele za njihov povratak, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljica klinike dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić gostovala je u Dnevniku HTV-a i komentirala stanje u Hrvatskoj sa zaraženima koronavirusom.

Alemka Markotić ističe kako je svaki ljudski život jednako bitan i jednako važan.

– Iako imamo manje brojeve, ne smijemo se opuštati i dopuštati da se naši ljudi razbole, završe na respiratoru ili da umru. 17 ljudi je na respiratoru, to su većinom pacijenti starije dobi, iako ima njih 4-5 srednje do mlađe dobi, ne obolijevaju samo starije osobe. Svaka životna dob ima svoju vrijednost, važno je da se držimo uputa koje daje Stožer i da postoji socijalna distanca. Socijalna distanca u ovoj epidemiji je presudna, važno je ne okupljati se, ističe Markotić.

Alemka Markotić kaže kako su simptomi koronavirusa visoka temperatura i otežano disanje.

– Kao da vam netko sjedi na prsima, kao da vas netko guši i tako 24 sata, da otežano dišete, opako teška bolest, moramo biti pažljivi, objašnjava Markotić.

Ravnateljica klinike dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić naglašava kako samo zajedno možemo uspjeti.

– To bi bilo, kako se sad držimo, mogli bismo reći da stvar držimo pod kontrolom, moramo se držati toga, a ne se odmah ohrabriti, a ne odmah izlaziti, ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti. Medicinska tehnika je napredna, vrhunska, prije tri tjedna izašla je studija kineskih stručnjaka, o djelovanju virusa, vezivanja, strukturi virusa, to nam daje veliku šansu da znanstvenici znaju u kojem smjeru u razvoju cjepiva treba ići. Izgleda da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u, ima nekih izgleda da bi se moglo ići prema prvoj fazi kliničkih ispitivanja, kaže Markotić.

– Svi pokušavamo paziti. U organizacijskom smislu, Božinović ima velik uspjeh, veliki strateg je Beroš, u kratkom roku je uspio posložiti zdravstveni sustav, svi zajedno samo možemo napraviti dobru stvar. Nema opuštanja, ni onih koji kreiraju strategiju ni oni koji na svojim leđima drže zdravstvo. Budimo sa svojima kod kuće, za blagdane treba biti zajedno, nije potrebno da trčimo po trgovinama, ističe Alemka Markotić.

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari