Pratite nas

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro, obraćanje naciji u naredna dva dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro i obratiti će se naciji u narednih 48 sati, rekao je ministar financija Srbije Siniša Mali.

Kako je rekao ministar financija Siniša Mali, predsjednik Srbije ne nazoči konferenciji o ekonomskim mjerama podrške povodom situacije nastale zbog epidemije korona virusa jer se ne osjeća dobro, te će se obratiti javnosti u naredna dva dana.

Ovaj program je trebalo predsjednik Vučić da predstavi, ispričavam se u njegovo ime, ne osjeća se dobro, nije sa nama, ali će se u narednih 48 sati obratiti“, rekao je ministar financija.

Vučić je prošle godine primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema i visokog tlaka, prenose nezavisne novine

Tada je ministar zdravlja Zlatibor Lončar istaknuo da predsjednik Srbije ima kronične, manje probleme sa srcem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija Njemačkoj: Pomozite kao što se vama pomoglo nakon Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski gradonačelnici i regionalni guverneri u utorak su u pismu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvali Njemačku na solidarnost u jeku pandemije koronavirusa, podsjećajući na pomoć koja je njoj pružena nakon II. svjetskog rata.

Italija ima više žrtava koronavirusa od bilo koje druge zemlje. Zaraženo je preko 100.000 ljudi, a umrlo 11.591, što je trećina od ukupno umrlih na svijetu od koronavirusa.

U pismu se naglašava sve veća ogorčenost Talijana prema onome što smatraju njemačkom ravnodušnošću prema njihovom teškom stanju.

Jaz se ispriječio između Italije i Španjolske, a podržava ih Francuska, i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom.

Italija ima krhku financijsku situaciju i teško joj je u takvim uvjetima boriti se protiv koronakrize pa traži zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlaže “korona obveznice”, no Sjever zasad to odbija.

“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže u donošenju ispravne odluke”, kaže se u pismu i referira na sporazum iz 1953. o smanjenju njemačkih dugova radi poratna oporavka te zemlje.

Pismo su potpisali gradonačelnici iz lijevih i desnih stranaka koji predstavljaju sjevernotalijanske gradove najteže pogođene epidemijom koronavirusa, uključujući Bergamo i Milano, kao i regionalnog predsjednika Emilije Romagne.

U pismu se cilja i na Nizozemsku, koja se u Italiji doživljava kao svojevrsno utočište od poreza na dobit, te se naglašava da je ona “uspostavila” povoljan “porezni režim koji godinama oduzima resurse iz svih velikih europskih zemalja.”

Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su nedavno u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.

Riječ je o tzv. korona obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Njemačka, Nizozemska, Finska i Austrija usprotivile su se tom prijedlogu, zadržavši svoju tradicionalnu nespremnost dijeljenja duga s manje konkurentnim gospodarstavima.

“Obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi izbrisale ili međusobno objedinile prethodna dugovanja”, stoji u pismu. (Hina)

Sebastian Kurz: Europska Unija je zakazala i stvari ne funkcioniraju dobro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari