Pratite nas

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Počinje ublažavanje restrikcija u svijetu

Objavljeno

na

Objavio

Epa

Kako se vratiti normalnom životu na najbolji mogući način poslije pandemije koronavirusa? Dok neke vlade još traže prikladnu izlaznu strategiju, niz zemalja već je poduzeo prve korake prema ublažavanju ograničenja.

Danka će, primjerice, uskoro otvoriti jaslice, dječje vrtiće i škole, dok će Austrijanci nakon Uskrsa moći ponovno kupovati u prodavaonicama alata i građevinskog materijala i u malim dućanima.

Slijedi pregled zemalja koje ublažavaju restrikcije uvedene zbog koronavirusa.

DANSKA: Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je to „oprezna prva faza”. Prvi korak – otvaranje jaslica, vrtića i škola za djecu do 11 godina od 15. travnja. Vlada tako želi rasteretiti roditelje koji moraju raditi od kuće i brinuti se za djecu.

Frederiksen je istodobno produljila sve ostale mjere za četiri tjedna.

Danske granice ostat će zatvorene do 10. svibnja. Ograničenja ostaju na snazi za restorane, kafiće, barove, kazališta i druge javne prostore. Okupljanja više od 10 ljudi i dalje su zabranjena, a veliki događaji zabranjeni su do kraja kolovoza.

AUSTRIJA: Kao i Danska, Austrija je osobito brzo reagirala na pandemiju i rano uvela stroge mjere. Prvi koraci prema povratku u normalu počinju 14. travnja, kada će se otvoriti trgovine s alatom, opremom za kuću i vrt, uz stroge uvjete, kako je najavio kancelar Sebastian Kurz.

Sve trgovine, trgovački centri i frizerski saloni otvaraju se 1. svibnja.

Hodogram za otvaranje hotela, restorana i barova bit će spreman do kraja travnja, u cilju nastavka poslovanja od sredine svibnja.

Ograničenja kretanja bit će produljena do kraja travnja, što znači da ljudi smiju napustiti dom samo iz opravdanih razloga.

Škole će ostati zatvorene do sredine svibnja, a javni događaji neće se smjeti održavati do kraja lipnja. Obvezno nošenje maski vrijedit će za sve trgovine i javni prijevoz od 14. travnja.

ŠPANJOLSKA: Ministrica financija Maria Jesus Montero kazala je da bi neka ograničenja mogla biti ukinuta nakon 26. travnja, kada istječe izvanredno stanje.

Montero je kazala da će građani postupno ponovno normalno živjeti nakon tog datuma, iako će vlada dati „jasne upute” za ponašanje u javnim prostorima.

ČEŠKA: Česi od utorka smiju igrati tenis ili golf. Trgovine, uključujući prodavaonice za hobije, kuću, radionicu i vrt, željezarije i trgovine s dijelovima za bicikle, otvorit će se od četvrtka.

Istodobno će se postrožiti higijenska pravila u maloprodaji. Kupci će morati poštivati minimalni razmak od dva metra, a na ulazima u trgovine moraju biti postavljeni dezinficijensi i rukavice za jednokratnu uporabu.

Češka vlada također je odlučila da će od 14. travnja biti dopuštena nužna putovanja u inozemstvo, primjerice radi liječenja ili posla. Putovanja u inozemstvo sada su strogo zabranjena.

LITVA: Litavski premijer Saulius Skvernelis rekao je u utorak u Vilniusu da će se ograničenja ublažiti za „neka mala poduzeća”, koja će smjeti nastaviti s radom ako ispune određene uvjete, kao što su ograničeni ulasci klijenata i povećani higijenski standardi.

Djelatnici moraju nositi zaštitnu odjeću, a ako su izloženi visokom riziku od zaraze, možda neće smjeti raditi.

Konkretne promjene bit će raspravljene kasnije ovaj tjedan, rekao je.

Istodobno vlada razmatra dvotjedno produljenje nacionalne karantene, koja je na snazi do Uskrsa.

NORVEŠKA: Norvežani uglavnom slijede primjer Danske. Vrtići će se otvoriti 20. travnja, a škole za djecu do 10 godina 27. travnja, kazala je u utorak premijerka Erna Solberg.

Ali Oslo planira otići i korak dalje. Norvežani će od 20. travnja smjeti putovati u svoje vikendice, tada će se na posao pod određenim uvjetima vratiti fizioterapeuti i psiholozi.

Frizerski saloni i kozmetičari počet će raditi tjedan dana poslije.

Norveška se nada da će se svi učenici vratiti u školske klupe prije ljeta.

Norveške granice ostaju zatvorene, a Norvežani koji se vraćaju u zemlju moraju provesti 14 dana u karanteni.

IRAN: Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je u srijedu da će restrikcije biti ublažene u tri faze „uz posebno stroge higijenske uvjete”.

Od subote počinju raditi niskorizični sektori u pokrajinama.

U drugoj fazi to će vrijediti za Teheran.

Rohani nije rekao koji će od 49 zatvorenih ekonomskih sektora smjeti početi s radom.

Zatvoreni će i dalje biti sportski objekti, koncertne dvorane, frizerski saloni i svetišta.

Molitve petkom zabranjene su i dalje.

U trećoj fazi mjere će se popuštati i u tim područjima, rekao je.

KINA: U epicentru pandemije, središnjem kineskom gradu Wuhanu, posljednja ograničenja ukinuta su u srijedu, više od dva i pol mjeseca nakon uvođenja karantene. Gradski promet se normalizira, a zrakoplovi ponovno polijeću sa zračne luke.

Grad smiju napuštati osobna vozila, kao i vlakovi ako su putnici zdravi, što mogu dokazati zelenim kodom na aplikaciji za koronavirus koja je uvedena u cijeloj zemlji.

Bilo tko tko je bio u kontaktu sa zaraženima ima crveni kod i ne smije putovati.

Preventivne mjere ostaju stroge. Ljudima se i dalje mjeri temperaturu i nose maske, a vrtići i škole su zatvoreni. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Wall Street porastao, ulagači se nadaju boljim vijestima

Objavljeno

na

Objavio

stockphoto

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi znatno porasli jer se ulagači nadaju da je širenje koronavirusa u SAD-u blizu vrhuncu i da će uskoro vijesti biti bolje.

Dow Jones ojačao je 779 bodova ili 3,44 posto, na 23.433 boda, dok je S&P 500 porastao 3,41 posto, na 2.749 bodova, a Nasdaq indeks 2,58 posto, na 8.090 bodova.

Ulagače su potaknule određene naznake da je širenje koronavirusa u nekim od najviše pogođenih dijelova SAD-a možda blizu vrhuncu i poruka predsjednika Donalda Trumpa da je SAD možda došao do vruhunca po pitanju zaraza virusom.

Doduše, u srijedu su od koronavirusa preminule 1.973 osoba, više nego dan ranije, pa je ukupan broj umrlih dosegnuo 14.695, čime je SAD po broju mrtvih od koronavirusa prešao Španjolsku, a ispred je još samo Italija.

Uz to, Sjedinjene Države sada broje više od četvrtine slučajeva zaraze u svijetu – ukupno 429.050.

No, ulagači se nadaju da je blizu vrhunac zaraze i da će uskoro broj umrlih i zaraženih početi padati.

„U fokusu ulagača je ‘vrhunac’, kada će broj zaraženih od virusa dosegnuti vrhunac. Važno je i pitanje u kojoj fazi će gospodarstvo biti ponovno pokrenuto“, kaže Eric Freedman, direktor u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

Nakon što je S&P 500 indeks u ožujku oštro pao, u posljednja dva tjedna skočio je gotovo 23 posto. Ipak, i dalje je oko 19 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute polovicom veljače.

Najviše su jučer porasle cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 6,7 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte zbog mogućeg smanjenja proizvodnje OPEC-a i njegovih saveznika.

Snažno su porasle i cijene dionica u zdravstvenom sektoru, nakon što je Bernie Sanders odustao od daljnje borbe za kandidata Demokratske stranke na izborima za predsjednika SAD-a.

Sanders se u borbi za kandidaturu zalagao za zdravstveno osiguranje za sve građane, što je mjesecima pritiskalo zdravstveni sektor i privatne osiguravajuće kuće.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,47 posto, na 5.677 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,23 posto, na 10.332 boda. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,10 posto, na 4.442 boda. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari