Pratite nas

Komentar

Dujmović: Pitanja kao da su rađena za kandidata Ivu Josipovića

Objavljeno

na

U drugom krugu i bez Kujundžića i bez Sinčića jasno je da tu ne može biti velikih retoričkih iznenađenja te da se radi o dvoboju dvoje političara koji su prošli vrlo sličnu političku i diplomatsku dresuru, smatra Hrstić

Sinoćnje sučeljavanje predsjedničkih kandidata na Novoj TV, pod voditeljskom palicom Mislava Bage, komentirali su poznati novinari. Novinarka i politička analitičarka Anita Malenica, Ivan Hrstić, novinar i bivši glasnogovornik Milana Kujundžića te publicist i politički analitičar Tihomir Dujmović.

Neriješen rezultat

Malenica je rekla kako je ugodno iznenađena sadržajem pitanja koja su postavljena kandidatima. ”To su pitanja koja su na neki način i jednom i drugom bila jednako neugodna. Nije bilo novinarske pristranosti. U ovom, petom sučeljavanju po redu, konačno smo nešto čuli i o Lex Perkoviću, a prvi smo puta čuli i neka pitanja koja nisu bila ugodna predsjedniku Josipoviću. Činilo mi se da je Josipović izabrao strategiju napada i da je za razliku od RTL-ovog sučeljavanja bio u blagoj prednosti.” Malenica kaže kako je predsjednik napadao, a Kolinda se branila, ali je ipak iskoristila priliku da se približi biračkom tijelu i Ivana Sinčića, ali i onom tijelu koje ima neke loše povijesne reminiscencije.

”Nisam vidjela neke velike razlike među kandidatima, ne mogu reći da je netko briljirao, a da je netko loš. Ostavili su solidan dojam, a Hrvatska će, koga god izabere u nedjelju, dobiti predsjednika ili predsjednicu, civiliziranu, pristojnu osobu. Dakle, za razliku od RTL-ovog sučeljavanja, u kojem je Kolinda pobijedila, za ovo sučeljavanje mogu reći da je rezultat neriješen”, rezimirala je Malenica.

Ipak prednost Kolindi

”Josipović je krenuo oštro pokušavajući nadoknaditi loš medijski dojam u svim nastupima još od posljednje izborne noći te je svojom agresivnošću na početku donekle zatekao Kolindu Grabar Kitarović, kojoj je trebalo nekoliko pitanja i replika da povrati svoju uobičajenu staturu. Očito je da se Josipović mnogo bolje pripremio, da se osjećao mnogo sigurnije te da se usmjerio na ono što smatra njezinim slabim točkama, prije svega sudjelovanje u Vladi Ive Sanadera. Dojam je na početku bio da se gospođa Kitarović nepotrebno puno brani od čovjeka kojemu se mnogo više toga može predbaciti, a da se isto tako nepotrebno suzdržava od protunapada. U trenutku kada je on napada da opetovano laže, ona sama ne navodi ni jednu njegovu laž pa tako ni onu s posljednjeg sučeljavanja, kada je rekao da je na njegovu inicijativu donesen zakon kojim se zaštićuju građani od deložacije iz prve nekretnine, a ne demantira ni njegovu potpuno nezasluženu samohvalu o postignutim rezultatima. Da ne govorimo o težoj artiljeriji, poput Lex Perković”, objašnjava Hrstić.

Hrstić smatra kako Kolinda nije uspjela pretjerano uvjerljivo odgovoriti na Josipovićeve tvrdnje o njenom nepoznavanju Ustava i zakona. Kaže kako se ovaj put ispravila i nije, kao prije, inzistirala na tome da predsjednik može sam sazvati sjednicu vlade, već je točno konstatirala da je može tek predložiti, ali je zatim i odlično poantirala da je Josipović na raspolaganju imao pet dugih godina, a da nije ni pokušao napraviti ništa od toga.

”Gledateljima sigurno neće biti toliko važno što je u zakonu pisalo o tome na koje se teme može sazvati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, mnogo važnije je da apsolutno stoji njena primjedba da predsjednik po Ustavu mora brinuti o stabilnosti svih poluga vlasti, a da gospodarska kriza definitivno ugrožava i nacionalnu sigurnost, bez obzira kako je definirali, a da Josipović nije napravio baš ništa. Već nakon prve trećine gospođa Kitarović počela je vraćati inicijativu u raspravi, a isto tako mnogo uspješnije vraćati Josipovićeve zajedljive i cinične upadice. Dojam je da je svaki put kad bi dobacio neku takvu lopticu, čak i kad se na prvi pogled činilo da bi moglo biti dobro plasirano, ili kada je inzistirao na nepotrebnim detaljima koji birače uopće ne zanimaju, Josipović više naštetio sebi nego protukandidatkinji”, smatra Hrstić.

Kaže kako se predsjednik tu donekle našao u poziciji Milana Kujundžića kada je napadao njega, da mora napadati i ”loviti rezultat”, pa onda i svoje bokove ostaviti nezaštićene. Hrstić ističe kako Josipović pri tome koristi rukavice, glumeći finoću, ali voli uz teškom mukom suspregnut zločest osmijeh udariti i ispod pojasa. Kitarović je pak uspjela do kraja ostati dama. Je li to ono što glasači doista žele, tek ćemo vidjeti. No, generalno gledano, uglavnom je to ostalo u domeni akademske rasprave, u drugom krugu i bez Kujundžića i bez Sinčića jasno je da tu ne može biti velikih retoričkih iznenađenja te da se radi o dvoboju dvoje političara koji su prošli vrlo sličnu političku i diplomatsku dresuru, tako da je druga polovica rasprave do pred samu završnicu polako tonula i u dosadu, premda se voditelju ne može puno toga zamjeriti.

U finalu se ponovno upalila iskra prave rasprave, kaže Hrstić, pa je na trenutke bilo čak i napeto, kada je Josipović koncentrirano obnovio sve svoje napade (osjećajući da posao zbog kojeg je došao uopće nije obavljen), a Kitarović se ponovno nepotrebno previše branila prije no što je prešla u protunapad, no dojam je da je većina toga što je on njoj uputio efektivno završilo u prazno, da je rasprava uglavnom svima onima koji su već odabrali svojeg kandidata samo potvrdila njihov prijašnji izbor, a da je malo vjerojatno da je ijedno od kandidata osvojio relevantan novi teritorij. Rasprava koja se ipak održavala čvrsto na političkom centru teško da može biti motivirajuća za neodlučne birače.

”Na ljestvici od 1 do 10, Josipoviću za umjetnički dojam nastup dajem 4, a Grabar Kitarović 6. Što se tiče strukturirane argumentiranosti, Josipoviću 6, a Grabar Kitarović 5 – no sumnjam da će prosječnom gledatelja to biti stvarno važno pri donošenju odluke. U svakom slučaju, ona je ponovno u prednosti. Dojam je da Josipović nema više prostora za pojačati napad u zadnjem preostalom sučeljavanju, a da pri tome ne naškodi više sebi nego Grabar Kitarović, dok ona ima još široki prostor za pojačavanje nastupa, samo ako to poželi. No, ne smijemo zaboraviti da će to sučeljavanje biti na HRT-u te da će se, po svemu sudeći, nastaviti onaj isti cirkus koji se dogodio u prvom krugu, kad se javna televizija svojim izborom formata na razmeđi između Piramide i Najslabije karike, svojim izborom voditelja te njihovih pitanja srozala na razinu trećerazredne komercijalne televizije. Josipović je u tom sučeljavanju bio potpuno zaštićen od protunapada drugih kandidata, a postavljala su mu se unaprijed naručena pitanja. Tamo će sve biti moguće”, zaključuje Hrstić.

Pitanja nisu bila od javnog interesa

Dujmović je rekao kako se na sučeljavanju sinoć vidjela borbenost, ali i agresivnost. Josipović je pokazao tu agresivnost. Kolinda se dobro nosila, iako je propustila Josipovića na nekoliko stvar poentirati. No, izvrsno se našla i uspjela je trijumfirati. Dujmović smatra kako je Kolinda pobjedila i u ovom sučeljavanju. No, ono što Dujmović najviše zamjera su pitanja koja kako kaže, nisu bila od javnog interesa. Kao da su rađena u uredu predsjednika, i vidjelo se da su pitanja naklonjena Josipoviću. Tu se vidio najveći stupanj malverzacije, jer upravo pitanja od javnog interesa zanimaju publiku. U nekom trenutku nismo mogli znati tko je Mislav Bago, a tko predsjednik Josipović, kaže Dujmović.

Ocjene za nastup na sučeljavanju, Kolindi je dao 9, Josipoviću 7,5, ali i Mislavu Bagi 8 jer su on i Josipović bili jako bliski. (direktno.hr)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Prof. dr. sc. Zdravko TOMAC: Hrvatska ponovno ulazi u jedno nesigurno povijesno razdoblje

Objavljeno

na

Objavio

Slobodan Praljak već danas se može reći da je trajno ušao kao velikan u povijest hrvatskog naroda ali isto tako da će prijepori oko Slobodana Praljka bitno odrediti budućnost hrvatskog naroda. Svojom smrću Praljak je jasno poručio da kao častan čovjek ne može živjeti pod stigmom da je ratni zločinac. Da bi obranio svoju slobodu i svoju čast popio je čašu otrova i poslao jasne poruke svom hrvatskom narodu.

Jasno je rekao da ne želi imati ni grob ni spomenike, da ne želi da se njegov život i junačko djelo zloporabi. Ispunjena mu je želja i njegov prah rasut je po Mirogoju.

Međutim, Praljak je cijelim svojim životom i djelom, a posebno birajući slobodu i dostojanstvo i s prezirom odbijajući lažnu presudu da je ratni zločinac, poslao i jasne poruke svom hrvatskom narodu. Ta poruka je: Borite se za slobodu! Borite se za čast! Nemojte kapitulirati! Nemojte prihvatiti lažne presude, lažnu krivnju! Borite se za istinu i nikad ne odustajte!

Nema nikakve dvojbe da će ta borba biti teška, mukotrpna i dugotrajna jer postoje moćne snage u međunarodnoj zajednici ali i u hrvatskom narodu koje represijom, pritiskom, lažnim optužbama traže da hrvatski narod i hrvatska država padne na koljena i da pod tim pritiskom svoga heroja i ljudinu prihvati kao ratnog zločinca kojem treba oduzeti generalski čin i sva odličja.

Znači veliki je pritisak na većinu hrvatskog naroda koji se nedvojbeno izjasnio da je general Praljak nepravedno osuđen, da je Hrvatska nepravedno optužena i da je Praljak častan čovjek koji je u ratu često dovodio u pitanje i vlastiti život da bi spašavao živote muslimanske djece i srpskih žena, da se borio protiv zločina s hrvatske strane. Dakle, radi se o čovjeku koji po svom životu i djelu zaslužuje biti kandidat za Nobelovu nagradu za humanost i mir a ne ratni zločinac.

To dugo vremena već pišem i zastupam i prije ovog, istovremeno tragičnog i junačnog, čina generala Praljka i prije ove sramotne presude Haškog suda.

Bio sam na komemoraciji koja je bila veličanstvena, emocionalna, ljudska. Na kojoj su se mnogi “tvrdi muževi” rasplakali. Užasnut sam što je dio medija, političara, nevladinih udruga pa i dio međunarodne zajednice taj veličanstveni ljudski oproštaj od velikog čovjeka nazvao slavljenjem presuđenog ratnog zločinca. Svi ti ljudi koji su došli bili su potreseni, bili su uvjereni a tako se i govorilo o Praljku, da se radi o ljudini, humanisti, velikom domoljubu a ne ratnom zločincu i kriminalcu.

Kao i svi mi koji smo bili na toj komemoraciji smatram da je potrebno nastaviti borbu za istinu, da je to naš dug, ne samo prema generalu Praljku nego i svim braniteljima, dug prema našoj domovini, koja se i dalje lažno optužuje.

Moram reći da sam uznemiren, da sam zgrožen ponašanjem jednog dijela hrvatskih političara i medija koji usprkos činjenicama pokušavaju zabraniti nama koji govorimo istinu o Praljku i Haškom sudu javno djelovanje.

Kažu da je veća nepravda ako jedan nevini čovjek bude osuđen nego ako kaznu izbjegne deset zločinaca.

Nema nikakve dvojbe, a o tome sam napisao cijelu knjigu, puno članaka, da je Haški sud politički sud, da je prema hrvatskom narodu nepravedan, da su presude iskonstruirane na temelju izmišljenog i nedokazanog udruženog zločinačkog pothvata. Dogodio se paradoks, haški suci su najprije jasno rekli da nema udruženog zločinačkog pothvata, da se ne sudi državama nego pojedincima ali su onda cijelu osudu upravo temeljili na tom udruženom zločinačkom pothvatu, za koji su sami rekli da ga nema.

Istina o životu i djelovanju Slobodana Praljka je dokazana, čak se to i ne osporava, ali ga se nepravedno optužuje za zločine drugih. Praljak je na djelu pokazao kako je bio spreman žrtvovati vlastiti život da spasi muslimanku djecu i srpske žene. Praljak je na djelu pokazao kako se vodi častan rat i to mu nitko ne osporava. Ali su osporili svjedocima da to na sudu kažu. Na sudu su naveli niz novih činjenica koje pokazuju da Praljak nije kriv za ono za što ga optužuju ali su ga usprkos toga osudili kao ratnog zločinca.

I sad je pitanje svih pitanja, kako se odnositi prema toj nepravdi? Neki kažu, točno je Praljak nije kriv ali zbog širih interesa i zbog pritiska međunarodne zajednice i zbog činjenice da ga je osudio sud Ujedinjenih naroda treba tu presudu prihvatiti bez obzira što je nepravedna, jer ako se tome opiremo nanijet ćemo nove štete hrvatskom narodu.

Oni koji su cijelo vrijeme željeli da se osudi Hrvatska i hrvatski narod trijumfiraju i vesele se i traže ne samo da se prihvati Praljkova nepravedna presuda nego da ga se tretira na djelu kao nemoralnog zločinca da mu se izbriše sve ono veliko što je napravio za hrvatski narod, da mu se uzmu odličja i čin generala.

Taj pritisak raste iz dana u dan a on se pokazuje i na primjeru da se nacionalni portali brišu s Facebooka, da su se mnogi ljudi uplašili i pod pritiskom odustali od dolaska na komemoraciju i od borbe za istinu.

Treći, a to je većina hrvatskog naroda ne želi baciti “koplje u trnje”, nastavlja se boriti za istinu i neće se prestati boriti dok se istina ne utvrdi i skine stigma s generala Praljka kao navodnog ratnog zločinca.

To nije prvi slučaj u povijesti, da časni ljudi, koji imaju savjest, osporavaju zakonite presude i ne prihvaćaju presude nevinim ljudima, ako su uvjereni da su presude nepravedne. Veliki pisac Emil Zola proslavio se kao moralni velikan u poznatoj Dreyfussovoj aferi, kada je branio nevinost jednog francuskog časnika i kada je na njega izvršen strahoviti pritisak da ruši pravni sustav.

Hrvatski narod je branio i istinu o Alojziju Stepincu godinama, usprkos presude suda, i nije odustao od borbe za istinu.
Uostalom koliko je nevinih ljudi pogubljeno na bazi zakonskih presuda u staljinističkim sustavima, pa i u Jugoslaviji. Koliko ljudi je izgubilo život po presudama fašističkih režima?

Dakle, ogroman je broj u povijesti nevino osuđenih ljudi. Danas navodno živimo u demokratskom svijetu kada bi jedno od temeljnih prava trebalo biti da nema ničega nedodirljivog, da građani po svojoj savjesti imaju pravo suprotstaviti se i presudama koje su formalno donešene po zakonu ali su posljedica pogrešnih odluka i krivotvorina.

Dakle, Hrvatska ponovno ulazi u jedno nesigurno povijesno razdoblje. Ne radi se samo o generalu Praljku, on je samo ključna točka na kojoj će hrvatski narod odlučivati kojim će putem ići. Vodit će se teška borba između onih koji su spremni prihvatiti reviziju naše povijesti, nametnute krivotvorine o krivnji hrvatskog naroda, koji su spremni prihvatiti da bez sumnje veliki heroj, humanist, general Praljak bude ne samo tretiran kao ratni zločinac nego i traže niz mjera da mu se oduzme svaka čast, odličja i generalski čin.

Savjest čovjeka je najvažnija. Svaki čovjek mora postupati u skladu sa svojom savjesti. Najmanje cijenim one ljude koji znaju da je Praljak velikan i humanist a ne zločinac ali koji zbog svoje karijere i nekih interesa spremni su prihvatiti laži i lažne optužbe. Ne samo to nego su i spremni optuživati sve one Hrvate koji postupaju u skladu sa svojom savješću i koji kažu: ne prihvaćamo lažne optužbe, ne prihvaćamo diktate, borit ćemo se i izboriti za slobodu i istinu.

Preporučam svima koji su u dvojbi o čemu se tu radi da pažljivo pročitaju sjajan i istiniti govor prof. dr. Miroslava Tuđmana na komemoraciji generalu Slobodanu Praljku. U skladu s tim govorom svi Hrvati koji su domoljubi, koji postupaju po svojoj savjesti trebaju djelovati i nastaviti se boriti za istinu.

Ne bih si oprostio da nisam bio na komemoraciji. Ta komemoracija vratila mi je vjeru u moralnu snagu hrvatskog naroda.

Prof. dr. sc. Zdravko Tomac/Hrvatska Danas

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Marijan Knezović: Uz mlade, svijet neće moći ostati gluh

Objavljeno

na

Objavio

Predstavka s potpisima više od 6 000 građana je predana.

Idući korak je informiranje studentske populacije iz cijele EU o najvećem gaženju prava u Europi, degradiranja Hrvata u BiH. Uz mlade, svijet neće moći ostati gluh.

Hvala i Indexu na live prijenosu i medijskom praćenju. Ipak nam je žao njihovog cijenjenog novinara koji je od šoka jer je sve prošlo dostojanstveno i časno zaboravio nadodati jednu nulu kada je pisao o odazivu. Mi studenti mu to nećemo zamjeriti! Poslije kiše dolazi sunce. 

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

 

Velik broj studenata na skupu solidarnosti s Hrvatima u BiH: Zatražili od vlasti jasnu politiku prema Hrvatima u BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari